Zbirka izraza

hr Prilozi   »   sq Ndajfoljet

100 [sto]

Prilozi

Prilozi

100 [njёqind]

Ndajfoljet

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski albanski igra Više
već jednom – još nikada njё-e-ё - --rrё n______ – k____ n-ё-e-ё – k-r-ё --------------- njёherё – kurrё 0
Jeste li već jednom bili u Berlinu? A -e-- -----n-o----e-ё ----e-l--? A k___ q___ n_________ n_ B______ A k-n- q-n- n-o-j-h-r- n- B-r-i-? --------------------------------- A keni qenё ndonjёherё nё Berlin? 0
Ne, još nikada. Jo,-asn---erё. J__ a_________ J-, a-n-ё-e-ё- -------------- Jo, asnjёherё. 0
netko – nitko diku-----ask--h d_____ – a_____ d-k-s- – a-k-s- --------------- dikush – askush 0
Poznajete li nekoga ovdje? A-nj-hni--d---ё? A n_____ n______ A n-i-n- n-o-j-? ---------------- A njihni ndonjё? 0
Ne, ne poznajem nikoga ovdje. J-,---k n--h--jeri -ёtu. J__ n__ n___ n____ k____ J-, n-k n-o- n-e-i k-t-. ------------------------ Jo, nuk njoh njeri kёtu. 0
još – ne više akom- - j--mё a____ – j_ m_ a-o-a – j- m- ------------- akoma – jo mё 0
Ostajete li još dugo ovdje? A-d----ini----m--g-a-ё k-tu? A d_ r____ a____ g____ k____ A d- r-i-i a-o-a g-a-ё k-t-? ---------------------------- A do rrini akoma gjatё kёtu? 0
Ne, ne ostajem više dugo ovdje. Jo- -u- rr-----g-a-ё-k--u. J__ n__ r__ m_ g____ k____ J-, n-k r-i m- g-a-ё k-t-. -------------------------- Jo, nuk rri mё gjatё kёtu. 0
još nešto – ništa više ak-ma mё - -o -ё a____ m_ – j_ m_ a-o-a m- – j- m- ---------------- akoma mё – jo mё 0
Želite li još nešto popiti? A dё--i-on- ----ini--k--a? A d________ t_ p___ a_____ A d-s-i-o-i t- p-n- a-o-a- -------------------------- A dёshironi tё pini akoma? 0
Ne, ne želim više ništa. Jo, s---a m-. J__ s____ m__ J-, s-d-a m-. ------------- Jo, s’dua mё. 0
već nešto – još ništa d--k- –----m---s-jё d____ – a____ a____ d-ç-a – a-o-a a-g-ё ------------------- diçka – akoma asgjё 0
Jeste li već nešto jeli? A -e-i-ng---ё ---n-ё-g--? A k___ n_____ n_____ g___ A k-n- n-r-n- n-o-j- g-ё- ------------------------- A keni ngrёnё ndonjё gjё? 0
Ne, još ništa nisam jeo / jela. Jo,-s’-a- n-rёnё-a-om- -sgjё. J__ s____ n_____ a____ a_____ J-, s-k-m n-r-n- a-o-a a-g-ё- ----------------------------- Jo, s’kam ngrёnё akoma asgjё. 0
još netko – više nitko ndo-j---ko-a – -sku-h -ё n_____ a____ – a_____ m_ n-o-j- a-o-a – a-k-s- m- ------------------------ ndonjё akoma – askush mё 0
Želi li još netko kavu? A-dёshi-o- -i-u-h-t---ёr -jё k---? A d_______ d_____ t_____ n__ k____ A d-s-i-o- d-k-s- t-e-ё- n-ё k-f-? ---------------------------------- A dёshiron dikush tjetёr njё kafe? 0
Ne, nitko više. Jo- -s--s- -ё. J__ a_____ m__ J-, a-k-s- m-. -------------- Jo, askush mё. 0

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

MP3 hrvatski + albanski (1-100) MP3 albanski (1-100)
Video nije pronađen!

Arapski jezik

Arapski jezik je jedan od najvažnijih svjetskih jezika. Arapski jezik govori više od 300 milijuna ljudi. Oni žive u više od 20 različitih zemalja. Arapski spada u afroazijske jezike. Arapski jezik nastao je prije više tisuća godina. Ovaj jezik se prvobitno govorio na Arapskom poluotoku. Odatle se počeo širiti dalje. Govorni arapski jezik se razlikuje od standardnog jezika. Također postoji mnogo različitih arapskih dijalekata. Moglo bi se reći da se u svakoj regiji govori drugačije. Govornici različitih dijalekata se uopće ne razumiju. Stoga su filmovi iz arapskih zemalja većinom titlovani. Samo tako ih se može razumjeti u svim arapskim zemljama. Klasični standardni arapski jezik se danas jedva uopće govori. Postoji samo u pisanom obliku. U knjigama i novinama se koristi klasičan arapski standardni jezik. Danas ne postoji stručni arapski jezik. Stručno nazivlje je preuzeto i8z drugih jezika. Ovdje prije svega prevladavaju francuski i engleski jezik. Interes za arapski jezik posljednjih je godina jako porastao. Sve više ljudi želi učiti arapski. Tečajevi se nude na svakom sveučilištu i mnogim školama. Puno ljudi smatra arapsko pismo posebno fascinantnim. U arapskom jeziku se piše zdesna nalijevo. Izgovor i gramatika arapskog jezika nisu baš jednostavni. Ima puno glasova i pravila koje drugi jezici ne poznaju. Pri učenju arapskog jezika bi se stoga trebalo pridržavati određenog redoslijeda. Prvo izgovor, pa gramatika, a onda pisanje…