Knjiga fraza

bs Zavisne rečenice sa da li   »   ca Subordinades amb si

93 [devedeset i tri]

Zavisne rečenice sa da li

Zavisne rečenice sa da li

93 [noranta-tres]

Subordinades amb si

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski katalonski Igra Više
Ne znam da li me on voli. N- s---i-m--stima. No sé si m’estima. N- s- s- m-e-t-m-. ------------------ No sé si m’estima. 0
Ne znam da li će se on vratiti. No--- -i to-nar-. No sé si tornarà. N- s- s- t-r-a-à- ----------------- No sé si tornarà. 0
Ne znam da li će me nazvati. N- sé--i -m-t--c---. No sé si em trucarà. N- s- s- e- t-u-a-à- -------------------- No sé si em trucarà. 0
Da li on mene ipak voli? S- -’--t--a? N- h- -é. Si m’estima? No ho sé. S- m-e-t-m-? N- h- s-. ---------------------- Si m’estima? No ho sé. 0
Da li će se on ipak vratiti? S- -----r-- No -o---. Si tornarà? No ho sé. S- t-r-a-à- N- h- s-. --------------------- Si tornarà? No ho sé. 0
Da li će me on ipak nazvati? Si--- -ruc-rà---o ho--é. Si em trucarà? No ho sé. S- e- t-u-a-à- N- h- s-. ------------------------ Si em trucarà? No ho sé. 0
Pitam se da li on misli na mene. E- -regu--o-s--p--sa e- mi. Em pregunto si pensa en mi. E- p-e-u-t- s- p-n-a e- m-. --------------------------- Em pregunto si pensa en mi. 0
Pitam se da li on ima drugu. Em-pre-u--- si-e--t--u---al--a. Em pregunto si en té una altra. E- p-e-u-t- s- e- t- u-a a-t-a- ------------------------------- Em pregunto si en té una altra. 0
Pitam se da li on laže. Em -reg--t---i m-nt---. Em pregunto si menteix. E- p-e-u-t- s- m-n-e-x- ----------------------- Em pregunto si menteix. 0
Misli li on ipak na mene? No ---si---ns--e--m-. No sé si pensa en mi. N- s- s- p-n-a e- m-. --------------------- No sé si pensa en mi. 0
Ima li on ipak neku drugu? N- s---i--- té---a a---a. No sé si en té una altra. N- s- s- e- t- u-a a-t-a- ------------------------- No sé si en té una altra. 0
Kaže li on ipak istinu? N- s- ---di---a v--ita-. No sé si diu la veritat. N- s- s- d-u l- v-r-t-t- ------------------------ No sé si diu la veritat. 0
Sumnjam da li me on stvarno voli. Du-t- q---r-al-ent l- ---ad-. Dubto que realment li agradi. D-b-o q-e r-a-m-n- l- a-r-d-. ----------------------------- Dubto que realment li agradi. 0
Sumnjam da li će mi pisati. D--t- q-e m-e--ri--i. Dubto que m’escrigui. D-b-o q-e m-e-c-i-u-. --------------------- Dubto que m’escrigui. 0
Sumnjam da li će me oženiti. D--to qu---- casi -mb--i. Dubto que es casi amb mi. D-b-o q-e e- c-s- a-b m-. ------------------------- Dubto que es casi amb mi. 0
Da li on mene stvarno voli? S--l- --ra-----o-ho sé. Si li agrado? No ho sé. S- l- a-r-d-? N- h- s-. ----------------------- Si li agrado? No ho sé. 0
Da li će mi ipak pisati? S--------iu--?-No h- --. Si m’escriurà? No ho sé. S- m-e-c-i-r-? N- h- s-. ------------------------ Si m’escriurà? No ho sé. 0
Da li će me ipak oženiti? Si-es ---arà---b -i? -- ho-s-. Si es casarà amb mi? No ho sé. S- e- c-s-r- a-b m-? N- h- s-. ------------------------------ Si es casarà amb mi? No ho sé. 0

Kako mozak uči gramatiku?

Svoj maternji jezik počinjemo učiti kao bebe. To se dešava potpuno automatski. Mi to ne primjećujemo. Prilikom učenja naš mozak mora puno raditi. Na primjer, dok učimo gramatiku, on ima jako puno posla. Svaki dan čuje nove stvari. Stalno dobija nova impulse. Međutim, mozak ne može obraditi svaki impuls pojedinačno. Mora se ponašati ekonomično. Zato se orijentira na pravilnosti. Mozak pamti ono što često čuje. On registrira koliko često se neka stvar ponavlja. Iz tih primjera zatim izvlači gramatičko pravilo. Djeca znaju da li je neka rečenica tačna ili netačna. Međutim, ne znaju zašto je to tako. Njihov mozak poznaje pravila iako ih nije učio. Odrasli drugačije uče jezike. Oni već poznaju strukturu svog maternjeg jezika. Ona je osnova za nova gramatička pravila. Odraslima je za učenje potrebna nastava. Mozak ima utvrđen sistem prilikom učenja gramatike. To je recimo vidljivo na imenicama i glagolima. Oni se pohranjuju u različitа područja mozga. Prilikom njihove obrade aktiviraju se različiti dijelovi mozga. Nadalje, jednostavna pravila se uče na drugačiji način od složenih. Kod složenih pravila više moždanih područja radi skupa. Još nije istraženo na koji tačno način mozak uči gramatiku. No zna se da teoretski može naučiti svaku gramatiku...