Zbirka izraza

hr Ćaskanje 2   »   ku Small Talk 2 (Axaftina kurt 2)

21 [dvadeset i jedan]

Ćaskanje 2

Ćaskanje 2

21 [bîst û yek]

Small Talk 2 (Axaftina kurt 2)

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski kurdski (kurmanji) igra Više
Odakle ste? Hû--j---u ne? H__ j_ k_ n__ H-n j- k- n-? ------------- Hûn ji ku ne? 0
Iz Basela. Baselî--e. B_____ m__ B-s-l- m-. ---------- Baselî me. 0
Basel je u Švicarskoj. B-sel--i---ê-- y-. B____ l_ S____ y__ B-s-l l- S-ê-ê y-. ------------------ Basel li Swêdê ye. 0
Mogu li Vam predstaviti gospodina Milera? Ez d-k--im we bi ---ê- M-ller-bi--s--im? E_ d______ w_ b_ B____ M_____ b_________ E- d-k-r-m w- b- B-r-z M-l-e- b-n-s-n-m- ---------------------------------------- Ez dikarim we bi Birêz Muller binasînim? 0
On je stranac. E- -w- -iy-n--e. E_ x__ b________ E- x-e b-y-n-y-. ---------------- Ew xwe biyaniye. 0
On govori više jezika. E- b- g---- --m-n---diax-ve. E_ b_ g____ z______ d_______ E- b- g-l-k z-m-n-n d-a-i-e- ---------------------------- Ew bi gelek zimanan diaxive. 0
Jeste li prvi put ovdje? Ew---r- -ekem --h---li -----n? E_ c___ y____ e h__ l_ v__ i__ E- c-r- y-k-m e h-n l- v-r i-? ------------------------------ Ew cara yekem e hûn li vir in? 0
Ne, bio / bila sam već ovdje prošle godine. N-, pa---î --ti-ûm. N__ p__ j_ h_______ N-, p-r j- h-t-b-m- ------------------- Na, par jî hatibûm. 0
Ali samo jedan tjedan. L-bel----n- -i-b---e--e----. L_____ t___ j_ b_ h_________ L-b-l- t-n- j- b- h-f-e-e-ê- ---------------------------- Lêbelê tenê ji bo hefteyekê. 0
Kako Vam se dopada kod nas? Ew d---l----e---a -- -içe? E_ d__ l_ x______ w_ d____ E- d-r l- x-e-i-a w- d-ç-? -------------------------- Ew der li xweşiya we diçe? 0
Jako dobro. Ljudi su ljubazni. Pi- --- e.---r-------kî --l-e-- in. P__ b__ e_ M____ g_____ d______ i__ P-r b-ş e- M-r-v g-l-k- d-l-e-m i-. ----------------------------------- Pir baş e. Mirov gelekî dilgerm in. 0
I krajolik mi se također dopada. û dî--n--- l---weş-y- m-n-d---. û d____ j_ l_ x______ m__ d____ û d-m-n j- l- x-e-i-a m-n d-ç-. ------------------------------- û dîmen jî li xweşiya min diçe. 0
Šta ste po zanimanju? Pîş---/-a-ê----ç--ye? P__________ w_ ç_ y__ P-ş-y-/-a-ê w- ç- y-? --------------------- Pîşeya/Karê we çi ye? 0
Ja sam prevoditelj. E- --r-ê--im. E_ w_____ i__ E- w-r-ê- i-. ------------- Ez wergêr im. 0
Prevodim knjige. P--t-kan--e------î--m. P_______ w____________ P-r-û-a- w-r-i-e-î-i-. ---------------------- Pirtûkan werdigerînim. 0
Jeste li sami ovdje? H----i v-r-bi t-nê---? H__ l_ v__ b_ t___ n__ H-n l- v-r b- t-n- n-? ---------------------- Hûn li vir bi tenê ne? 0
Ne, moja žena / moj muž je također ovdje. N----i---min----ê--------livi---. N__ j___ m_______ m__ j_ l____ e_ N-, j-n- m-n-m-r- m-n j- l-v-r e- --------------------------------- Na, jina min/mêrê min jî livir e. 0
А tamo su moje dvoje djece. Û -e--- -a-o-ê- -i- ---l- --r--n. Û h____ z______ m__ j_ l_ w__ i__ Û h-r-u z-r-k-n m-n j- l- w-r i-. --------------------------------- Û herdu zarokên min jî li wir in. 0

Romanski jezici

700 milijuna ljudi su izvorni govornici nekog od romanskog jezika. Time romanska skupina jezika spada u najvažnije jezike u svijetu. Romanski jezici spadaju u indoeuropsku porodicu jezika. Svi romanski jezici potječu od latinskog. To znači da su potomci jezika Rima. Osnova svih romanskih jezika bio je vulgarni latinski jezik. Pod tim se podrazumijeva govorni jezik kasnog antičkog doba. Vulgarni latinski jezik se raširio Europom romanskim osvajanjima. Iz njega su se zatim razvili romanski jezici i dijalekti. Sam latinski je naprotiv italski jezik. Ukupno postoji oko 15 romanskih jezika. Teško je odrediti točan broj. Često je nejasno da li se tu ubrajaju i zasebni jezici ili samo dijalekti. Neki romanski jezici su u međuvremenu izumrli. Međutim, na romanskoj osnovi su također nastali novi jezici. To su kreolski jezici. Danas je španjolski najveći romanski jezik u svijetu. On spada u svjetske jezik s više od 380 milijuna govornika. Znanstvenicima su romanski jezici jako zanimljivi. Budući da je povijest te jezične skupine dobro dokumentirana. Latinski ili romanski spisi postoje već 2.500 godina. Jezikoslovci pomoću njih ispituju nastanak pojedinih jezika. Na taj način mogu istražiti pravila po kojima se razvija jezik. Mnoga od ovih rezultata mogu se primijeniti na druge jezike. Gramatika romanskih jezika je slično građena. Međutim, najviše sličnosti je u vokabularu tih jezika. Ukoliko čovjek govori romanski jezik, lako će naučiti drugi. Hvala ti, latinski!
Dali si znao?
Japanski jezik spada sigurno u najfascinantnije jezike. Naročito je pismo za puno ljudi interesantno. Sastoji se od kineskih znakova i dva slogovna pisma. Za japanski su takođe karakteristični mnogi dijalekti. Oni se djelimice znatno razlikuju između sebe. Može se desiti da se dva govornika iz različitih područja ne razumiju. Japanski posjeduje melodični akcent. Kada se neka riječ želi naglasiti, ne govori se, znači, glasnije. Mijenja se visina tonova. Oko 130 milijuna ljudi govori japanski. Većina njih, naravno, živi u Japanu. Međutim, i u Brazilu i Sjevernoj Americi ima velikih grupa govornika japanskog jezika. To su potomci japanskih iseljenika. Pravih govornika japanskog kao drugog jezika ima relativno malo. Ali upravo to bi nas trebalo motivirati da naučimo ovaj uzbudljivi jezik!