Knjiga fraza

bs Prošlost 1   »   ko 과거형 1

81 [osamdeset i jedan]

Prošlost 1

Prošlost 1

81 [여든하나]

81 [yeodeunhana]

과거형 1

[gwageohyeong 1]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski korejski Igra Više
pisati 써요 써요 0
s----- ss---o sseoyo s-e-y- ------
On je napisao pismo. 그는 편-- 썼--. 그는 편지를 썼어요. 0
g------ p---------- s------e---. ge----- p---------- s----------. geuneun pyeonjileul sseoss-eoyo. g-u-e-n p-e-n-i-e-l s-e-s--e-y-. -------------------------------.
A ona je napisala razglednicu. 그리- 그-- 카-- 썼--. 그리고 그녀는 카드를 썼어요. 0
g------ g---------- k-------- s------e---. ge----- g---------- k-------- s----------. geuligo geunyeoneun kadeuleul sseoss-eoyo. g-u-i-o g-u-y-o-e-n k-d-u-e-l s-e-s--e-y-. -----------------------------------------.
čitati 읽어요 읽어요 0
i---e--- il-----o ilg-eoyo i-g-e-y- --------
On je čitao ilustrovani časopis. 그는 잡-- 읽---. 그는 잡지를 읽었어요. 0
g------ j-------- i---e----e---. ge----- j-------- i------------. geuneun jabjileul ilg-eoss-eoyo. g-u-e-n j-b-i-e-l i-g-e-s--e-y-. -------------------------------.
A ona je čitala knjigu. 그리- 그-- 책- 읽---. 그리고 그녀는 책을 읽었어요. 0
g------ g---------- c-----e-- i---e----e---. ge----- g---------- c-------- i------------. geuligo geunyeoneun chaeg-eul ilg-eoss-eoyo. g-u-i-o g-u-y-o-e-n c-a-g-e-l i-g-e-s--e-y-. -------------------------------------------.
uzeti 가져-요 가져가요 0
g--------- ga-------o gajyeogayo g-j-e-g-y- ----------
On je uzeo cigaretu. 그는 담-- 가----. 그는 담배를 가져갔어요. 0
g------ d--------- g----------e---. ge----- d--------- g--------------. geuneun dambaeleul gajyeogass-eoyo. g-u-e-n d-m-a-l-u- g-j-e-g-s--e-y-. ----------------------------------.
Ona je uzela komad čokolade. 그녀- 초-- 한 조-- 가----. 그녀는 초콜렛 한 조각을 가져갔어요. 0
g---------- c-------- h-- j-----e-- g----------e---. ge--------- c-------- h-- j-------- g--------------. geunyeoneun chokolles han jogag-eul gajyeogass-eoyo. g-u-y-o-e-n c-o-o-l-s h-n j-g-g-e-l g-j-e-g-s--e-y-. ---------------------------------------------------.
On je bio nevjeran, ali je ona bila vjerna. 그는 의-- 없---- 그-- 의-- 있---. 그는 의리가 없었지만, 그녀는 의리가 있었어요. 0
g------ u----- e----e--------, g---------- u----- i---e----e---. ge----- u----- e-------------- g---------- u----- i------------. geuneun uiliga eobs-eossjiman, geunyeoneun uiliga iss-eoss-eoyo. g-u-e-n u-l-g- e-b--e-s-j-m-n, g-u-y-o-e-n u-l-g- i-s-e-s--e-y-. -----------------------------,---------------------------------.
On je bio lijen, ali je ona bila vrijedna. 그는 게----- 그-- 성----. 그는 게을렀지만, 그녀는 성실했어요. 0
g------ g--------------, g---------- s-------------e---. ge----- g--------------- g---------- s-----------------. geuneun geeulleossjiman, geunyeoneun seongsilhaess-eoyo. g-u-e-n g-e-l-e-s-j-m-n, g-u-y-o-e-n s-o-g-i-h-e-s-e-y-. -----------------------,-------------------------------.
On je bio siromašan, ali je ona bila bogata. 그는 가----- 그-- 부----. 그는 가난했지만, 그녀는 부자였어요. 0
g------ g--------------, g---------- b---------e---. ge----- g--------------- g---------- b-------------. geuneun gananhaessjiman, geunyeoneun bujayeoss-eoyo. g-u-e-n g-n-n-a-s-j-m-n, g-u-y-o-e-n b-j-y-o-s-e-y-. -----------------------,---------------------------.
On nije imao novca, već dugove. 그는 돈- 없--- 빚- 있---. 그는 돈이 없었고, 빚만 있었어요. 0
g------ d---i e----e-----, b----- i---e----e---. ge----- d---- e----------- b----- i------------. geuneun don-i eobs-eossgo, bijman iss-eoss-eoyo. g-u-e-n d-n-i e-b--e-s-g-, b-j-a- i-s-e-s--e-y-. -------------------------,---------------------.
On nije imao sreće, već peh. 그는 행-- 없--- 불-- 있---. 그는 행운이 없었고, 불운만 있었어요. 0
g------ h-----u--i e----e-----, b---u---- i---e----e---. ge----- h--------- e----------- b-------- i------------. geuneun haeng-un-i eobs-eossgo, bul-unman iss-eoss-eoyo. g-u-e-n h-e-g-u--i e-b--e-s-g-, b-l-u-m-n i-s-e-s--e-y-. ------------------------------,------------------------.
On nije imao uspjeh, već neuspjeh. 그는 성-- 없--- 실-- 있---. 그는 성공이 없었고, 실패만 있었어요. 0
g------ s-----g----i e----e-----, s-------- i---e----e---. ge----- s----------- e----------- s-------- i------------. geuneun seong-gong-i eobs-eossgo, silpaeman iss-eoss-eoyo. g-u-e-n s-o-g-g-n--i e-b--e-s-g-, s-l-a-m-n i-s-e-s--e-y-. --------------------------------,------------------------.
On nije bio zadovoljan, već nezadovoljan. 그는 만--- 않--- 불-----. 그는 만족하지 않았고, 불만족했어요. 0
g------ m--------- a---a----, b--------------e---. ge----- m--------- a--------- b------------------. geuneun manjoghaji anh-assgo, bulmanjoghaess-eoyo. g-u-e-n m-n-o-h-j- a-h-a-s-o, b-l-a-j-g-a-s--e-y-. ----------------------------,--------------------.
On nije bio sretan, već nesretan. 그는 행--- 않--- 슬---. 그는 행복하지 않았고, 슬펐어요. 0
g------ h----------- a---a----, s---------e---. ge----- h----------- a--------- s-------------. geuneun haengboghaji anh-assgo, seulpeoss-eoyo. g-u-e-n h-e-g-o-h-j- a-h-a-s-o, s-u-p-o-s-e-y-. ------------------------------,---------------.
On nije bio simpatičan, već antipatičan. 그는 친--- 않--- 불-----. 그는 친절하지 않았고, 불친절했어요. 0
g------ c----------- a---a----, b----------------e---. ge----- c----------- a--------- b--------------------. geuneun chinjeolhaji anh-assgo, bulchinjeolhaess-eoyo. g-u-e-n c-i-j-o-h-j- a-h-a-s-o, b-l-h-n-e-l-a-s--e-y-. ------------------------------,----------------------.

