Imate li broj telefona? Upravo sam ga imao / imala.
У-Вас ё-ць -у-ар т--еф--а? ---я-е--- то---і---о б--.
У В-- ё--- н---- т-------- У м--- ё- т----- ш-- б---
У В-с ё-ц- н-м-р т-л-ф-н-? У м-н- ё- т-л-к- ш-о б-ў-
----------------------------------------------------
У Вас ёсць нумар тэлефона? У мяне ён толькі што быў. 0 U---- yo-ts’-nu-ar---l---n-?-U my--e yon t-l’k- -hto --u.U V-- y----- n---- t-------- U m---- y-- t----- s--- b---U V-s y-s-s- n-m-r t-l-f-n-? U m-a-e y-n t-l-k- s-t- b-u----------------------------------------------------------U Vas yosts’ numar telefona? U myane yon tol’kі shto byu.
Više jezika
Kliknite na zastavu!
Imate li broj telefona? Upravo sam ga imao / imala.
У Вас ёсць нумар тэлефона? У мяне ён толькі што быў.
U Vas yosts’ numar telefona? U myane yon tol’kі shto byu.
У Вас есть номер телефона? Он у меня только что был.
Imate li adresu? Upravo sam je imao / imala.
У-В-- ---ь---р--?-----н--ё---ол--- ш-о бы-.
У В-- ё--- а----- У м--- ё- т----- ш-- б---
У В-с ё-ц- а-р-с- У м-н- ё- т-л-к- ш-о б-ў-
-------------------------------------------
У Вас ёсць адрас? У мяне ён толькі што быў. 0 U---s-yo--s’--d-as--- mya------ to--kі s-t--b--.U V-- y----- a----- U m---- y-- t----- s--- b---U V-s y-s-s- a-r-s- U m-a-e y-n t-l-k- s-t- b-u-------------------------------------------------U Vas yosts’ adras? U myane yon tol’kі shto byu.
У------с-ь -арт---ор---?-У--я-е---- -ол-кі -----ыл-.
У В-- ё--- к---- г------ У м--- я-- т----- ш-- б----
У В-с ё-ц- к-р-а г-р-д-? У м-н- я-а т-л-к- ш-о б-л-.
----------------------------------------------------
У Вас ёсць карта горада? У мяне яна толькі што была. 0 U V-----s-s- ka-t--go----- U -y--- ---a t-l-kі sht- -y-a.U V-- y----- k---- g------ U m---- y--- t----- s--- b----U V-s y-s-s- k-r-a g-r-d-? U m-a-e y-n- t-l-k- s-t- b-l-.---------------------------------------------------------U Vas yosts’ karta gorada? U myane yana tol’kі shto byla.
Više jezika
Kliknite na zastavu!
Imate li plan grada? Upravo sam ga imao / imala.
У Вас ёсць карта горада? У мяне яна толькі што была.
U Vas yosts’ karta gorada? U myane yana tol’kі shto byla.
Ja nisam mogao / mogla doći na vrijeme, jer nije bilo autobusa.
Я не ----- -- м-гл- -рыйсц--св-ечасо-а---- -е--ы---а-тоб--а.
Я н- м-- / н- м---- п------ с---------- б- н- б--- а--------
Я н- м-г / н- м-г-а п-ы-с-і с-о-ч-с-в-, б- н- б-л- а-т-б-с-.
------------------------------------------------------------
Я не мог / не магла прыйсці своечасова, бо не было аўтобуса. 0 Ya--e mog-- ne-m-g-a p--ys--і-s-o-c-a-o--, b---e----o a--o---a.Y- n- m-- / n- m---- p------- s----------- b- n- b--- a--------Y- n- m-g / n- m-g-a p-y-s-s- s-o-c-a-o-a- b- n- b-l- a-t-b-s-.---------------------------------------------------------------Ya ne mog / ne magla pryystsі svoechasova, bo ne bylo autobusa.
Više jezika
Kliknite na zastavu!
Ja nisam mogao / mogla doći na vrijeme, jer nije bilo autobusa.
Я не мог / не магла прыйсці своечасова, бо не было аўтобуса.
Ya ne mog / ne magla pryystsі svoechasova, bo ne bylo autobusa.
Я не мог / не могла придти вовремя, потому что автобусы не ходили.
Ja nisam mogao / mogla pronaći put, jer nisam imao plan grada.
Я--е --- - -е -а-ла -н----і шл-х- б- --мяне-не б-------т--горад-.
