Knjiga fraza

bs Prošlost 1   »   be Прошлы час 1

81 [osamdeset i jedan]

Prošlost 1

Prošlost 1

81 [восемдзесят адзін]

81 [vosemdzesyat adzіn]

Прошлы час 1

[Proshly chas 1]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski bjeloruski Igra Više
pisati піс--ь п----- п-с-ц- ------ пісаць 0
pі-at-’ p------ p-s-t-’ ------- pіsats’
On je napisao pismo. Ён--іс-- ----. Ё- п---- л---- Ё- п-с-ў л-с-. -------------- Ён пісаў ліст. 0
E--p-----l--t. E- p---- l---- E- p-s-u l-s-. -------------- En pіsau lіst.
A ona je napisala razglednicu. А-ян--пі-ала-п-што---. А я-- п----- п-------- А я-а п-с-л- п-ш-о-к-. ---------------------- А яна пісала паштоўку. 0
A yan----s-----as-to---. A y--- p----- p--------- A y-n- p-s-l- p-s-t-u-u- ------------------------ A yana pіsala pashtouku.
čitati чы--ць ч----- ч-т-ц- ------ чытаць 0
c---a--’ c------- c-y-a-s- -------- chytats’
On je čitao ilustrovani časopis. Ён-ч--а--ч--о--с. Ё- ч---- ч------- Ё- ч-т-ў ч-с-п-с- ----------------- Ён чытаў часопіс. 0
E- c--t-- c---o-іs. E- c----- c-------- E- c-y-a- c-a-o-і-. ------------------- En chytau chasopіs.
A ona je čitala knjigu. А я-а чыт-л---ніг-. А я-- ч----- к----- А я-а ч-т-л- к-і-у- ------------------- А яна чытала кнігу. 0
A-y-n--chytala-kn--u. A y--- c------ k----- A y-n- c-y-a-a k-і-u- --------------------- A yana chytala knіgu.
uzeti уз-ць у---- у-я-ь ----- узяць 0
u-y-ts’ u------ u-y-t-’ ------- uzyats’
On je uzeo cigaretu. Ён --яў ----рэ--. Ё- у--- ц-------- Ё- у-я- ц-г-р-т-. ----------------- Ён узяў цыгарэту. 0
En -z--u----g---tu. E- u---- t--------- E- u-y-u t-y-a-e-u- ------------------- En uzyau tsygaretu.
Ona je uzela komad čokolade. Яна---я-- к-валак--ак-л---. Я-- ў---- к------ ш-------- Я-а ў-я-а к-в-л-к ш-к-л-д-. --------------------------- Яна ўзяла кавалак шакаладу. 0
Yana ---a-------la--s-akalad-. Y--- u----- k------ s--------- Y-n- u-y-l- k-v-l-k s-a-a-a-u- ------------------------------ Yana uzyala kavalak shakaladu.
On je bio nevjeran, ali je ona bila vjerna. Ё--б----я--рны- а-- ян--б--------а-. Ё- б-- н------- а-- я-- б--- в------ Ё- б-ў н-в-р-ы- а-е я-а б-л- в-р-а-. ------------------------------------ Ён быў няверны, але яна была верная. 0
En-by---yaver-y,-a-- --n- b----v-rnay-. E- b-- n-------- a-- y--- b--- v------- E- b-u n-a-e-n-, a-e y-n- b-l- v-r-a-a- --------------------------------------- En byu nyaverny, ale yana byla vernaya.
On je bio lijen, ali je ona bila vrijedna. Ё- б-- -я-ів-, але ян- была----р---а-. Ё- б-- л------ а-- я-- б--- с--------- Ё- б-ў л-н-в-, а-е я-а б-л- с-а-а-н-я- -------------------------------------- Ён быў лянівы, але яна была старанная. 0
En --u l--n-v-, ------na b-la-s-ar--na-a. E- b-- l------- a-- y--- b--- s---------- E- b-u l-a-і-y- a-e y-n- b-l- s-a-a-n-y-. ----------------------------------------- En byu lyanіvy, ale yana byla starannaya.
On je bio siromašan, ali je ona bila bogata. Ё---ыў бедны,---- яна--ы-а-ба--тая. Ё- б-- б----- а-- я-- б--- б------- Ё- б-ў б-д-ы- а-е я-а б-л- б-г-т-я- ----------------------------------- Ён быў бедны, але яна была багатая. 0
E--by- ---ny----e-yana ---- -a-ata--. E- b-- b----- a-- y--- b--- b-------- E- b-u b-d-y- a-e y-n- b-l- b-g-t-y-. ------------------------------------- En byu bedny, ale yana byla bagataya.
On nije imao novca, već dugove. У-я-о-не-было ----ай,-----лі---з-к-. У я-- н- б--- г------ а б--- п------ У я-о н- б-л- г-о-а-, а б-л- п-з-к-. ------------------------------------ У яго не было грошай, а былі пазыкі. 0
U-ya-o--e -ylo -r-s-a---- -y----a-y--. U y--- n- b--- g------- a b--- p------ U y-g- n- b-l- g-o-h-y- a b-l- p-z-k-. -------------------------------------- U yago ne bylo groshay, a bylі pazykі.
On nije imao sreće, već peh. У-я---не--ы-о --н-а-ання,-- былі -яў--ч-. У я-- н- б--- ш---------- а б--- н------- У я-о н- б-л- ш-н-а-а-н-, а б-л- н-ў-а-ы- ----------------------------------------- У яго не было шанцавання, а былі няўдачы. 0
U y-go-n---y-o----nt----nn--- - --lі -yaud-c--. U y--- n- b--- s------------- a b--- n--------- U y-g- n- b-l- s-a-t-a-a-n-a- a b-l- n-a-d-c-y- ----------------------------------------------- U yago ne bylo shantsavannya, a bylі nyaudachy.
On nije imao uspjeh, već neuspjeh. У я---н- --ло-п--п--аў- - бы-і п-ава--. У я-- н- б--- п-------- а б--- п------- У я-о н- б-л- п-с-е-а-, а б-л- п-а-а-ы- --------------------------------------- У яго не было поспехаў, а былі правалы. 0
U -ago-ne by-o-posp----u,-- by-- --a-a-y. U y--- n- b--- p--------- a b--- p------- U y-g- n- b-l- p-s-e-h-u- a b-l- p-a-a-y- ----------------------------------------- U yago ne bylo pospekhau, a bylі pravaly.
On nije bio zadovoljan, već nezadovoljan. Ён-не б---з-----л-----а---- -е-ад-в-л--ы. Ё- н- б-- з---------- а б-- н------------ Ё- н- б-ў з-д-в-л-н-, а б-ў н-з-д-в-л-н-. ----------------------------------------- Ён не быў задаволены, а быў незадаволены. 0
En--- byu --d---leny, a b-u----a---olen-. E- n- b-- z---------- a b-- n------------ E- n- b-u z-d-v-l-n-, a b-u n-z-d-v-l-n-. ----------------------------------------- En ne byu zadavoleny, a byu nezadavoleny.
On nije bio sretan, već nesretan. Ё--н- б-ў шч-с-ів-, - ------ш-асн-. Ё- н- б-- ш-------- а б-- н-------- Ё- н- б-ў ш-а-л-в-, а б-ў н-ш-а-н-. ----------------------------------- Ён не быў шчаслівы, а быў няшчасны. 0
En ne--yu sh-has-і-y,-a-by----ashchasny. E- n- b-- s---------- a b-- n----------- E- n- b-u s-c-a-l-v-, a b-u n-a-h-h-s-y- ---------------------------------------- En ne byu shchaslіvy, a byu nyashchasny.
On nije bio simpatičan, već antipatičan. Ён ---бы--сім-ат--н-- ----ў н-сім-аты---. Ё- н- б-- с---------- а б-- н------------ Ё- н- б-ў с-м-а-ы-н-, а б-ў н-с-м-а-ы-н-. ----------------------------------------- Ён не быў сімпатычны, а быў несімпатычны. 0
E- -- --u s-m--t---------b-u n-sі----ych-y. E- n- b-- s----------- a b-- n------------- E- n- b-u s-m-a-y-h-y- a b-u n-s-m-a-y-h-y- ------------------------------------------- En ne byu sіmpatychny, a byu nesіmpatychny.

