Тр-бва-е-л------и-аш -иней-а?
Трябваше ли да викаш линейка?
Т-я-в-ш- л- д- в-к-ш л-н-й-а-
-----------------------------
Трябваше ли да викаш линейка? 0 Try-bv-s-e----da ---a-h--i-eyka?Tryabvashe li da vikash lineyka?T-y-b-a-h- l- d- v-k-s- l-n-y-a---------------------------------Tryabvashe li da vikash lineyka?
Тр----ше л- да-в---ш --ка--?
Трябваше ли да викаш лекаря?
Т-я-в-ш- л- д- в-к-ш л-к-р-?
----------------------------
Трябваше ли да викаш лекаря? 0 Tr--b--sh---i da -i--s---ekarya?Tryabvashe li da vikash lekarya?T-y-b-a-h- l- d- v-k-s- l-k-r-a---------------------------------Tryabvashe li da vikash lekarya?
Тр--в-ш--ли -- ви--- п--и--я-а?
Трябваше ли да викаш полицията?
Т-я-в-ш- л- д- в-к-ш п-л-ц-я-а-
-------------------------------
Трябваше ли да викаш полицията? 0 Trya-v-s---l--da -ik--- po-i----ata?Tryabvashe li da vikash politsiyata?T-y-b-a-h- l- d- v-k-s- p-l-t-i-a-a-------------------------------------Tryabvashe li da vikash politsiyata?
Им--- -и-к-рта----гр-да--Тъ-м- - в-ех.
Имате ли карта на града? Тъкмо я взех.
И-а-е л- к-р-а н- г-а-а- Т-к-о я в-е-.
--------------------------------------
Имате ли карта на града? Тъкмо я взех. 0 I-a-e--i ka-ta--a -rada- -y--o ---vzekh.Imate li karta na grada? Tykmo ya vzekh.I-a-e l- k-r-a n- g-a-a- T-k-o y- v-e-h-----------------------------------------Imate li karta na grada? Tykmo ya vzekh.
У Вас есть карта города? Она у меня только что была.
Da li je došao na vrijeme? On nije mogao doći na vrijeme.
Той-н-в--м--ли -ойде--Той н--можа-да -ойд- -----м-.
Той навреме ли дойде? Той не можа да дойде навреме.
Т-й н-в-е-е л- д-й-е- Т-й н- м-ж- д- д-й-е н-в-е-е-
---------------------------------------------------
Той навреме ли дойде? Той не можа да дойде навреме. 0 To--n-v--m--l-------? --y--- m-zh--da-d-yd---a-r--e.Toy navreme li doyde? Toy ne mozha da doyde navreme.T-y n-v-e-e l- d-y-e- T-y n- m-z-a d- d-y-e n-v-e-e-----------------------------------------------------Toy navreme li doyde? Toy ne mozha da doyde navreme.
Više jezika
Kliknite na zastavu!
Da li je došao na vrijeme? On nije mogao doći na vrijeme.
Той навреме ли дойде? Той не можа да дойде навреме.
Toy navreme li doyde? Toy ne mozha da doyde navreme.
Т-- ----ри ---п-т---Т-й-------- да на--ри--ът-.
Той намери ли пътя? Той не можа да намери пътя.
Т-й н-м-р- л- п-т-? Т-й н- м-ж- д- н-м-р- п-т-.
-----------------------------------------------
Той намери ли пътя? Той не можа да намери пътя. 0 To--n--e----i ----a?-T-y -e-mozha-d----mer- --ty-.Toy nameri li pytya? Toy ne mozha da nameri pytya.T-y n-m-r- l- p-t-a- T-y n- m-z-a d- n-m-r- p-t-a---------------------------------------------------Toy nameri li pytya? Toy ne mozha da nameri pytya.
Više jezika
Kliknite na zastavu!
Je li pronašao put? On nije mogao pronaći put.
Той намери ли пътя? Той не можа да намери пътя.
Toy nameri li pytya? Toy ne mozha da nameri pytya.
Da li te je on razumio? On me nije mogao razumjeti.
Т-й-р-з--- ---т-?-То- не-мо-а-д- м---а-бер-.
Той разбра ли те? Той не можа да ме разбере.
Т-й р-з-р- л- т-? Т-й н- м-ж- д- м- р-з-е-е-
--------------------------------------------
Той разбра ли те? Той не можа да ме разбере. 0 T-- ra-b---li-t-?---- -- -oz-a-d- -e --z---e.Toy razbra li te? Toy ne mozha da me razbere.T-y r-z-r- l- t-? T-y n- m-z-a d- m- r-z-e-e----------------------------------------------Toy razbra li te? Toy ne mozha da me razbere.
Više jezika
Kliknite na zastavu!
Da li te je on razumio? On me nije mogao razumjeti.
З-щ- н----жа да дойд-- на-р-ме?
Защо не можа да дойдеш навреме?
З-щ- н- м-ж- д- д-й-е- н-в-е-е-
-------------------------------
Защо не можа да дойдеш навреме? 0 Za----- ne m-zh--da -o----- na-re--?Zashcho ne mozha da doydesh navreme?Z-s-c-o n- m-z-a d- d-y-e-h n-v-e-e-------------------------------------Zashcho ne mozha da doydesh navreme?
За-о-н--можа-д- н-ме-и- пътя?
Защо не можа да намериш пътя?
З-щ- н- м-ж- д- н-м-р-ш п-т-?
-----------------------------
Защо не можа да намериш пътя? 0 Za-h-ho-ne m-zh-----n---r-s- py-ya?Zashcho ne mozha da namerish pytya?Z-s-c-o n- m-z-a d- n-m-r-s- p-t-a------------------------------------Zashcho ne mozha da namerish pytya?
