Knjiga fraza

bs Prošlost 1   »   eo Is-tempo 1

81 [osamdeset i jedan]

Prošlost 1

Prošlost 1

81 [okdek unu]

Is-tempo 1

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski esperanto Igra Više
pisati skri-i s----- s-r-b- ------ skribi 0
On je napisao pismo. Li --ri-----et-ron. L- s------ l------- L- s-r-b-s l-t-r-n- ------------------- Li skribis leteron. 0
A ona je napisala razglednicu. Ka---- s--ib-s kar---. K-- ŝ- s------ k------ K-j ŝ- s-r-b-s k-r-o-. ---------------------- Kaj ŝi skribis karton. 0
čitati l--i l--- l-g- ---- legi 0
On je čitao ilustrovani časopis. Li-legis -e----. L- l---- r------ L- l-g-s r-v-o-. ---------------- Li legis revuon. 0
A ona je čitala knjigu. Ka- ŝ- l-gis -ib---. K-- ŝ- l---- l------ K-j ŝ- l-g-s l-b-o-. -------------------- Kaj ŝi legis libron. 0
uzeti p-e-i p---- p-e-i ----- preni 0
On je uzeo cigaretu. L---r--is-c----ed--. L- p----- c--------- L- p-e-i- c-g-r-d-n- -------------------- Li prenis cigaredon. 0
Ona je uzela komad čokolade. Ŝi--r-----p-con--a-ĉok-----. Ŝ- p----- p---- d- ĉ-------- Ŝ- p-e-i- p-c-n d- ĉ-k-l-d-. ---------------------------- Ŝi prenis pecon da ĉokolado. 0
On je bio nevjeran, ali je ona bila vjerna. Li e-t---malf-d-la, sed ŝi-e---- --d--a. L- e---- m--------- s-- ŝ- e---- f------ L- e-t-s m-l-i-e-a- s-d ŝ- e-t-s f-d-l-. ---------------------------------------- Li estis malfidela, sed ŝi estis fidela. 0
On je bio lijen, ali je ona bila vrijedna. L-----is -----lig--ta- sed -i--st-- di-----t-. L- e---- m------------ s-- ŝ- e---- d--------- L- e-t-s m-l-i-i-e-t-, s-d ŝ- e-t-s d-l-g-n-a- ---------------------------------------------- Li estis maldiligenta, sed ŝi estis diligenta. 0
On je bio siromašan, ali je ona bila bogata. Li-e----------ĉ-,--ed -i----is riĉ-. L- e---- m------- s-- ŝ- e---- r---- L- e-t-s m-l-i-a- s-d ŝ- e-t-s r-ĉ-. ------------------------------------ Li estis malriĉa, sed ŝi estis riĉa. 0
On nije imao novca, već dugove. L- -e -a--s m-n-n, -ed m-le--u-do-n. L- n- h---- m----- s-- m--- ŝ------- L- n- h-v-s m-n-n- s-d m-l- ŝ-l-o-n- ------------------------------------ Li ne havis monon, sed male ŝuldojn. 0
On nije imao sreće, već peh. L- -- ---i- ----an-a- s----a-- -a---n-anc-. L- n- e---- b-------- s-- m--- m----------- L- n- e-t-s b-n-a-c-, s-d m-l- m-l-o-ŝ-n-a- ------------------------------------------- Li ne estis bonŝanca, sed male malbonŝanca. 0
On nije imao uspjeh, već neuspjeh. Li -e------ --k----n----d-m-le m---u-ce--n. L- n- h---- s-------- s-- m--- m----------- L- n- h-v-s s-k-e-o-, s-d m-l- m-l-u-c-s-n- ------------------------------------------- Li ne havis sukceson, sed male malsukceson. 0
On nije bio zadovoljan, već nezadovoljan. L- n----t----o---n-a, --- ma-e mal-on--n--. L- n- e---- k-------- s-- m--- m----------- L- n- e-t-s k-n-e-t-, s-d m-l- m-l-o-t-n-a- ------------------------------------------- Li ne estis kontenta, sed male malkontenta. 0
On nije bio sretan, već nesretan. Li ne-e-----fel-ĉ---s-----l- malfe-iĉ-. L- n- e---- f------ s-- m--- m--------- L- n- e-t-s f-l-ĉ-, s-d m-l- m-l-e-i-a- --------------------------------------- Li ne estis feliĉa, sed male malfeliĉa. 0
On nije bio simpatičan, već antipatičan. L--ne e---s -i-----a,--ed--ale -al----ati-. L- n- e---- s-------- s-- m--- m----------- L- n- e-t-s s-m-a-i-, s-d m-l- m-l-i-p-t-a- ------------------------------------------- Li ne estis simpatia, sed male malsimpatia. 0

Kako djeca ispravno uče govoriti

Čim se čovjek rodi počinje s drugima komunicirati. Bebe plaču kad nešto žele. S nekoliko mjeseci mogu već govoriti jednostavne riječi. Rečenice s tri riječi govore s gotovo dvije godine. Na početak govorenja kod djece se ne može utjecati. Međutim, može se utjecati na kvalitet njihovog učenja maternjeg jezika! Zato valja razmotriti nekoliko stvari. Najvažnije prije svega je da dijete uvijek ima motivaciju za učenje. Mora uvidjeti da svojim govorom nešto postiže. Djeca se raduju osmijehu kao pozitivnoj povratnoj informaciji. Veća djeca traže dijalog sa svojom okolinom. Usmjeravaju se na jezik ljudi u svojoj blizini. Stoga je važna jezička razina roditelja i odgojitelja. Djeca takođe moraju naučiti da je jezik dragocijen! Međutim, pritom bi se uvijek trebala zabavljati. Čitanje naglas pokazuje djeci koliko jezik može biti uzbudljiv. Roditelji bi se što više trebali baviti svojom djecom. Kada dijete doživi mnogo stvari, želi o tome pričati. Djeci koja odrastaju dvojezično potrebna su čvrsta pravila. Moraju naučiti koji jezik se s kime govori. Na taj način njihov mozak uči da razlikuje dva jezika. Kad djeca krenu u školu, njihov jezik se mijenja. Uče novi kolokvijalni govor. Tada je važno da roditelji obrate pažnju kako njihovo dijete govori. Istraživanja pokazuju da se prvi jezik zauvijek utisne u mozak. Ono što naučimo kao djeca prati nas cijeli život. Ko kao dijete dobro nauči svoj maternji jezik, kasnije od toga profitira. Ta osoba nove stvari uči brže i bolje – ne samo strane jezike...