Zbirka izraza

hr Redni brojevi   »   sq Numra rreshtorё

61 [šezdeset i jedan]

Redni brojevi

Redni brojevi

61 [gjashtёdhjetёenjё]

Numra rreshtorё

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski albanski igra Više
Prvi mjesec je siječanj. M-----i par- ёsh-ё ja-ari. M---- i p--- ё---- j------ M-a-i i p-r- ё-h-ё j-n-r-. -------------------------- Muaji i parё ёshtё janari. 0
Drugi mjesec je veljača. Mu-j- - -ytё ----ё-s----t-. M---- i d--- ё---- s------- M-a-i i d-t- ё-h-ё s-k-r-i- --------------------------- Muaji i dytё ёshtё shkurti. 0
Treći mjesec je ožujak. Mu--- ---re----sh-----r-i. M---- i t---- ё---- m----- M-a-i i t-e-ё ё-h-ё m-r-i- -------------------------- Muaji i tretё ёshtё marsi. 0
Četvrti mjesec je travanj. Mua-i-----t-r--ёs--- --il--. M---- i k----- ё---- p------ M-a-i i k-t-r- ё-h-ё p-i-l-. ---------------------------- Muaji i katёrt ёshtё prilli. 0
Peti mjesec je svibanj. Mu-ji-i----t--ё---ё mai. M---- i p---- ё---- m--- M-a-i i p-s-ё ё-h-ё m-i- ------------------------ Muaji i pestё ёshtё mai. 0
Šesti mjesec je lipanj. Mu----- -jas-t- --ht- q--sho-i. M---- i g------ ё---- q-------- M-a-i i g-a-h-ё ё-h-ё q-r-h-r-. ------------------------------- Muaji i gjashtё ёshtё qershori. 0
Šest mjeseci je pola godine. G----t- mua- -a---nj- -j-smё v--i. G------ m--- j--- n-- g----- v---- G-a-h-ё m-a- j-n- n-ё g-y-m- v-t-. ---------------------------------- Gjashtё muaj janё njё gjysmё viti. 0
Siječanj, veljača, ožujak, ja-ar, s-k---,-m-rs, j----- s------ m---- j-n-r- s-k-r-, m-r-, -------------------- janar, shkurt, mars, 0
travanj, svibanj i lipanj. pri-l----- ----qershor. p----- m-- d-- q------- p-i-l- m-j d-e q-r-h-r- ----------------------- prill, maj dhe qershor. 0
Sedmi mjesec je srpanj. M-aji --sh--tё ё-h---k---ik-. M---- i s----- ё---- k------- M-a-i i s-t-t- ё-h-ё k-r-i-u- ----------------------------- Muaji i shtatё ёshtё korriku. 0
Osmi mjesec je kolovoz. Mua-i-i te-- --htё --s---. M---- i t--- ё---- g------ M-a-i i t-t- ё-h-ё g-s-t-. -------------------------- Muaji i tetё ёshtё gushti. 0
Deveti mjesec je rujan. Mu--i----ё--ё --htё sht----i. M---- i n---- ё---- s-------- M-a-i i n-n-ё ё-h-ё s-t-t-r-. ----------------------------- Muaji i nёntё ёshtё shtatori. 0
Deseti mjesec je listopad. M------------- ёs-tё t--ori. M---- i d----- ё---- t------ M-a-i i d-j-t- ё-h-ё t-t-r-. ---------------------------- Muaji i dhjetё ёshtё tetori. 0
Jedanaesti mjesec je studeni. M-aji --njё-bёdh---------- -ёn--r-. M---- i n----------- ё---- n------- M-a-i i n-ё-b-d-j-t- ё-h-ё n-n-o-i- ----------------------------------- Muaji i njёmbёdhjetё ёshtё nёntori. 0
Dvanaesti mjesec je prosinac. M-aj- -----b-----t- -shtё--hjet-r-. M---- i d---------- ё---- d-------- M-a-i i d-m-ё-h-e-ё ё-h-ё d-j-t-r-. ----------------------------------- Muaji i dymbёdhjetё ёshtё dhjetori. 0
Dvanaest mjeseci je jedna godina. D-m-ё---e-ё-muaj-j-nё -j- v--. D---------- m--- j--- n-- v--- D-m-ё-h-e-ё m-a- j-n- n-ё v-t- ------------------------------ Dymbёdhjetё muaj janё njё vit. 0
Srpanj, kolovoz, rujan, ko---k--gusht---htat--, k------ g----- s------- k-r-i-, g-s-t- s-t-t-r- ----------------------- korrik, gusht, shtator, 0
listopad, studeni i prosinac. t-t--,--ё-t-r------hjet--. t----- n----- d-- d------- t-t-r- n-n-o- d-e d-j-t-r- -------------------------- tetor, nёntor dhe dhjetor. 0

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

Video nije pronađen!

Materinji jezik uvijek ostaje najvažniji jezik

Naš materinji jezik je prvi jezik koji učimo. To se dešava nesvjesno, dakle ne primjećujemo to. Većina ljudi ima samo jedan materinji jezik. Svi ostali jezici uče se kao strani jezici. Naravno da postoje ljudi koji odrastaju uz više jezika. Oni govore te jezike ali većinom različito dobro. Često se i jezici koriste na različit način. Na primjer, jedan jezik se koristi na poslu. Drugi se koristi kod kuće. Koliko dobro govorimo jezik ovisi o više čimbenika. Ako ga učimo kao mala djeca, većinom ga naučimo vrlo dobro. Naš centar za govor je u tim godinama najučinkovitiji. Također je važna učestalost korištenja jezika. Što ga češće koristimo, bolje ga govorimo. Međutim, istraživači vjeruju da čovjek nikad ne može govoriti dva jezika jednako dobro. Jedan jezik je uvijek važniji. Čini se da su eksperimentalna ispitivanja potvrdila tu pretpostavku. Jednom su istraživanju bili podvrgnuti različiti ispitanici. Jedan dio ispitanika je tečno govorio dva jezika. To su bili kineski kao materinji jezik i engleski jezik. Drugi dio ispitanika je govorio samo engleski kao materinji jezik. Ispitanici su morali riješiti jednostavan zadatak na engleskom jeziku. Pritom se mjerila aktivnost njihovog mozga. Zamijećene su razlike u mozgu ispitanika. Kod višejezičnih osoba je posebno bio aktivan jedan dio mozga. Jednojezični ispitanici pak u tom području nisu pokazali nikakvu aktivnost. Obje grupe su jednako brzo i dobro riješile zadatke. Usprkos tomu, Kinezi su preveli sve na svoj materinji jezik...