Zbirka izraza

hr U školi   »   mk Во училиште

4 [četiri]

U školi

U školi

4 [четири]

4 [chyetiri]

Во училиште

[Vo oochilishtye]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski makedonski igra Više
Gdje smo mi? Кад- --е? Каде сме? К-д- с-е- --------- Каде сме? 0
K--------e? Kadye smye? K-d-e s-y-? ----------- Kadye smye?
Mi smo u školi. Н-е -----о у-и-иш-ето. Ние сме во училиштето. Н-е с-е в- у-и-и-т-т-. ---------------------- Ние сме во училиштето. 0
N-ye---y- ---oo-hi--shtyeto. Niye smye vo oochilishtyeto. N-y- s-y- v- o-c-i-i-h-y-t-. ---------------------------- Niye smye vo oochilishtyeto.
Imamo nastavu. Ние им--- --ст-ва. Ние имаме настава. Н-е и-а-е н-с-а-а- ------------------ Ние имаме настава. 0
N-y- i--mye na---v-. Niye imamye nastava. N-y- i-a-y- n-s-a-a- -------------------- Niye imamye nastava.
Ovo su učenici. О-а -----ен-ци--. Ова се учениците. О-а с- у-е-и-и-е- ----------------- Ова се учениците. 0
Ova sy- ooc--enitzity-. Ova sye oochyenitzitye. O-a s-e o-c-y-n-t-i-y-. ----------------------- Ova sye oochyenitzitye.
Ovo je učiteljica. Ов- е----т----чк-та. Ова е наставничката. О-а е н-с-а-н-ч-а-а- -------------------- Ова е наставничката. 0
O---ye-nas--vni-h-at-. Ova ye nastavnichkata. O-a y- n-s-a-n-c-k-t-. ---------------------- Ova ye nastavnichkata.
Ovo je razred. Ов- е-о-----н-ето. Ова е одделението. О-а е о-д-л-н-е-о- ------------------ Ова е одделението. 0
O----------e---ni--to. Ova ye oddyelyeniyeto. O-a y- o-d-e-y-n-y-t-. ---------------------- Ova ye oddyelyeniyeto.
Što radimo? Што-п--в--е? Што правиме? Ш-о п-а-и-е- ------------ Што правиме? 0
Shto -ra---y-? Shto pravimye? S-t- p-a-i-y-? -------------- Shto pravimye?
Učimo. Н-е у----. Ние учиме. Н-е у-и-е- ---------- Ние учиме. 0
N-y---o-h-my-. Niye oochimye. N-y- o-c-i-y-. -------------- Niye oochimye.
Učimo jezik. Н-е--------де--ј----. Ние учиме еден јазик. Н-е у-и-е е-е- ј-з-к- --------------------- Ние учиме еден јазик. 0
Niy- -o---m-e--ed-en -----. Niye oochimye yedyen јazik. N-y- o-c-i-y- y-d-e- ј-z-k- --------------------------- Niye oochimye yedyen јazik.
Učim engleski. Ј-- уча- а----ск-. Јас учам англиски. Ј-с у-а- а-г-и-к-. ------------------ Јас учам англиски. 0
Ј-s----ham----u-iski. Јas oocham anguliski. Ј-s o-c-a- a-g-l-s-i- --------------------- Јas oocham anguliski.
Učiš španjolski. Т- уч-ш --а-ск-. Ти учиш шпански. Т- у-и- ш-а-с-и- ---------------- Ти учиш шпански. 0
Ti-oo---s---hpa-sk-. Ti oochish shpanski. T- o-c-i-h s-p-n-k-. -------------------- Ti oochish shpanski.
On uči njemački. Тој -ч- ---м----и. Тој учи германски. Т-ј у-и г-р-а-с-и- ------------------ Тој учи германски. 0
T-- o-c---g-y-r------. Toј oochi guyermanski. T-ј o-c-i g-y-r-a-s-i- ---------------------- Toј oochi guyermanski.
Učimo francuski. Ни------- ф---ц----. Ние учиме француски. Н-е у-и-е ф-а-ц-с-и- -------------------- Ние учиме француски. 0
N-----o----y---r-ntz----i. Niye oochimye frantzooski. N-y- o-c-i-y- f-a-t-o-s-i- -------------------------- Niye oochimye frantzooski.
Učite talijanski. В-е у-и-е -тал-јан---. Вие учите италијански. В-е у-и-е и-а-и-а-с-и- ---------------------- Вие учите италијански. 0
V-y--ooc----e --al--a-sk-. Viye oochitye italiјanski. V-y- o-c-i-y- i-a-i-a-s-i- -------------------------- Viye oochitye italiјanski.
Oni uče ruski. Т-----ат-----и. Тие учат руски. Т-е у-а- р-с-и- --------------- Тие учат руски. 0
T--e-----at-roo--i. Tiye oochat rooski. T-y- o-c-a- r-o-k-. ------------------- Tiye oochat rooski.
Učiti jezike je interesantno. Уч--ето -а---и - инт--е-н-. Учењето јазици е интересно. У-е-е-о ј-з-ц- е и-т-р-с-о- --------------------------- Учењето јазици е интересно. 0
Ooc--eњ-eto-јa-it-i y---ntye--esno. Oochyeњyeto јazitzi ye intyeryesno. O-c-y-њ-e-o ј-z-t-i y- i-t-e-y-s-o- ----------------------------------- Oochyeњyeto јazitzi ye intyeryesno.
Želimo razumjeti ljude. Н----а--ме да ----а-б-ра---------. Ние сакаме да ги разбираме луѓето. Н-е с-к-м- д- г- р-з-и-а-е л-ѓ-т-. ---------------------------------- Ние сакаме да ги разбираме луѓето. 0
Niy- -----y- da---- raz---a--e ---ѓ-e--. Niye sakamye da gui razbiramye looѓyeto. N-y- s-k-m-e d- g-i r-z-i-a-y- l-o-y-t-. ---------------------------------------- Niye sakamye da gui razbiramye looѓyeto.
Želimo razgovarati s ljudima. Ни- -ак--------б--у-а---с--луѓе-о. Ние сакаме да зборуваме со луѓето. Н-е с-к-м- д- з-о-у-а-е с- л-ѓ-т-. ---------------------------------- Ние сакаме да зборуваме со луѓето. 0
Ni-e-s--am---da--bo--ovam-- s- l--ѓy---. Niye sakamye da zboroovamye so looѓyeto. N-y- s-k-m-e d- z-o-o-v-m-e s- l-o-y-t-. ---------------------------------------- Niye sakamye da zboroovamye so looѓyeto.

