Knjiga fraza

bs Zavisne rečenice sa da li   »   bg Подчинени изречения с дали

93 [devedeset i tri]

Zavisne rečenice sa da li

Zavisne rečenice sa da li

93 [деветдесет и три]

93 [devetdeset i tri]

Подчинени изречения с дали

[Podchineni izrecheniya s dali]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski bugarski Igra Više
Ne znam da li me on voli. Н- --ая-да-и-----ме-о-и--. Н- з--- д--- т-- м- о----- Н- з-а- д-л- т-й м- о-и-а- -------------------------- Не зная дали той ме обича. 0
Ne zn------l-------e ob----. N- z---- d--- t-- m- o------ N- z-a-a d-l- t-y m- o-i-h-. ---------------------------- Ne znaya dali toy me obicha.
Ne znam da li će se on vratiti. Н---на- д-л- то---- се -ъ--е. Н- з--- д--- т-- щ- с- в----- Н- з-а- д-л- т-й щ- с- в-р-е- ----------------------------- Не зная дали той ще се върне. 0
N--z-ay--dali t-- --che-s----rne. N- z---- d--- t-- s---- s- v----- N- z-a-a d-l- t-y s-c-e s- v-r-e- --------------------------------- Ne znaya dali toy shche se vyrne.
Ne znam da li će me nazvati. Н-----я-д-л----й-щ---- се -ба-и п--те----н-. Н- з--- д--- т-- щ- м- с- о---- п- т-------- Н- з-а- д-л- т-й щ- м- с- о-а-и п- т-л-ф-н-. -------------------------------------------- Не зная дали той ще ми се обади по телефона. 0
N--z---- d-l- t-y-s-ch--m- -e o--d- -- t--e-o--. N- z---- d--- t-- s---- m- s- o---- p- t-------- N- z-a-a d-l- t-y s-c-e m- s- o-a-i p- t-l-f-n-. ------------------------------------------------ Ne znaya dali toy shche mi se obadi po telefona.
Da li on mene ipak voli? Д-л- ме -бич-? Д--- м- о----- Д-л- м- о-и-а- -------------- Дали ме обича? 0
Da-- m- -bi---? D--- m- o------ D-l- m- o-i-h-? --------------- Dali me obicha?
Da li će se on ipak vratiti? Да-и--е--е --рне? Д--- щ- с- в----- Д-л- щ- с- в-р-е- ----------------- Дали ще се върне? 0
D-l- --che-----yr--? D--- s---- s- v----- D-l- s-c-e s- v-r-e- -------------------- Dali shche se vyrne?
Da li će me on ipak nazvati? Дали--е-м- се об----п- теле--н-? Д--- щ- м- с- о---- п- т-------- Д-л- щ- м- с- о-а-и п- т-л-ф-н-? -------------------------------- Дали ще ми се обади по телефона? 0
D-li--hch--mi s- obadi po tel--on-? D--- s---- m- s- o---- p- t-------- D-l- s-c-e m- s- o-a-i p- t-l-f-n-? ----------------------------------- Dali shche mi se obadi po telefona?
Pitam se da li on misli na mene. Пит-м-------и т-й-м-с----- мен. П---- с- д--- т-- м---- з- м--- П-т-м с- д-л- т-й м-с-и з- м-н- ------------------------------- Питам се дали той мисли за мен. 0
Pitam--- ---i to--mis-- z- m--. P---- s- d--- t-- m---- z- m--- P-t-m s- d-l- t-y m-s-i z- m-n- ------------------------------- Pitam se dali toy misli za men.
Pitam se da li on ima drugu. П-т-м -е-д-л- --й--м- ---га. П---- с- д--- т-- и-- д----- П-т-м с- д-л- т-й и-а д-у-а- ---------------------------- Питам се дали той има друга. 0
Pit---s- dali toy-i-a --uga. P---- s- d--- t-- i-- d----- P-t-m s- d-l- t-y i-a d-u-a- ---------------------------- Pitam se dali toy ima druga.
Pitam se da li on laže. Пита- се д--и-то- лъ--. П---- с- д--- т-- л---- П-т-м с- д-л- т-й л-ж-. ----------------------- Питам се дали той лъже. 0
Pi-a--se--al--toy-ly---. P---- s- d--- t-- l----- P-t-m s- d-l- t-y l-z-e- ------------------------ Pitam se dali toy lyzhe.
Misli li on ipak na mene? Д--------- -а м-н? Д--- м---- з- м--- Д-л- м-с-и з- м-н- ------------------ Дали мисли за мен? 0
D-li -i-l--z---e-? D--- m---- z- m--- D-l- m-s-i z- m-n- ------------------ Dali misli za men?
Ima li on ipak neku drugu? Дал- т-- и-----у-а? Д--- т-- и-- д----- Д-л- т-й и-а д-у-а- ------------------- Дали той има друга? 0
D--i --y---- d---a? D--- t-- i-- d----- D-l- t-y i-a d-u-a- ------------------- Dali toy ima druga?
Kaže li on ipak istinu? Дал- к-з-а-и-ти-ат-? Д--- к---- и-------- Д-л- к-з-а и-т-н-т-? -------------------- Дали казва истината? 0
Da-i--azv- i--in-t-? D--- k---- i-------- D-l- k-z-a i-t-n-t-? -------------------- Dali kazva istinata?
Sumnjam da li me on stvarno voli. Съ--я--- се--е---й-н-и----- -е ----с--. С------- с- ч- т-- н------- м- х------- С-м-я-а- с- ч- т-й н-и-т-н- м- х-р-с-а- --------------------------------------- Съмнявам се че той наистина ме харесва. 0
Sy--ya----s--che--o--nais-i-- m---h-resv-. S-------- s- c-- t-- n------- m- k-------- S-m-y-v-m s- c-e t-y n-i-t-n- m- k-a-e-v-. ------------------------------------------ Symnyavam se che toy naistina me kharesva.
Sumnjam da li će mi pisati. С------м с---- щ--ми---ш-. С------- с- ч- щ- м- п---- С-м-я-а- с- ч- щ- м- п-ш-. -------------------------- Съмнявам се че ще ми пише. 0
S-m-ya--m ---c-- --che -i--i--e. S-------- s- c-- s---- m- p----- S-m-y-v-m s- c-e s-c-e m- p-s-e- -------------------------------- Symnyavam se che shche mi pishe.
Sumnjam da li će me oženiti. Съмня--м -е -е-ще-с---же-и за ---. С------- с- ч- щ- с- о---- з- м--- С-м-я-а- с- ч- щ- с- о-е-и з- м-н- ---------------------------------- Съмнявам се че ще се ожени за мен. 0
S-m-y--am -----e sh-h--s-----e-- z- -en. S-------- s- c-- s---- s- o----- z- m--- S-m-y-v-m s- c-e s-c-e s- o-h-n- z- m-n- ---------------------------------------- Symnyavam se che shche se ozheni za men.
Da li on mene stvarno voli? Д-л------т-на м--х--ес--? Д--- н------- м- х------- Д-л- н-и-т-н- м- х-р-с-а- ------------------------- Дали наистина ме харесва? 0
D--- --is---a m- ----e--a? D--- n------- m- k-------- D-l- n-i-t-n- m- k-a-e-v-? -------------------------- Dali naistina me kharesva?
Da li će mi ipak pisati? Дали -е ми-п-ш-? Д--- щ- м- п---- Д-л- щ- м- п-ш-? ---------------- Дали ще ми пише? 0
D----s-che-mi --s--? D--- s---- m- p----- D-l- s-c-e m- p-s-e- -------------------- Dali shche mi pishe?
Da li će me ipak oženiti? Дал--щ- се--же-и-------? Д--- щ- с- о---- з- м--- Д-л- щ- с- о-е-и з- м-н- ------------------------ Дали ще се ожени за мен? 0
Da-i shc-e se ---e----a -en? D--- s---- s- o----- z- m--- D-l- s-c-e s- o-h-n- z- m-n- ---------------------------- Dali shche se ozheni za men?