Я н- м-- / н- м---- з------ ш---- б- ў м--- н- б--- к---- г------
Я н- м-г / н- м-г-а з-а-с-і ш-я-, б- ў м-н- н- б-л- к-р-ы г-р-д-.
-----------------------------------------------------------------
Я не мог / не магла знайсці шлях, бо ў мяне не было карты горада. 0 Y--n----g---------l--z---s-sі -hlyak--------mya-e ne----o--a--y -o-a-a.Y- n- m-- / n- m---- z------- s------- b- u m---- n- b--- k---- g------Y- n- m-g / n- m-g-a z-a-s-s- s-l-a-h- b- u m-a-e n- b-l- k-r-y g-r-d-.-----------------------------------------------------------------------Ya ne mog / ne magla znaystsі shlyakh, bo u myane ne bylo karty gorada.
Više jezika
Kliknite na zastavu!
Ja nisam mogao / mogla pronaći put, jer nisam imao plan grada.
Я не мог / не магла знайсці шлях, бо ў мяне не было карты горада.
Ya ne mog / ne magla znaystsі shlyakh, bo u myane ne bylo karty gorada.
Я не мог / не могла найти дорогу, потому что у меня не было карты города.
Ja ga nisam mogao / mogla razumjeti, jer je muzika bila preglasna.
Я ---м-- --н- -а--а -г------у--ць---о ----ка---ла --льмі---чн--.
Я н- м-- / н- м---- я-- з--------- б- м----- б--- в----- г------
Я н- м-г / н- м-г-а я-о з-а-у-е-ь- б- м-з-к- б-л- в-л-м- г-ч-а-.
----------------------------------------------------------------
Я не мог / не магла яго зразумець, бо музыка была вельмі гучная. 0 Ya -----g / n- mag---y----zr-zum-ts’---o----yka b--- --l-mі -uchn--a.Y- n- m-- / n- m---- y--- z---------- b- m----- b--- v----- g--------Y- n- m-g / n- m-g-a y-g- z-a-u-e-s-, b- m-z-k- b-l- v-l-m- g-c-n-y-.---------------------------------------------------------------------Ya ne mog / ne magla yago zrazumets’, bo muzyka byla vel’mі guchnaya.
Više jezika
Kliknite na zastavu!
Ja ga nisam mogao / mogla razumjeti, jer je muzika bila preglasna.
Я не мог / не магла яго зразумець, бо музыка была вельмі гучная.
Ya ne mog / ne magla yago zrazumets’, bo muzyka byla vel’mі guchnaya.
Odrasli jezike više ne uče tako lako kao djeca.
Njihov mozak je potpuno razvijen.
Stoga više ne može tako lako uspostavljati nove mreže.
No svejedno odrasli mogu jako dobro naučiti jezik!
Stoga treba otići u zemlju u kojoj se taj jezik govori.
Strani jezik se posebno učinkovito uči u inostranstvu.
To zna svako tko je već bio na jezičkom putovanju.
U prirodnom se okruženju strani jezik uči puno brže.
Novo istraživanje je nedavno došlo do zanimljivog rezultata.
Ono pokazuje da se strani jezik u inostranstvu takođe uči drugačije!
Mozak može strani jezik obrađivati kao maternji.
Istraživači su dugo vjerovali da postoje različiti procesi učenja.
Sada je eksperiment to i dokazao.
Grupa ispitanika morala je naučiti izmišljeni jezik.
Jedan dio ispitanika pohađao je nastavu.
Drugi dio ispitanika učio je jezik u simuliranoj situaciji u inostranstvu.
Ti ispitanici su se morali orijentirati u stranom okruženju.
Svi ljudi s kojima su stupali u kontakt govorili su novi jezik.
Ispitanici te grupe, dakle, nisu pripadali standardnim učenicima jezika.
Pripadali su stranoj zajednici govornika.
Tako su bili prisiljeni da se koriste novim jezikom.
Nakon nekog vremena ispitanike se testiralo.
Obje grupe su odmah pokazale dobro znanje novog jezika.
Njihov mozak je obradio strani jezik, ali na različit način!
Oni koji su jezik učili u “inostranstvu” pokazali su upadljivu aktivnost mozga.
Njihov mozak je obrađivao stranu gramatiku kao gramatiku maternjeg jezika.
Identificirani su isti mehanizmi kao i kod izvornih govornika.
Jezičko putovanje je najljepši i najučinkovitiji oblik učenja!