З-щ---е м--а--------а-б-реш?
Защо не можа да го разбереш?
З-щ- н- м-ж- д- г- р-з-е-е-?
----------------------------
Защо не можа да го разбереш? 0 Z--hcho--e --z-- da-g- r--b-resh?Zashcho ne mozha da go razberesh?Z-s-c-o n- m-z-a d- g- r-z-e-e-h----------------------------------Zashcho ne mozha da go razberesh?
Я не мог / не могла придти вовремя, потому что автобусы не ходили.
Ja nisam mogao / mogla pronaći put, jer nisam imao plan grada.
Не мож-х--- -а------ъ-я,-за--т- ням-х ----а -а-г-ад-.
Не можах да намеря пътя, защото нямах карта на града.
Н- м-ж-х д- н-м-р- п-т-, з-щ-т- н-м-х к-р-а н- г-а-а-
-----------------------------------------------------
Не можах да намеря пътя, защото нямах карта на града. 0 N- m-zh--h--- na-e-y------a- z------to n-----h--ar-a-na--rad-.Ne mozhakh da namerya pytya, zashchoto nyamakh karta na grada.N- m-z-a-h d- n-m-r-a p-t-a- z-s-c-o-o n-a-a-h k-r-a n- g-a-a---------------------------------------------------------------Ne mozhakh da namerya pytya, zashchoto nyamakh karta na grada.
Više jezika
Kliknite na zastavu!
Ja nisam mogao / mogla pronaći put, jer nisam imao plan grada.
Не можах да намеря пътя, защото нямах карта на града.
Ne mozhakh da namerya pytya, zashchoto nyamakh karta na grada.
Я не мог / не могла найти дорогу, потому что у меня не было карты города.
Ja ga nisam mogao / mogla razumjeti, jer je muzika bila preglasna.
Н- м-жа- -а--- р--б-р--------о музи-ата б--- мн-го-с-л-а.
Не можах да го разбера, защото музиката беше много силна.
Н- м-ж-х д- г- р-з-е-а- з-щ-т- м-з-к-т- б-ш- м-о-о с-л-а-
---------------------------------------------------------
Не можах да го разбера, защото музиката беше много силна. 0 Ne -ozhakh-d---- r-z-era, ----ch--- -u-ik--a ---he -nog--si--a.Ne mozhakh da go razbera, zashchoto muzikata beshe mnogo silna.N- m-z-a-h d- g- r-z-e-a- z-s-c-o-o m-z-k-t- b-s-e m-o-o s-l-a----------------------------------------------------------------Ne mozhakh da go razbera, zashchoto muzikata beshe mnogo silna.
Više jezika
Kliknite na zastavu!
Ja ga nisam mogao / mogla razumjeti, jer je muzika bila preglasna.
Не можах да го разбера, защото музиката беше много силна.
Ne mozhakh da go razbera, zashchoto muzikata beshe mnogo silna.
Я не мог / не могла его понять, потому что музыка была очень громкой.
Ja sam morao / morala uzeti taksi.
Т----аш- -- --ем- -ак-и.
Трябваше за взема такси.
Т-я-в-ш- з- в-е-а т-к-и-
------------------------
Трябваше за взема такси. 0 T-yab-a--e-za --e-a t-ksi.Tryabvashe za vzema taksi.T-y-b-a-h- z- v-e-a t-k-i---------------------------Tryabvashe za vzema taksi.
Т-яб--ше-да -упя к---- -а-града.
Трябваше да купя карта на града.
Т-я-в-ш- д- к-п- к-р-а н- г-а-а-
--------------------------------
Трябваше да купя карта на града. 0 Tryab----e da kupya ka-ta -a--rad-.Tryabvashe da kupya karta na grada.T-y-b-a-h- d- k-p-a k-r-a n- g-a-a------------------------------------Tryabvashe da kupya karta na grada.
Odrasli jezike više ne uče tako lako kao djeca.
Njihov mozak je potpuno razvijen.
Stoga više ne može tako lako uspostavljati nove mreže.
No svejedno odrasli mogu jako dobro naučiti jezik!
Stoga treba otići u zemlju u kojoj se taj jezik govori.
Strani jezik se posebno učinkovito uči u inostranstvu.
To zna svako tko je već bio na jezičkom putovanju.
U prirodnom se okruženju strani jezik uči puno brže.
Novo istraživanje je nedavno došlo do zanimljivog rezultata.
Ono pokazuje da se strani jezik u inostranstvu takođe uči drugačije!
Mozak može strani jezik obrađivati kao maternji.
Istraživači su dugo vjerovali da postoje različiti procesi učenja.
Sada je eksperiment to i dokazao.
Grupa ispitanika morala je naučiti izmišljeni jezik.
Jedan dio ispitanika pohađao je nastavu.
Drugi dio ispitanika učio je jezik u simuliranoj situaciji u inostranstvu.
Ti ispitanici su se morali orijentirati u stranom okruženju.
Svi ljudi s kojima su stupali u kontakt govorili su novi jezik.
Ispitanici te grupe, dakle, nisu pripadali standardnim učenicima jezika.
Pripadali su stranoj zajednici govornika.
Tako su bili prisiljeni da se koriste novim jezikom.
Nakon nekog vremena ispitanike se testiralo.
Obje grupe su odmah pokazale dobro znanje novog jezika.
Njihov mozak je obradio strani jezik, ali na različit način!
Oni koji su jezik učili u “inostranstvu” pokazali su upadljivu aktivnost mozga.
Njihov mozak je obrađivao stranu gramatiku kao gramatiku maternjeg jezika.
Identificirani su isti mehanizmi kao i kod izvornih govornika.
Jezičko putovanje je najljepši i najučinkovitiji oblik učenja!