Knjiga fraza

bs Prošlost 1   »   et Minevik 1

81 [osamdeset i jedan]

Prošlost 1

Prošlost 1

81 [kaheksakümmend üks]

Minevik 1

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski estonski Igra Više
pisati ki--ut--a kirjutama k-r-u-a-a --------- kirjutama 0
On je napisao pismo. Ta -----t-s---rja. Ta kirjutas kirja. T- k-r-u-a- k-r-a- ------------------ Ta kirjutas kirja. 0
A ona je napisala razglednicu. Ja t-m- -irju--s-ka--di. Ja tema kirjutas kaardi. J- t-m- k-r-u-a- k-a-d-. ------------------------ Ja tema kirjutas kaardi. 0
čitati l----a lugema l-g-m- ------ lugema 0
On je čitao ilustrovani časopis. Ta l---- -j---rja. Ta luges ajakirja. T- l-g-s a-a-i-j-. ------------------ Ta luges ajakirja. 0
A ona je čitala knjigu. Ja--a-l--es -a------. Ja ta luges raamatut. J- t- l-g-s r-a-a-u-. --------------------- Ja ta luges raamatut. 0
uzeti v-t-a võtma v-t-a ----- võtma 0
On je uzeo cigaretu. Ta v---is-s--a-e--. Ta võttis sigareti. T- v-t-i- s-g-r-t-. ------------------- Ta võttis sigareti. 0
Ona je uzela komad čokolade. Ta-võ-tis --k--šoko--a-i. Ta võttis tüki šokolaadi. T- v-t-i- t-k- š-k-l-a-i- ------------------------- Ta võttis tüki šokolaadi. 0
On je bio nevjeran, ali je ona bila vjerna. Ta ol----uu---ui---em------t-u-duse--. Ta oli truu, kuid tema oli truudusetu. T- o-i t-u-, k-i- t-m- o-i t-u-d-s-t-. -------------------------------------- Ta oli truu, kuid tema oli truudusetu. 0
On je bio lijen, ali je ona bila vrijedna. T- -li la--k---u-d t-ma oli-u--n. Ta oli laisk, kuid tema oli usin. T- o-i l-i-k- k-i- t-m- o-i u-i-. --------------------------------- Ta oli laisk, kuid tema oli usin. 0
On je bio siromašan, ali je ona bila bogata. Ta-o---va--e------ ---- o-i---kas. Ta oli vaene, kuid tema oli rikas. T- o-i v-e-e- k-i- t-m- o-i r-k-s- ---------------------------------- Ta oli vaene, kuid tema oli rikas. 0
On nije imao novca, već dugove. T-l e--ol-ud ---a-v-i- -----. Tal ei olnud raha vaid võlad. T-l e- o-n-d r-h- v-i- v-l-d- ----------------------------- Tal ei olnud raha vaid võlad. 0
On nije imao sreće, već peh. T----i ----- õn-e-va-- õ-ne---t. Tal ei olnud õnne vaid õnnetust. T-l e- o-n-d õ-n- v-i- õ-n-t-s-. -------------------------------- Tal ei olnud õnne vaid õnnetust. 0
On nije imao uspjeh, već neuspjeh. T-l--- -------du--a-d-ä-----m--i. Tal ei olnud edu vaid äpardumisi. T-l e- o-n-d e-u v-i- ä-a-d-m-s-. --------------------------------- Tal ei olnud edu vaid äpardumisi. 0
On nije bio zadovoljan, već nezadovoljan. T--e- ------r-h-- v--- ra-ul--emat-. Ta ei olnud rahul vaid rahulolematu. T- e- o-n-d r-h-l v-i- r-h-l-l-m-t-. ------------------------------------ Ta ei olnud rahul vaid rahulolematu. 0
On nije bio sretan, već nesretan. Ta--i -ln-- õn-eli- -ai- õ---t-. Ta ei olnud õnnelik vaid õnnetu. T- e- o-n-d õ-n-l-k v-i- õ-n-t-. -------------------------------- Ta ei olnud õnnelik vaid õnnetu. 0
On nije bio simpatičan, već antipatičan. Ta ei-o-n-d sü-paat-e v-i- e---ü-p--t-e. Ta ei olnud sümpaatne vaid ebasümpaatne. T- e- o-n-d s-m-a-t-e v-i- e-a-ü-p-a-n-. ---------------------------------------- Ta ei olnud sümpaatne vaid ebasümpaatne. 0

Kako djeca ispravno uče govoriti

Čim se čovjek rodi počinje s drugima komunicirati. Bebe plaču kad nešto žele. S nekoliko mjeseci mogu već govoriti jednostavne riječi. Rečenice s tri riječi govore s gotovo dvije godine. Na početak govorenja kod djece se ne može utjecati. Međutim, može se utjecati na kvalitet njihovog učenja maternjeg jezika! Zato valja razmotriti nekoliko stvari. Najvažnije prije svega je da dijete uvijek ima motivaciju za učenje. Mora uvidjeti da svojim govorom nešto postiže. Djeca se raduju osmijehu kao pozitivnoj povratnoj informaciji. Veća djeca traže dijalog sa svojom okolinom. Usmjeravaju se na jezik ljudi u svojoj blizini. Stoga je važna jezička razina roditelja i odgojitelja. Djeca takođe moraju naučiti da je jezik dragocijen! Međutim, pritom bi se uvijek trebala zabavljati. Čitanje naglas pokazuje djeci koliko jezik može biti uzbudljiv. Roditelji bi se što više trebali baviti svojom djecom. Kada dijete doživi mnogo stvari, želi o tome pričati. Djeci koja odrastaju dvojezično potrebna su čvrsta pravila. Moraju naučiti koji jezik se s kime govori. Na taj način njihov mozak uči da razlikuje dva jezika. Kad djeca krenu u školu, njihov jezik se mijenja. Uče novi kolokvijalni govor. Tada je važno da roditelji obrate pažnju kako njihovo dijete govori. Istraživanja pokazuju da se prvi jezik zauvijek utisne u mozak. Ono što naučimo kao djeca prati nas cijeli život. Ko kao dijete dobro nauči svoj maternji jezik, kasnije od toga profitira. Ta osoba nove stvari uči brže i bolje – ne samo strane jezike...