Knjiga fraza

bs U banci   »   sk V banke

60 [šezdeset]

U banci

U banci

60 [šesťdesiat]

V banke

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski slovački Igra Više
Ja želim otvoriti račun. C-----by---- -i-otvor-ť -č--. C---- b- s-- s- o------ ú---- C-c-l b- s-m s- o-v-r-ť ú-e-. ----------------------------- Chcel by som si otvoriť účet. 0
Tu je moj pasoš. Tu-----ô- p--. T- j- m-- p--- T- j- m-j p-s- -------------- Tu je môj pas. 0
A ovdje je moja adresa. A--- j- --ja a-r-sa. A t- j- m--- a------ A t- j- m-j- a-r-s-. -------------------- A tu je moja adresa. 0
Ja želim uplatiti novac na moj račun. C-c-l -- -o- -a-------č-t-v----- p--ia-e. C---- b- s-- n- s--- ú--- v----- p------- C-c-l b- s-m n- s-o- ú-e- v-o-i- p-n-a-e- ----------------------------------------- Chcel by som na svoj účet vložiť peniaze. 0
Ja želim podignuti novac sa svog računa. Ch----b----- -o ---j-- --tu--y-r-- --n-a-e. C---- b- s-- z- s----- ú--- v----- p------- C-c-l b- s-m z- s-o-h- ú-t- v-b-a- p-n-a-e- ------------------------------------------- Chcel by som zo svojho účtu vybrať peniaze. 0
Ja želim uzeti izvode sa računa. C-cel -y---m--- v----i--ú- v--isy-z---t-. C---- b- s-- s- v--------- v----- z ú---- C-c-l b- s-m s- v-z-v-h-ú- v-p-s- z ú-t-. ----------------------------------------- Chcel by som si vyzdvihnúť výpisy z účtu. 0
Ja želim unovčiti putnički ček. Chce- -y -om-v-pl---ť-cesto--ý š-k. C---- b- s-- v------- c------- š--- C-c-l b- s-m v-p-a-i- c-s-o-n- š-k- ----------------------------------- Chcel by som vyplatiť cestovný šek. 0
Koliki su troškovi? A-é -eľké-sú p--l-tky? A-- v---- s- p-------- A-é v-ľ-é s- p-p-a-k-? ---------------------- Aké veľké sú poplatky? 0
Gdje moram potpisati? Kd- ---m--ím -od-í-a-? K-- s- m---- p-------- K-e s- m-s-m p-d-í-a-? ---------------------- Kde sa musím podpísať? 0
Ja očekujem doznaku iz Njemačke. O-a-áv-m-prev-d-- --m-c-a. O------- p----- z N------- O-a-á-a- p-e-o- z N-m-c-a- -------------------------- Očakávam prevod z Nemecka. 0
Tu je moj broj računa. Tu-je -í-l---ô-ho --tu. T- j- č---- m---- ú---- T- j- č-s-o m-j-o ú-t-. ----------------------- Tu je číslo môjho účtu. 0
Da li je novac stigao? Pr-šl- -- -eni-ze? P----- u- p------- P-i-l- u- p-n-a-e- ------------------ Prišli už peniaze? 0
Ja želim promijeniti taj novac. C-c-l -- so- -am-n-----et---e-i-ze. C---- b- s-- z------ t---- p------- C-c-l b- s-m z-m-n-ť t-e-o p-n-a-e- ----------------------------------- Chcel by som zameniť tieto peniaze. 0
Ja trebam američke dolare. P-treb-je- amer---- d--á-e. P--------- a------- d------ P-t-e-u-e- a-e-i-k- d-l-r-. --------------------------- Potrebujem americké doláre. 0
Molim Vas dajte mi sitne novčanice. Dajte--- prosí- -a-é--ank----. D---- m- p----- m--- b-------- D-j-e m- p-o-í- m-l- b-n-o-k-. ------------------------------ Dajte mi prosím malé bankovky. 0
Ima li ovdje bankomat? Je--- n--k-e b-n-o---? J- t- n----- b-------- J- t- n-e-d- b-n-o-a-? ---------------------- Je tu niekde bankomat? 0
Koliko novca se može podići? K-ľko-pe--zí--ô--- -y-r--? K---- p----- m---- v------ K-ľ-o p-ň-z- m-ž-m v-b-a-? -------------------------- Koľko peňazí môžem vybrať? 0
Koje kreditne kartice se mogu koristiti? A-- kredi-----a-ty -a-mô-u-p---í-ať? A-- k------- k---- s- m--- p-------- A-é k-e-i-n- k-r-y s- m-ž- p-u-í-a-? ------------------------------------ Aké kreditné karty sa môžu používať? 0

Postoji li univerzalna gramatika?

Dok učimo jezik, učimo i njegovu gramatiku. Kod djece koja uče maternji jezik to se dešava automatski. Oni ne primjećuju da je njihov mozak naučio mnogo različitih pravila. No ipak od početka ispravno nauče svoj maternji jezik. Pošto postoji mnogo jezika, postoji i mnogo gramatika. Međutim, postoji li i univerzalna gramatika? Nauka se već dugo bavi tim pitanjem. Nova istraživanja bi mogla imati odgovor na njega. Istraživači mozga su došli do zanimljivog otkrića. Dali su ispitanicima da uče gramatička pravila. Ti ispitanici su bili učenici jezika. Učili su japanski i italijanski jezik. Polovica gramatičkih pravila bila je izmišljena. Međutim, ispitanici to nisu znali. Učenicima su nakon učenja prezentirane rečenice. Ispitanici su morali procijeniti da li su rečenice bile ispravne. Dok su rješavali zadatke, mozak im je bio podvrgnut analizi. To znači da su istraživači mjerili moždanu aktivnost. Tako su mogli ispitati kako je mozak reagirao na rečenice. I čini se da naš mozak prepoznaje gramatiku! Pri obradi jezika aktivna su određena područja mozga. Tu spada i Brocino područje. Nalazi se u lijevom velikom mozgu. Ono je bilo jako aktivno prilikom obrade stvarnih gramatička pravila. Aktivnost je znatno opala pri obradi izmišljenih pravila. Stoga može biti da svi gramatički sistemi imaju istu osnovu. Svi oni bi pratili iste principe. I ti principi bi nam bili urođeni...