Knjiga fraza

bs Prošlost 1   »   fr Passé 1

81 [osamdeset i jedan]

Prošlost 1

Prošlost 1

81 [quatre-vingt-un]

Passé 1

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski francuski Igra Više
pisati éc-ire é----- é-r-r- ------ écrire 0
On je napisao pismo. I--é--------u-e ---t--. I- é------- u-- l------ I- é-r-v-i- u-e l-t-r-. ----------------------- Il écrivait une lettre. 0
A ona je napisala razglednicu. E- e-l----riv--t -------t-. E- e--- é------- u-- c----- E- e-l- é-r-v-i- u-e c-r-e- --------------------------- Et elle écrivait une carte. 0
čitati l--e l--- l-r- ---- lire 0
On je čitao ilustrovani časopis. Il--isait ----a-az-ne. I- l----- u- m-------- I- l-s-i- u- m-g-z-n-. ---------------------- Il lisait un magazine. 0
A ona je čitala knjigu. E---l-e-l-sa---un------. E- e--- l----- u- l----- E- e-l- l-s-i- u- l-v-e- ------------------------ Et elle lisait un livre. 0
uzeti p----re p------ p-e-d-e ------- prendre 0
On je uzeo cigaretu. Il--r--a-t-u-e cig--et-e. I- p------ u-- c--------- I- p-e-a-t u-e c-g-r-t-e- ------------------------- Il prenait une cigarette. 0
Ona je uzela komad čokolade. El--------it un --rc--u-d---h-c-l--. E--- p------ u- m------ d- c-------- E-l- p-e-a-t u- m-r-e-u d- c-o-o-a-. ------------------------------------ Elle prenait un morceau de chocolat. 0
On je bio nevjeran, ali je ona bila vjerna. A--rs-q---l é--i- i-fi--le,-e-l----ait ----le. A---- q---- é---- i-------- e--- é---- f------ A-o-s q-’-l é-a-t i-f-d-l-, e-l- é-a-t f-d-l-. ---------------------------------------------- Alors qu’il était infidèle, elle était fidèle. 0
On je bio lijen, ali je ona bila vrijedna. Alo-----’-- -t--- p-re-s--x--el-e---a-t di--gente. A---- q---- é---- p--------- e--- é---- d--------- A-o-s q-’-l é-a-t p-r-s-e-x- e-l- é-a-t d-l-g-n-e- -------------------------------------------------- Alors qu’il était paresseux, elle était diligente. 0
On je bio siromašan, ali je ona bila bogata. Al-rs qu-il é--it pa-vre,-e--e----i- r----. A---- q---- é---- p------ e--- é---- r----- A-o-s q-’-l é-a-t p-u-r-, e-l- é-a-t r-c-e- ------------------------------------------- Alors qu’il était pauvre, elle était riche. 0
On nije imao novca, već dugove. I--n--v--- --s ---rgen------- au --ntra--- de- d--te-. I- n------ p-- d-------- m--- a- c-------- d-- d------ I- n-a-a-t p-s d-a-g-n-, m-i- a- c-n-r-i-e d-s d-t-e-. ------------------------------------------------------ Il n’avait pas d’argent, mais au contraire des dettes. 0
On nije imao sreće, već peh. I--n----i- --s -e-----ce,--a----u c-n------ de----m----ance. I- n------ p-- d- c------ m--- a- c-------- d- l- m--------- I- n-a-a-t p-s d- c-a-c-, m-i- a- c-n-r-i-e d- l- m-l-h-n-e- ------------------------------------------------------------ Il n’avait pas de chance, mais au contraire de la malchance. 0
On nije imao uspjeh, već neuspjeh. Il-n’-vai- pas--e-s--c-------- ---c-nt-air- d-- éch---. I- n------ p-- d- s------ m--- a- c-------- d-- é------ I- n-a-a-t p-s d- s-c-è-, m-i- a- c-n-r-i-e d-s é-h-c-. ------------------------------------------------------- Il n’avait pas de succès, mais au contraire des échecs. 0
On nije bio zadovoljan, već nezadovoljan. Il--’-tai- p-- ---r---- m--s ----o--r---e -----ure-x. I- n------ p-- h------- m--- a- c-------- m---------- I- n-é-a-t p-s h-u-e-x- m-i- a- c-n-r-i-e m-l-e-r-u-. ----------------------------------------------------- Il n’était pas heureux, mais au contraire malheureux. 0
On nije bio sretan, već nesretan. I- n-é--i- pas-c-a-ceux--m-is -u---ntra-r- --l-ha-ce-x. I- n------ p-- c-------- m--- a- c-------- m----------- I- n-é-a-t p-s c-a-c-u-, m-i- a- c-n-r-i-e m-l-h-n-e-x- ------------------------------------------------------- Il n’était pas chanceux, mais au contraire malchanceux. 0
On nije bio simpatičan, već antipatičan. I- n’----t-pa- -ymp-th-q-e- m-i- ---co--rai---anti--t--que. I- n------ p-- s----------- m--- a- c-------- a------------ I- n-é-a-t p-s s-m-a-h-q-e- m-i- a- c-n-r-i-e a-t-p-t-i-u-. ----------------------------------------------------------- Il n’était pas sympathique, mais au contraire antipathique. 0

Kako djeca ispravno uče govoriti

Čim se čovjek rodi počinje s drugima komunicirati. Bebe plaču kad nešto žele. S nekoliko mjeseci mogu već govoriti jednostavne riječi. Rečenice s tri riječi govore s gotovo dvije godine. Na početak govorenja kod djece se ne može utjecati. Međutim, može se utjecati na kvalitet njihovog učenja maternjeg jezika! Zato valja razmotriti nekoliko stvari. Najvažnije prije svega je da dijete uvijek ima motivaciju za učenje. Mora uvidjeti da svojim govorom nešto postiže. Djeca se raduju osmijehu kao pozitivnoj povratnoj informaciji. Veća djeca traže dijalog sa svojom okolinom. Usmjeravaju se na jezik ljudi u svojoj blizini. Stoga je važna jezička razina roditelja i odgojitelja. Djeca takođe moraju naučiti da je jezik dragocijen! Međutim, pritom bi se uvijek trebala zabavljati. Čitanje naglas pokazuje djeci koliko jezik može biti uzbudljiv. Roditelji bi se što više trebali baviti svojom djecom. Kada dijete doživi mnogo stvari, želi o tome pričati. Djeci koja odrastaju dvojezično potrebna su čvrsta pravila. Moraju naučiti koji jezik se s kime govori. Na taj način njihov mozak uči da razlikuje dva jezika. Kad djeca krenu u školu, njihov jezik se mijenja. Uče novi kolokvijalni govor. Tada je važno da roditelji obrate pažnju kako njihovo dijete govori. Istraživanja pokazuju da se prvi jezik zauvijek utisne u mozak. Ono što naučimo kao djeca prati nas cijeli život. Ko kao dijete dobro nauči svoj maternji jezik, kasnije od toga profitira. Ta osoba nove stvari uči brže i bolje – ne samo strane jezike...