Kako mozak uči gramatiku?

Svoj maternji jezik počinjemo učiti kao bebe. To se dešava potpuno automatski. Mi to ne primjećujemo. Prilikom učenja naš mozak mora puno raditi. Na primjer, dok učimo gramatiku, on ima jako puno posla. Svaki dan čuje nove stvari. Stalno dobija nova impulse. Međutim, mozak ne može obraditi svaki impuls pojedinačno. Mora se ponašati ekonomično. Zato se orijentira na pravilnosti. Mozak pamti ono što često čuje. On registrira koliko često se neka stvar ponavlja. Iz tih primjera zatim izvlači gramatičko pravilo. Djeca znaju da li je neka rečenica tačna ili netačna. Međutim, ne znaju zašto je to tako. Njihov mozak poznaje pravila iako ih nije učio. Odrasli drugačije uče jezike. Oni već poznaju strukturu svog maternjeg jezika. Ona je osnova za nova gramatička pravila. Odraslima je za učenje potrebna nastava. Mozak ima utvrđen sistem prilikom učenja gramatike. To je recimo vidljivo na imenicama i glagolima. Oni se pohranjuju u različitа područja mozga. Prilikom njihove obrade aktiviraju se različiti dijelovi mozga. Nadalje, jednostavna pravila se uče na drugačiji način od složenih. Kod složenih pravila više moždanih područja radi skupa. Još nije istraženo na koji tačno način mozak uči gramatiku. No zna se da teoretski može naučiti svaku gramatiku...