Kako djeca ispravno uče govoriti

Čim se čovjek rodi počinje s drugima komunicirati. Bebe plaču kad nešto žele. S nekoliko mjeseci mogu već govoriti jednostavne riječi. Rečenice s tri riječi govore s gotovo dvije godine. Na početak govorenja kod djece se ne može utjecati. Međutim, može se utjecati na kvalitet njihovog učenja maternjeg jezika! Zato valja razmotriti nekoliko stvari. Najvažnije prije svega je da dijete uvijek ima motivaciju za učenje. Mora uvidjeti da svojim govorom nešto postiže. Djeca se raduju osmijehu kao pozitivnoj povratnoj informaciji. Veća djeca traže dijalog sa svojom okolinom. Usmjeravaju se na jezik ljudi u svojoj blizini. Stoga je važna jezička razina roditelja i odgojitelja. Djeca takođe moraju naučiti da je jezik dragocijen! Međutim, pritom bi se uvijek trebala zabavljati. Čitanje naglas pokazuje djeci koliko jezik može biti uzbudljiv. Roditelji bi se što više trebali baviti svojom djecom. Kada dijete doživi mnogo stvari, želi o tome pričati. Djeci koja odrastaju dvojezično potrebna su čvrsta pravila. Moraju naučiti koji jezik se s kime govori. Na taj način njihov mozak uči da razlikuje dva jezika. Kad djeca krenu u školu, njihov jezik se mijenja. Uče novi kolokvijalni govor. Tada je važno da roditelji obrate pažnju kako njihovo dijete govori. Istraživanja pokazuju da se prvi jezik zauvijek utisne u mozak. Ono što naučimo kao djeca prati nas cijeli život. Ko kao dijete dobro nauči svoj maternji jezik, kasnije od toga profitira. Ta osoba nove stvari uči brže i bolje – ne samo strane jezike...