Knjiga fraza

bs Prošlost 1   »   bg Минало време 1

81 [osamdeset i jedan]

Prošlost 1

Prošlost 1

81 [осемдесет и едно]

81 [osemdeset i yedno]

Минало време 1

[Minalo vreme 1]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski bugarski Igra Više
pisati П-ша П--- П-ш- ---- Пиша 0
Pi-ha P---- P-s-a ----- Pisha
On je napisao pismo. Т-й ---и-- ---мо. Т-- н----- п----- Т-й н-п-с- п-с-о- ----------------- Той написа писмо. 0
T-y---pisa -i-m-. T-- n----- p----- T-y n-p-s- p-s-o- ----------------- Toy napisa pismo.
A ona je napisala razglednicu. А -я-на---св-ше---рт-чк-. А т- н--------- к-------- А т- н-д-и-в-ш- к-р-и-к-. ------------------------- А тя надписваше картичка. 0
A--y- ---pi-v--h- --r-i--k-. A t-- n---------- k--------- A t-a n-d-i-v-s-e k-r-i-h-a- ---------------------------- A tya nadpisvashe kartichka.
čitati Ч-та Ч--- Ч-т- ---- Чета 0
C-e-a C---- C-e-a ----- Cheta
On je čitao ilustrovani časopis. Той-ч----е ---с----а----пи--н--. Т-- ч----- и---------- с-------- Т-й ч-т-ш- и-ю-т-о-а-о с-и-а-и-. -------------------------------- Той четеше илюстровано списание. 0
Toy-che-e--- ilyus--o---o--pi-a---. T-- c------- i----------- s-------- T-y c-e-e-h- i-y-s-r-v-n- s-i-a-i-. ----------------------------------- Toy cheteshe ilyustrovano spisanie.
A ona je čitala knjigu. А -я-чет-ш- к--га. А т- ч----- к----- А т- ч-т-ш- к-и-а- ------------------ А тя четеше книга. 0
A --- c--t-s-e-kn---. A t-- c------- k----- A t-a c-e-e-h- k-i-a- --------------------- A tya cheteshe kniga.
uzeti Вз-м-м В----- В-е-а- ------ Вземам 0
Vze--m V----- V-e-a- ------ Vzemam
On je uzeo cigaretu. То- взе ---а--. Т-- в-- ц------ Т-й в-е ц-г-р-. --------------- Той взе цигара. 0
T-y v-e --iga-a. T-- v-- t------- T-y v-e t-i-a-a- ---------------- Toy vze tsigara.
Ona je uzela komad čokolade. Т---зе---рче ш--о-а-. Т- в-- п---- ш------- Т- в-е п-р-е ш-к-л-д- --------------------- Тя взе парче шоколад. 0
Tya --e ---c-e sh---l--. T-- v-- p----- s-------- T-a v-e p-r-h- s-o-o-a-. ------------------------ Tya vze parche shokolad.
On je bio nevjeran, ali je ona bila vjerna. Т---не--е-е-п-е--н, -- -- бе-- --е---а. Т-- н- б--- п------ н- т- б--- п------- Т-й н- б-ш- п-е-а-, н- т- б-ш- п-е-а-а- --------------------------------------- Той не беше предан, но тя беше предана. 0
To- ----e--e -r--a-, -o tya bes-- p-eda--. T-- n- b---- p------ n- t-- b---- p------- T-y n- b-s-e p-e-a-, n- t-a b-s-e p-e-a-a- ------------------------------------------ Toy ne beshe predan, no tya beshe predana.
On je bio lijen, ali je ona bila vrijedna. То--беш--мъ--ел--,-н--т- -еше ----а--л--. Т-- б--- м-------- н- т- б--- с---------- Т-й б-ш- м-р-е-и-, н- т- б-ш- с-а-а-е-н-. ----------------------------------------- Той беше мързелив, но тя беше старателна. 0
Toy-bes-e m-rz--iv- -- t-- b---- s-ar--eln-. T-- b---- m-------- n- t-- b---- s---------- T-y b-s-e m-r-e-i-, n- t-a b-s-e s-a-a-e-n-. -------------------------------------------- Toy beshe myrzeliv, no tya beshe staratelna.
On je bio siromašan, ali je ona bila bogata. Той б--е --д----но тя--е-- ---а--. Т-- б--- б----- н- т- б--- б------ Т-й б-ш- б-д-н- н- т- б-ш- б-г-т-. ---------------------------------- Той беше беден, но тя беше богата. 0
T-- be-h- -e---,-n--t---be--e--oga--. T-- b---- b----- n- t-- b---- b------ T-y b-s-e b-d-n- n- t-a b-s-e b-g-t-. ------------------------------------- Toy beshe beden, no tya beshe bogata.
On nije imao novca, već dugove. Т-й -я-а-е--ар---- -ъл---е. Т-- н----- п---- а д------- Т-й н-м-ш- п-р-, а д-л-о-е- --------------------------- Той нямаше пари, а дългове. 0
To--n---a-he -a-i, - dyl--ve. T-- n------- p---- a d------- T-y n-a-a-h- p-r-, a d-l-o-e- ----------------------------- Toy nyamashe pari, a dylgove.
On nije imao sreće, već peh. То----маше -ъ---т, а с-м---е-п--ука. Т-- н----- к------ а с--- н--------- Т-й н-м-ш- к-с-е-, а с-м- н-с-о-у-а- ------------------------------------ Той нямаше късмет, а само несполука. 0
T-- --ama-he k-smet--a samo -espoluka. T-- n------- k------ a s--- n--------- T-y n-a-a-h- k-s-e-, a s-m- n-s-o-u-a- -------------------------------------- Toy nyamashe kysmet, a samo nespoluka.
On nije imao uspjeh, već neuspjeh. Т-- ---аше -----, а -е-спе-. Т-- н----- у----- а н------- Т-й н-м-ш- у-п-х- а н-у-п-х- ---------------------------- Той нямаше успех, а неуспех. 0
T-y n-a-ash---s--k-- a-n-u---k-. T-- n------- u------ a n-------- T-y n-a-a-h- u-p-k-, a n-u-p-k-. -------------------------------- Toy nyamashe uspekh, a neuspekh.
On nije bio zadovoljan, već nezadovoljan. Т-- ---б--е ---олен----н---вол-н. Т-- н- б--- д------- а н--------- Т-й н- б-ш- д-в-л-н- а н-д-в-л-н- --------------------------------- Той не беше доволен, а недоволен. 0
To- n- -es-- -----e-, - ---o--l-n. T-- n- b---- d------- a n--------- T-y n- b-s-e d-v-l-n- a n-d-v-l-n- ---------------------------------- Toy ne beshe dovolen, a nedovolen.
On nije bio sretan, već nesretan. То---е --ше---с---в, --н-щ-ст-н. Т-- н- б--- щ------- а н-------- Т-й н- б-ш- щ-с-л-в- а н-щ-с-е-. -------------------------------- Той не беше щастлив, а нещастен. 0
T-- -- be-h--s-cha-t--v--- neshch----n. T-- n- b---- s---------- a n----------- T-y n- b-s-e s-c-a-t-i-, a n-s-c-a-t-n- --------------------------------------- Toy ne beshe shchastliv, a neshchasten.
On nije bio simpatičan, već antipatičan. Т----е беше си---т-че-, - -е--мпати-ен. Т-- н- б--- с---------- а н------------ Т-й н- б-ш- с-м-а-и-е-, а н-с-м-а-и-е-. --------------------------------------- Той не беше симпатичен, а несимпатичен. 0
T-y-n- b---e ----ati-hen, ---e---p--i-he-. T-- n- b---- s----------- a n------------- T-y n- b-s-e s-m-a-i-h-n- a n-s-m-a-i-h-n- ------------------------------------------ Toy ne beshe simpatichen, a nesimpatichen.