Kako djeca ispravno uče govoriti

Čim se čovjek rodi počinje s drugima komunicirati. Bebe plaču kad nešto žele. S nekoliko mjeseci mogu već govoriti jednostavne riječi. Rečenice s tri riječi govore s gotovo dvije godine. Na početak govorenja kod djece se ne može utjecati. Međutim, može se utjecati na kvalitet njihovog učenja maternjeg jezika! Zato valja razmotriti nekoliko stvari. Najvažnije prije svega je da dijete uvijek ima motivaciju za učenje. Mora uvidjeti da svojim govorom nešto postiže. Djeca se raduju osmijehu kao pozitivnoj povratnoj informaciji. Veća djeca traže dijalog sa svojom okolinom. Usmjeravaju se na jezik ljudi u svojoj blizini. Stoga je važna jezička razina roditelja i odgojitelja. Djeca takođe moraju naučiti da je jezik dragocijen! Međutim, pritom bi se uvijek trebala zabavljati. Čitanje naglas pokazuje djeci koliko jezik može biti uzbudljiv. Roditelji bi se što više trebali baviti svojom djecom. Kada dijete doživi mnogo stvari, želi o tome pričati. Djeci koja odrastaju dvojezično potrebna su čvrsta pravila. Moraju naučiti koji jezik se s kime govori. Na taj način njihov mozak uči da razlikuje dva jezika. Kad djeca krenu u školu, njihov jezik se mijenja. Uče novi kolokvijalni govor. Tada je važno da roditelji obrate pažnju kako njihovo dijete govori. Istraživanja pokazuju da se prvi jezik zauvijek utisne u mozak. Ono što naučimo kao djeca prati nas cijeli život. Ko kao dijete dobro nauči svoj maternji jezik, kasnije od toga profitira. Ta osoba nove stvari uči brže i bolje – ne samo strane jezike...