Knjiga fraza

bs Prošlost 1   »   hy Past tense 1

81 [osamdeset i jedan]

Prošlost 1

Prošlost 1

81 [ութանասունմեկ]

81 [ut’anasunmek]

Past tense 1

[ants’yal 1]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski armenski Igra Više
pisati գրել գ--- գ-ե- ---- գրել 0
grel g--- g-e- ---- grel
On je napisao pismo. Ն- -ամա- -րե-: Ն- ն---- գ---- Ն- ն-մ-կ գ-ե-: -------------- Նա նամակ գրեց: 0
N---am-k-gret-’ N- n---- g----- N- n-m-k g-e-s- --------------- Na namak grets’
A ona je napisala razglednicu. Եվ -- -աց-կ գ---: Ե- ն- բ---- գ---- Ե- ն- բ-ց-կ գ-ե-: ----------------- Եվ նա բացիկ գրեց: 0
Ye-----bats----g-e--’ Y-- n- b------ g----- Y-v n- b-t-’-k g-e-s- --------------------- Yev na bats’ik grets’
čitati կարդալ կ----- կ-ր-ա- ------ կարդալ 0
ka-d-l k----- k-r-a- ------ kardal
On je čitao ilustrovani časopis. Նա ---դու- էր--մսա-իր-: Ն- կ------ է- ա-------- Ն- կ-ր-ո-մ է- ա-ս-գ-ր-: ----------------------- Նա կարդում էր ամսագիրը: 0
N- ka-d----r a----i-y N- k----- e- a------- N- k-r-u- e- a-s-g-r- --------------------- Na kardum er amsagiry
A ona je čitala knjigu. Եվ--ա -արդ-ւմ -ր-մ- գիրք: Ե- ն- կ------ է- մ- գ---- Ե- ն- կ-ր-ո-մ է- մ- գ-ր-: ------------------------- Եվ նա կարդում էր մի գիրք: 0
Ye---a k-r--m--- -i--i-k’ Y-- n- k----- e- m- g---- Y-v n- k-r-u- e- m- g-r-’ ------------------------- Yev na kardum er mi girk’
uzeti վեր-ն-լ վ------ վ-ր-ն-լ ------- վերցնել 0
v--ts-nel v-------- v-r-s-n-l --------- verts’nel
On je uzeo cigaretu. Ն---- սի-արետ վերց-եց: Ն- մ- ս------ վ------- Ն- մ- ս-գ-ր-տ վ-ր-ր-ց- ---------------------- Նա մի սիգարետ վերցրեց: 0
Na -i-s-----t--e-ts’re-s’ N- m- s------ v---------- N- m- s-g-r-t v-r-s-r-t-’ ------------------------- Na mi sigaret verts’rets’
Ona je uzela komad čokolade. Ն- մ- ---- -ոկ---դ--եր-րեց: Ն- մ- կ--- շ------ վ------- Ն- մ- կ-ո- շ-կ-լ-դ վ-ր-ր-ց- --------------------------- Նա մի կտոր շոկոլադ վերցրեց: 0
N--m--k--- sh-----d -er-s---ts’ N- m- k--- s------- v---------- N- m- k-o- s-o-o-a- v-r-s-r-t-’ ------------------------------- Na mi ktor shokolad verts’rets’
On je bio nevjeran, ali je ona bila vjerna. Նա --հա-ատ------ր-ե--լ- --կ-նա հ-վ-տա-ի-: Ն- ա---------- է- ե---- ի-- ն- հ--------- Ն- ա-հ-վ-տ-ր-մ է- ե-ե-, ի-կ ն- հ-վ-տ-ր-մ- ----------------------------------------- Նա անհավատարիմ էր եղել, իսկ նա հավատարիմ: 0
N---nh-va--r---er-yeg------sk--- ha-at---m N- a---------- e- y------ i-- n- h-------- N- a-h-v-t-r-m e- y-g-e-, i-k n- h-v-t-r-m ------------------------------------------ Na anhavatarim er yeghel, isk na havatarim
On je bio lijen, ali je ona bila vrijedna. Նա-----լ -ր -ղ------կ-ն---ա-ասե- է-: Ն- ծ---- է- ե---- ի-- ն- ջ------ է-- Ն- ծ-ւ-լ է- ե-ե-, ի-կ ն- ջ-ն-ս-ր է-: ------------------------------------ Նա ծույլ էր եղել, իսկ նա ջանասեր էր: 0
Na -suyl--r--e-hel- is---a-ja-as-- er N- t---- e- y------ i-- n- j------ e- N- t-u-l e- y-g-e-, i-k n- j-n-s-r e- ------------------------------------- Na tsuyl er yeghel, isk na janaser er
On je bio siromašan, ali je ona bila bogata. Ն------- է-- իսկ------րու-տ: Ն- ա---- է-- ի-- ն- հ------- Ն- ա-ք-տ է-, ի-կ ն- հ-ր-ւ-տ- ---------------------------- Նա աղքատ էր, իսկ նա հարուստ: 0
N- a---’-t-er,---- n- h---st N- a------ e-- i-- n- h----- N- a-h-’-t e-, i-k n- h-r-s- ---------------------------- Na aghk’at er, isk na harust
On nije imao novca, već dugove. Նա--ո- -ունե-- -յլ-պար---ր: Ն- փ-- չ------ ա-- պ------- Ն- փ-ղ չ-ւ-ե-, ա-լ պ-ր-ք-ր- --------------------------- Նա փող չուներ, այլ պարտքեր: 0
Na p-------h’-n--,---l--a-t----r N- p----- c------- a-- p-------- N- p-v-g- c-’-n-r- a-l p-r-k-y-r -------------------------------- Na p’vogh ch’uner, ayl partk’yer
On nije imao sreće, već peh. Ն- հա---ո-թ--ւ--չու-եր----լ -ախորդ----ո-ն: Ն- հ----------- չ------ ա-- ձ------------- Ն- հ-ջ-ղ-ւ-յ-ւ- չ-ւ-ե-, ա-լ ձ-խ-ր-ո-թ-ո-ն- ------------------------------------------ Նա հաջողություն չուներ, այլ ձախորդություն: 0
Na-h----h--’y-n-----ne-, -yl dza----d-t’--n N- h----------- c------- a-- d------------- N- h-j-g-u-’-u- c-’-n-r- a-l d-a-h-r-u-’-u- ------------------------------------------- Na hajoghut’yun ch’uner, ayl dzakhordut’yun
On nije imao uspjeh, već neuspjeh. Նա չո--ե---ա---ո-թ-ո--- ----ա----ո---թյ-ւն: Ն- չ----- հ------------ ա-- ա-------------- Ն- չ-ւ-ե- հ-ջ-ղ-ւ-յ-ւ-, ա-լ ա-հ-ջ-ղ-ւ-յ-ւ-: ------------------------------------------- Նա չուներ հաջողություն, այլ անհաջողություն: 0
N- c-’u-----a---h------, -y---nhajog----y-n N- c------ h------------ a-- a------------- N- c-’-n-r h-j-g-u-’-u-, a-l a-h-j-g-u-’-u- ------------------------------------------- Na ch’uner hajoghut’yun, ayl anhajoghut’yun
On nije bio zadovoljan, već nezadovoljan. Նա-----չէ-, ա-լ----ոհ: Ն- գ-- չ--- ա-- դ----- Ն- գ-հ չ-ր- ա-լ դ-գ-հ- ---------------------- Նա գոհ չէր, այլ դժգոհ: 0
N--goh --’e-,-----d-h--h N- g-- c----- a-- d----- N- g-h c-’-r- a-l d-h-o- ------------------------ Na goh ch’er, ayl dzhgoh
On nije bio sretan, već nesretan. Նա երջ-ն-- չէր, -յ- -ժբ-խտ: Ն- ե------ չ--- ա-- դ------ Ն- ե-ջ-ն-կ չ-ր- ա-լ դ-բ-խ-: --------------------------- Նա երջանիկ չէր, այլ դժբախտ: 0
N-----j-nik ch-----a-l dzh-ak-t N- y------- c----- a-- d------- N- y-r-a-i- c-’-r- a-l d-h-a-h- ------------------------------- Na yerjanik ch’er, ayl dzhbakht
On nije bio simpatičan, već antipatičan. Նա հ---կրելի --ր- -յ- -----ր---: Ն- հ-------- չ--- ա-- հ--------- Ն- հ-մ-կ-ե-ի չ-ր- ա-լ հ-կ-կ-ե-ի- -------------------------------- Նա համակրելի չէր, այլ հակակրելի: 0
N----ma-r--i ---er- ay- -a----eli N- h-------- c----- a-- h-------- N- h-m-k-e-i c-’-r- a-l h-k-k-e-i --------------------------------- Na hamakreli ch’er, ayl hakakreli

