Zbirka izraza

hr Prošlo vrijeme načinskih glagola 1   »   sq E shkuara e foljeve modale 1

87 [osamdeset i sedam]

Prošlo vrijeme načinskih glagola 1

Prošlo vrijeme načinskih glagola 1

87 [tetёdhjetёeshtatё]

E shkuara e foljeve modale 1

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski albanski igra Više
Morali smo zaliti cvijeće. Ne--uhet-tё--j-----lu---. N- d---- t- u----- l----- N- d-h-t t- u-i-i- l-l-t- ------------------------- Ne duhet tё ujisim lulet. 0
Morali smo pospremiti stan. Duhe--tё-r--gullo-i- ba--s-n. D---- t- r---------- b------- D-h-t t- r-e-u-l-n-m b-n-s-n- ----------------------------- Duhet tё rregullonim banesёn. 0
Morali smo oprati posuđe. Duhe- tё-lan-m--nё-. D---- t- l---- e---- D-h-t t- l-n-m e-ё-. -------------------- Duhet tё lanim enёt. 0
Morali ste platiti račun? A -uhe- -ё--ag---it----g-r-n-? A d---- t- p------- l--------- A d-h-t t- p-g-a-i- l-o-a-i-ё- ------------------------------ A duhet tё paguanit llogarinё? 0
Morali ste platiti ulaznicu? A -uh---t----g-an-t --- hyr--n? A d---- t- p------- p-- h------ A d-h-t t- p-g-a-i- p-r h-r-e-? ------------------------------- A duhet tё paguanit pёr hyrjen? 0
Morali ste platiti kaznu? A--uhet----p-guan-- g-o-ё? A d---- t- p------- g----- A d-h-t t- p-g-a-i- g-o-ё- -------------------------- A duhet tё paguanit gjobё? 0
Tko se morao rastati? K-sh--uh-- ---n--he-? K--- d---- t- n------ K-s- d-h-t t- n-a-e-? --------------------- Kush duhet tё ndahej? 0
Tko je morao ići rano kući? K--h d-he--t--s---nte h--ё--nё -h--pi? K--- d---- t- s------ h---- n- s------ K-s- d-h-t t- s-k-n-e h-r-t n- s-t-p-? -------------------------------------- Kush duhet tё shkonte herёt nё shtёpi? 0
Tko je morao ići vlakom? K--h ----- t-----rt----e--n? K--- d---- t- m----- t------ K-s- d-h-t t- m-r-t- t-e-i-? ---------------------------- Kush duhet tё merrte trenin? 0
Nismo htjeli dugo ostati. Ne n-k-d--im tё--rin-- -jat-. N- n-- d---- t- r----- g----- N- n-k d-n-m t- r-i-i- g-a-ё- ----------------------------- Ne nuk donim tё rrinim gjatё. 0
Nismo htjeli ništa piti. S---n-m -- p-n-m-----ё. S------ t- p---- a----- S-d-n-m t- p-n-m a-g-ё- ----------------------- S’donim tё pinim asgjё. 0
Nismo htjeli smetati. N-- d-n---t’j- be--i----. N-- d---- t--- b--------- N-k d-n-m t-j- b-z-i-n-m- ------------------------- Nuk donim t’ju bezdisnim. 0
Baš sam htio telefonirati. D-s-a -ё-m--- ---t-----n. D---- t- m--- n- t------- D-s-a t- m-r- n- t-l-f-n- ------------------------- Desha tё marr nё telefon. 0
Htio sam naručiti taksi. Des-a t--po-o-is --ё tak--. D---- t- p------ n-- t----- D-s-a t- p-r-s-s n-ё t-k-i- --------------------------- Desha tё porosis njё taksi. 0
Htio sam se naime odvesti kući. De--- t- udhё-o-----r nё s-tёp-. D---- t- u------- p-- n- s------ D-s-a t- u-h-t-j- p-r n- s-t-p-. -------------------------------- Desha tё udhёtoja pёr nё shtёpi. 0
Mislio sam da si htio nazvati svoju suprugu. Mendov- -e d--e-t- --r--- g-----nё-te-efo-. M------ s- d--- t- m----- g---- n- t------- M-n-o-a s- d-j- t- m-r-j- g-u-n n- t-l-f-n- ------------------------------------------- Mendova se doje tё merrje gruan nё telefon. 0
Mislio sam da si htio nazvati informacije. Me-d--a -e-d--e-tё-me-rj---ё-t--e-on --for-a-ioni-. M------ s- d--- t- m----- n- t------ i------------- M-n-o-a s- d-j- t- m-r-j- n- t-l-f-n i-f-r-a-i-n-n- --------------------------------------------------- Mendova se doje tё merrje nё telefon informacionin. 0
Mislio sam da si htio naručiti pizzu. Mendova -e--oj---ё p-ros--je-nj- -i-ё. M------ s- d--- t- p-------- n-- p---- M-n-o-a s- d-j- t- p-r-s-s-e n-ё p-c-. -------------------------------------- Mendova se doje tё porosisje njё picё. 0

Velika slova, veliki osjećaji

U reklamama se koristi mnogo slika. Slike pobuđuju naše posebne interese. Njih promatramo duže i intenzivnije od slova. Na taj način nam reklama u kojoj su prisutne slike dulje ostaje u sjećanju. Slike također pobuđuju jake emocionalne reakcije. Mozak jako brzo prepoznaje slike. On odmah zna što se na slici treba vidjeti. Slova funkcioniraju drugačije od slika. Ona su apstraktni znakovi. Stoga naš mozak sporije reagira na slova. Najprije mora razumjeti značenje riječi. Moglo bi se reći da znakove mora prevoditi centar za govor. No slova također mogu pobuditi emocije. Zato veličina teksta jedino mora biti jako upečatljiva. Istraživanja pokazuju da velika slova imaju veliki utjecaj. Velika slova nisu samo upečatljivija od malih. Ona također stvaraju jaku emocionalnu reakciju. To vrijedi i za pozitivne i za negativne osjećaje. Čovjeku je oduvijek bila važna veličina stvari. Čovjek je prisiljen brzo reagirati za vrijeme opasnosti. A kad je nešto veliko, obično je i vrlo blizu! Dakle, razumljivo je da velike slike pobuđuju jake reakcije. Manje je jasno zašto reagiramo i na velika slova. Slova zapravo mozgu ne predstavljaju nikakav signal. Unatoč tome mozak pokazuje jaku aktivnost dok vidi velika slova. Istraživačima je ovaj rezultat jako zanimljiv. On pokazuje koliko su nam slova postala važna. Naš mozak je na neki način naučio reagirati na pismo...