Zbirka izraza

hr U školi   »   sl V šoli

4 [četiri]

U školi

U školi

4 [štiri]

V šoli

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski slovenski igra Više
Gdje smo mi? K-- sm-? K__ s___ K-e s-o- -------- Kje smo? 0
Mi smo u školi. Smo---šol-. S__ v š____ S-o v š-l-. ----------- Smo v šoli. 0
Imamo nastavu. I---o----k. I____ p____ I-a-o p-u-. ----------- Imamo pouk. 0
Ovo su učenici. To so d-----. T_ s_ d______ T- s- d-j-k-. ------------- To so dijaki. 0
Ovo je učiteljica. To je u--t--ji-a. T_ j_ u__________ T- j- u-i-e-j-c-. ----------------- To je učiteljica. 0
Ovo je razred. To--e----r-d. T_ j_ r______ T- j- r-z-e-. ------------- To je razred. 0
Što radimo? K-- --č-e---(---am-)? K__ p______ (________ K-j p-č-e-o (-e-a-o-? --------------------- Kaj počnemo (delamo)? 0
Učimo. U-imo s-. U____ s__ U-i-o s-. --------- Učimo se. 0
Učimo jezik. U-----s---e--k. U____ s_ j_____ U-i-o s- j-z-k- --------------- Učimo se jezik. 0
Učim engleski. Uč-m--e-a--l-š--no. U___ s_ a__________ U-i- s- a-g-e-č-n-. ------------------- Učim se angleščino. 0
Učiš španjolski. U-iš-se--p----i--. U___ s_ š_________ U-i- s- š-a-š-i-o- ------------------ Učiš se španščino. 0
On uči njemački. U-- -- -e-š---o. U__ s_ n________ U-i s- n-m-č-n-. ---------------- Uči se nemščino. 0
Učimo francuski. Učim- se-fr-nc----n-. U____ s_ f___________ U-i-o s- f-a-c-š-i-o- --------------------- Učimo se francoščino. 0
Učite talijanski. Uči-e-se-it---j--ščino. U____ s_ i_____________ U-i-e s- i-a-i-a-š-i-o- ----------------------- Učite se italijanščino. 0
Oni uče ruski. U-i-o s- -ušč-n-. U____ s_ r_______ U-i-o s- r-š-i-o- ----------------- Učijo se ruščino. 0
Učiti jezike je interesantno. Uč-nj----zi-ov--- z----i-o. U_____ j______ j_ z________ U-e-j- j-z-k-v j- z-n-m-v-. --------------------------- Učenje jezikov je zanimivo. 0
Želimo razumjeti ljude. H--e---raz-m-t- lj--i. H_____ r_______ l_____ H-č-m- r-z-m-t- l-u-i- ---------------------- Hočemo razumeti ljudi. 0
Želimo razgovarati s ljudima. Hoč----s- --g-va--at- z -j--mi. H_____ s_ p__________ z l______ H-č-m- s- p-g-v-r-a-i z l-u-m-. ------------------------------- Hočemo se pogovarjati z ljudmi. 0

Dan materinjeg jezika

Volite li svoj materinji jezik? U tom slučaju biste ga ubuduće trebali slaviti! I to uvijek 21. veljače. To je Međunarodni dan materinjeg jezika. Slavi se od 2000. jednom u godini. Taj dan je ustanovio UNESCO. UNESCO je organizacija Ujedinjenih naroda (UN). Bavi se temama iz znanosti, obrazovanja i kulture. UNESCO se zalaže za zaštitu kulturne baštine čovječanstva. Jezici također spadaju u kulturnu baštinu. Stoga ih se mora zaštititi, njegovati i promicati. 21. veljače se slavi jezična raznolikost. Procjenjuje se da na svijetu postoji 6000 do 7000 jezika. Međutim, polovici prijeti izumiranje. Svakih dva tjedna zauvijek nestane jedan jezik. Svaki jezik predstavlja ogromnu riznicu znanja. U jezici se sakuplja znanje naroda. Povijest jednog naroda odražava se kroz jezik. Iskustva i tradicije se također prenose jezikom. Stoga je materinji jezik sastavni dio svakog nacionalnog identiteta. Kad jedan jezik izumre, gubi se više od samih riječi. 21. veljače trebamo misliti na sve ovo. Ljudi moraju uvidjeti važnost jezika. Također bi trebali razmisliti što mogu učiniti kako bi zaštitili jezike. Stoga pokažite svom jeziku da Vam je važan! Možda mu možete ispeći kolač? S lijepim šećernim natpisom. Na Vašem materinjem jeziku, naravno!
Dali si znao?
Bosanski je južnoslavenski jezik. Prvenstveno se govori u Bosni i Hercegovini. Ali govornika ovog jezika ima i u Srbiji, Hrvatskoj, Makedoniji i Crnoj Gori. Za oko 2,5 milijuna ljudi bosanski je materinski jezik. Veoma je sličan srpskom i hrvatskom. Jezični fond, pravopis i gramatika jedva da se razlikuju. Ko govori bosanski, vrlo dobro razumije Srbe i Hrvate. Zato je status bosanskog jezika često predmet diskusije. Neki jezikoslovci sumnjaju da je bosanski uopće poseban jezik. Tvrde da je to samo nacionalna varijanta srpskohrvatskog jezika. Interesantni su mnogi strani utjecaji u bosanskom. Prije je područje gdje se govori bosanski dugo vremena naizmjenično pripadalo Istoku i Zapadu. Zato se u ovom jeziku sreće puno arapskih, turskih i perzijskih riječi u jezičkom fondu. U slavenskim jezicima je to zapravo veoma rijetko. Upravo to čini bosanski jezik tako jedinstvenim.