Kako djeca ispravno uče govoriti

Čim se čovjek rodi počinje s drugima komunicirati. Bebe plaču kad nešto žele. S nekoliko mjeseci mogu već govoriti jednostavne riječi. Rečenice s tri riječi govore s gotovo dvije godine. Na početak govorenja kod djece se ne može utjecati. Međutim, može se utjecati na kvalitet njihovog učenja maternjeg jezika! Zato valja razmotriti nekoliko stvari. Najvažnije prije svega je da dijete uvijek ima motivaciju za učenje. Mora uvidjeti da svojim govorom nešto postiže. Djeca se raduju osmijehu kao pozitivnoj povratnoj informaciji. Veća djeca traže dijalog sa svojom okolinom. Usmjeravaju se na jezik ljudi u svojoj blizini. Stoga je važna jezička razina roditelja i odgojitelja. Djeca takođe moraju naučiti da je jezik dragocijen! Međutim, pritom bi se uvijek trebala zabavljati. Čitanje naglas pokazuje djeci koliko jezik može biti uzbudljiv. Roditelji bi se što više trebali baviti svojom djecom. Kada dijete doživi mnogo stvari, želi o tome pričati. Djeci koja odrastaju dvojezično potrebna su čvrsta pravila. Moraju naučiti koji jezik se s kime govori. Na taj način njihov mozak uči da razlikuje dva jezika. Kad djeca krenu u školu, njihov jezik se mijenja. Uče novi kolokvijalni govor. Tada je važno da roditelji obrate pažnju kako njihovo dijete govori. Istraživanja pokazuju da se prvi jezik zauvijek utisne u mozak. Ono što naučimo kao djeca prati nas cijeli život. Ko kao dijete dobro nauči svoj maternji jezik, kasnije od toga profitira. Ta osoba nove stvari uči brže i bolje – ne samo strane jezike...