Ես չգ--եմ,--ե -ա-ին-----ո-- է:
Ե_ չ______ թ_ ն_ ի__ ս_____ է_
Ե- չ-ի-ե-, թ- ն- ի-ձ ս-ր-ւ- է-
------------------------------
Ես չգիտեմ, թե նա ինձ սիրում է: 0 Yes ---gi---- t’---n- -n-z-si--m eY__ c________ t___ n_ i___ s____ eY-s c-’-i-e-, t-y- n- i-d- s-r-m e----------------------------------Yes ch’gitem, t’ye na indz sirum e
Թե -ա կվե---ա---՞:
Թ_ ն_ կ___________
Թ- ն- կ-ե-ա-ա-ն-՞-
------------------
Թե նա կվերադառնա՞: 0 T’-e -a -ve-a-ar-na՞T___ n_ k___________T-y- n- k-e-a-a-r-a---------------------T’ye na kveradarrna՞
Թ- ն--իմ--աս-ն-մ--ծ--՞մ--:
Թ_ ն_ ի_ մ____ մ_______ է_
Թ- ն- ի- մ-ս-ն մ-ա-ո-՞- է-
--------------------------
Թե նա իմ մասին մտածու՞մ է: 0 T-y- na-i------- mt---u՞m eT___ n_ i_ m____ m_______ eT-y- n- i- m-s-n m-a-s-՞- e---------------------------T’ye na im masin mtatsu՞m e
Թ- -- ճ-մ--տ--թյո-՞ն--- -սում:
Թ_ ն_ ճ______________ է ա_____
Թ- ն- ճ-մ-ր-ո-թ-ո-՞-ն է ա-ո-մ-
------------------------------
Թե նա ճշմարտությու՞նն է ասում: 0 T’y--na-c---------’yu----- -sumT___ n_ c_______________ e a___T-y- n- c-s-m-r-u-’-u-n- e a-u--------------------------------T’ye na chshmartut’yu՞nn e asum
Ես կա--ած-ւմ --- թե ն--է -- հետ--ամո--ն-նա:
Ե_ կ________ ե__ թ_ ն_ է ի_ հ__ կ__________
Ե- կ-ս-ա-ո-մ ե-, թ- ն- է ի- հ-տ կ-մ-ւ-ն-ն-:
-------------------------------------------
Ես կասկածում եմ, թե նա է իմ հետ կամուսնանա: 0 Yes k--ka---- y-m- ---e--a e ----e- -am--n-naY__ k________ y___ t___ n_ e i_ h__ k________Y-s k-s-a-s-m y-m- t-y- n- e i- h-t k-m-s-a-a---------------------------------------------Yes kaskatsum yem, t’ye na e im het kamusnana
Մ-գ-----նա է--մ--ե- -----ս-ան-՞:
Մ______ ն_ է ի_ հ__ կ___________
Մ-գ-ւ-ե ն- է ի- հ-տ կ-մ-ւ-ն-ն-՞-
--------------------------------
Միգուցե նա է իմ հետ կամուսնանա՞: 0 M-gu-s-ye-na e-im-h-t kamusn-n-՞M________ n_ e i_ h__ k_________M-g-t-’-e n- e i- h-t k-m-s-a-a---------------------------------Miguts’ye na e im het kamusnana՞
Svoj maternji jezik počinjemo učiti kao bebe.
To se dešava potpuno automatski.
Mi to ne primjećujemo.
Prilikom učenja naš mozak mora puno raditi.
Na primjer, dok učimo gramatiku, on ima jako puno posla.
Svaki dan čuje nove stvari.
Stalno dobija nova impulse.
Međutim, mozak ne može obraditi svaki impuls pojedinačno.
Mora se ponašati ekonomično.
Zato se orijentira na pravilnosti.
Mozak pamti ono što često čuje.
On registrira koliko često se neka stvar ponavlja.
Iz tih primjera zatim izvlači gramatičko pravilo.
Djeca znaju da li je neka rečenica tačna ili netačna.
Međutim, ne znaju zašto je to tako.
Njihov mozak poznaje pravila iako ih nije učio.
Odrasli drugačije uče jezike.
Oni već poznaju strukturu svog maternjeg jezika.
Ona je osnova za nova gramatička pravila.
Odraslima je za učenje potrebna nastava.
Mozak ima utvrđen sistem prilikom učenja gramatike.
To je recimo vidljivo na imenicama i glagolima.
Oni se pohranjuju u različitа područja mozga.
Prilikom njihove obrade aktiviraju se različiti dijelovi mozga.
Nadalje, jednostavna pravila se uče na drugačiji način od složenih.
Kod složenih pravila više moždanih područja radi skupa.
Još nije istraženo na koji tačno način mozak uči gramatiku.
No zna se da teoretski može naučiti svaku gramatiku...