Kako djeca ispravno uče govoriti

Čim se čovjek rodi počinje s drugima komunicirati. Bebe plaču kad nešto žele. S nekoliko mjeseci mogu već govoriti jednostavne riječi. Rečenice s tri riječi govore s gotovo dvije godine. Na početak govorenja kod djece se ne može utjecati. Međutim, može se utjecati na kvalitet njihovog učenja maternjeg jezika! Zato valja razmotriti nekoliko stvari. Najvažnije prije svega je da dijete uvijek ima motivaciju za učenje. Mora uvidjeti da svojim govorom nešto postiže. Djeca se raduju osmijehu kao pozitivnoj povratnoj informaciji. Veća djeca traže dijalog sa svojom okolinom. Usmjeravaju se na jezik ljudi u svojoj blizini. Stoga je važna jezička razina roditelja i odgojitelja. Djeca takođe moraju naučiti da je jezik dragocijen! Međutim, pritom bi se uvijek trebala zabavljati. Čitanje naglas pokazuje djeci koliko jezik može biti uzbudljiv. Roditelji bi se što više trebali baviti svojom djecom. Kada dijete doživi mnogo stvari, želi o tome pričati. Djeci koja odrastaju dvojezično potrebna su čvrsta pravila. Moraju naučiti koji jezik se s kime govori. Na taj način njihov mozak uči da razlikuje dva jezika. Kad djeca krenu u školu, njihov jezik se mijenja. Uče novi kolokvijalni govor. Tada je važno da roditelji obrate pažnju kako njihovo dijete govori. Istraživanja pokazuju da se prvi jezik zauvijek utisne u mozak. Ono što naučimo kao djeca prati nas cijeli život. Ko kao dijete dobro nauči svoj maternji jezik, kasnije od toga profitira. Ta osoba nove stvari uči brže i bolje – ne samo strane jezike...