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

Video nije pronađen!

Dan materinjeg jezika

Volite li svoj materinji jezik? U tom slučaju biste ga ubuduće trebali slaviti! I to uvijek 21. veljače. To je Međunarodni dan materinjeg jezika. Slavi se od 2000. jednom u godini. Taj dan je ustanovio UNESCO. UNESCO je organizacija Ujedinjenih naroda (UN). Bavi se temama iz znanosti, obrazovanja i kulture. UNESCO se zalaže za zaštitu kulturne baštine čovječanstva. Jezici također spadaju u kulturnu baštinu. Stoga ih se mora zaštititi, njegovati i promicati. 21. veljače se slavi jezična raznolikost. Procjenjuje se da na svijetu postoji 6000 do 7000 jezika. Međutim, polovici prijeti izumiranje. Svakih dva tjedna zauvijek nestane jedan jezik. Svaki jezik predstavlja ogromnu riznicu znanja. U jezici se sakuplja znanje naroda. Povijest jednog naroda odražava se kroz jezik. Iskustva i tradicije se također prenose jezikom. Stoga je materinji jezik sastavni dio svakog nacionalnog identiteta. Kad jedan jezik izumre, gubi se više od samih riječi. 21. veljače trebamo misliti na sve ovo. Ljudi moraju uvidjeti važnost jezika. Također bi trebali razmisliti što mogu učiniti kako bi zaštitili jezike. Stoga pokažite svom jeziku da Vam je važan! Možda mu možete ispeći kolač? S lijepim šećernim natpisom. Na Vašem materinjem jeziku, naravno!
Dali si znao?
Bosanski je južnoslavenski jezik. Prvenstveno se govori u Bosni i Hercegovini. Ali govornika ovog jezika ima i u Srbiji, Hrvatskoj, Makedoniji i Crnoj Gori. Za oko 2,5 milijuna ljudi bosanski je materinski jezik. Veoma je sličan srpskom i hrvatskom. Jezični fond, pravopis i gramatika jedva da se razlikuju. Ko govori bosanski, vrlo dobro razumije Srbe i Hrvate. Zato je status bosanskog jezika često predmet diskusije. Neki jezikoslovci sumnjaju da je bosanski uopće poseban jezik. Tvrde da je to samo nacionalna varijanta srpskohrvatskog jezika. Interesantni su mnogi strani utjecaji u bosanskom. Prije je područje gdje se govori bosanski dugo vremena naizmjenično pripadalo Istoku i Zapadu. Zato se u ovom jeziku sreće puno arapskih, turskih i perzijskih riječi u jezičkom fondu. U slavenskim jezicima je to zapravo veoma rijetko. Upravo to čini bosanski jezik tako jedinstvenim.