Zbirka izraza

hr U prirodi   »   sq Nё natyrё

26 [dvadeset i šest]

U prirodi

U prirodi

26 [njёzetegjashtё]

Nё natyrё

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski albanski igra Više
Vidiš li tamo toranj? A e ---ko---ullё-? A e shikon kullёn? A e s-i-o- k-l-ё-? ------------------ A e shikon kullёn? 0
Vidiš li tamo brijeg? A-e --ikon-m-lin? A e shikon malin? A e s-i-o- m-l-n- ----------------- A e shikon malin? 0
Vidiš li tamo selo? A e shiko---shat--? A e shikon fshatin? A e s-i-o- f-h-t-n- ------------------- A e shikon fshatin? 0
Vidiš li tamo rijeku? A---shi----l--in? A e shikon lumin? A e s-i-o- l-m-n- ----------------- A e shikon lumin? 0
Vidiš li tamo most? A-e-sh---- -r--? A e shikon urёn? A e s-i-o- u-ё-? ---------------- A e shikon urёn? 0
Vidiš li tamo jezero? A-e-s---on----e-in? A e shikon liqenin? A e s-i-o- l-q-n-n- ------------------- A e shikon liqenin? 0
Оna ptica tamo mi se sviđa. Z--u--tj--m- -ё--en. Zogu atje mё pёlqen. Z-g- a-j- m- p-l-e-. -------------------- Zogu atje mё pёlqen. 0
Sviđa mi se ono drvo tamo. P-m---t-- -----lqen. Pema atje mё pёlqen. P-m- a-j- m- p-l-e-. -------------------- Pema atje mё pёlqen. 0
Sviđa mi se ovaj kamen ovdje. G--i-at-- mё --lq-n. Guri atje mё pёlqen. G-r- a-j- m- p-l-e-. -------------------- Guri atje mё pёlqen. 0
Оnaj park tamo mi se sviđa. P-r-u at-- mё p---e-. Parku atje mё pёlqen. P-r-u a-j- m- p-l-e-. --------------------- Parku atje mё pёlqen. 0
Sviđa mi se onaj vrt tamo. Kops--i-at-e ----ё----. Kopshti atje mё pёlqen. K-p-h-i a-j- m- p-l-e-. ----------------------- Kopshti atje mё pёlqen. 0
Ovaj cvijet ovdje mi se sviđa. Lu--a k------ -ёl---. Lulja kёtu mё pёlqen. L-l-a k-t- m- p-l-e-. --------------------- Lulja kёtu mё pёlqen. 0
Mislim da je lijepo. Mё-duk-t---b-kur. Mё duket i bukur. M- d-k-t i b-k-r- ----------------- Mё duket i bukur. 0
Mislim da je interesantno. Mё----et--nte-esa--. Mё duket interesant. M- d-k-t i-t-r-s-n-. -------------------- Mё duket interesant. 0
Mislim da je prekrasno. Mё-d-k---i----k--lue-hёm. Mё duket i mrekullueshёm. M- d-k-t i m-e-u-l-e-h-m- ------------------------- Mё duket i mrekullueshёm. 0
Mislim da je ružno. Mё ---et - shёm---r. Mё duket i shёmtuar. M- d-k-t i s-ё-t-a-. -------------------- Mё duket i shёmtuar. 0
Mislim da je dosadno. Mё--u-et----ё-zi-----. Mё duket i mёrzitshёm. M- d-k-t i m-r-i-s-ё-. ---------------------- Mё duket i mёrzitshёm. 0
Mislim da je to strašno. M- ---et-- -r-kshё-. Mё duket i frikshёm. M- d-k-t i f-i-s-ё-. -------------------- Mё duket i frikshёm. 0

Jezik i poslovice

U svakom jeziku postoje poslovice. Poslovice su važan dio nacionalnog identiteta. Poslovice pokazuju vrijednost i norme jedne zemlje. Njihov oblik je opće poznat i postojan, dakle nepromjenjiv. Poslovice su uvijek kratke i jezgrovite. Često se sastoje od metafora. Mnogo poslovica je također poetske građe. Većina poslovica nam daje savjete i govori o pravilima ponašanja. Neke poslovice su jasno kritične. Poslovice vrlo često koriste stereotipove. One odražavaju karakteristike zemalja i naroda. Poslovice imaju jako dugu tradiciju. Još ih je Aristotel hvalio kao kratke filozofske mudrosti. U retorici i literaturi služe kao važno stilsko sredstvo. Ono što je posebno kod njih je da su uvijek aktualne. U jezikoslovlju se njima bavi zasebna disciplina. Postoji mnoštvo poslovica u mnogim jezicima. Pritom mogu leksički biti slične. Govornici različitih jezika u tom slučaju koriste iste riječi. Bellende Hunde beißen nicht, Perro que ladra no muerde. (DE-ES) Druge poslovice su semantički slične. To znači da je ista ideja izražena drugim riječima. Appeler un chat un chat, Dire pane al pane e vino al vino. (FR-IT) Poslovice nam pomažu razumjeti druge narode i kulture. Najzanimljivije su poslovice koje postoje u cijelom svijetu. One govore o “značajnim” temama” ljudskog života. Te poslovice objedinjuju univerzalna iskustva. One pokazuju da smo svi isti, bez obzira koji jezik govorimo!
Dali si znao?
Latvijski spada u istočnu skupinu baltičkih jezika. Govori ga više od 2 milijuna ljudi. Latvijski je s litvanskim u najužem srodstvu. Ipak, ova dva jezika nisu puno slični. Može se, znači, desiti da se jedan Litvanac i jedan Latvijac sporazumijevaju na ruskom. I struktura latvijskog jezika je manje arhaična od litvanskog. U tradicionalnim pjesmama i stihovima ima još puno starinskih elemenata. Oni ukazuju na srodnost latvijskog u odnosu na litvanski. Latvijski leksički fond je veoma zanimljivo strukturiran. Sadrži puno riječi iz drugih jezika. Kao na primjer iz njemačkog, švedskog, ruskog ili engleskog. Ali neke riječi su takođe tek nedavno stvorene jer su do sada jednostavno nedostajale u jeziku. Latvijski se piše latiničnim slovima i naglasak je na prvom slogu u riječi. Gramatika poznaje puno posebnosti kojih nema u drugim jezicima. Gramatička pravila su, međutim, uvijek jasna i nedvosmislena.