Zbirka izraza

hr Zavisne rečenice sa da 1   »   ku hevokên pêrayî (dibe ku)

91 [devedeset i jedan]

Zavisne rečenice sa da 1

Zavisne rečenice sa da 1

91 [not û yek]

hevokên pêrayî (dibe ku)

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski kurdski (kurmanji) igra Više
Vrijeme će sutra možda biti bolje. Dib--ku-hewa si-ê--aşt-r---. D___ k_ h___ s___ b_____ b__ D-b- k- h-w- s-b- b-ş-i- b-. ---------------------------- Dibe ku hewa sibê baştir be. 0
Odakle to znate? H-n -ê ji -- v--d---nin? H__ v_ j_ k_ v_ d_______ H-n v- j- k- v- d-z-n-n- ------------------------ Hun vê ji ku ve dizanin? 0
Nadam se da će biti bolje. E---êv--d-k-m-k- ba-ti--b-. E_ h___ d____ k_ b_____ b__ E- h-v- d-k-m k- b-ş-i- b-. --------------------------- Ez hêvî dikim ku baştir be. 0
On dolazi sasvim sigurno. Ew - te-ez-b-. E_ ê t____ b__ E- ê t-q-z b-. -------------- Ew ê teqez bê. 0
Je li to sigurno? Ev te-ez--? E_ t____ e_ E- t-q-z e- ----------- Ev teqez e? 0
Znam da on dolazi. Ez---zan-m e- ê--e-ê. E___ z____ e_ ê w____ E-d- z-n-m e- ê w-r-. --------------------- Ezdi zanim ew ê werê. 0
On će sigurno nazvati. Wê--eq-- têle-----ike. W_ t____ t______ b____ W- t-q-z t-l-f-n b-k-. ---------------------- Wê teqez têlefon bike. 0
Stvarno? R-s-î? R_____ R-s-î- ------ Rastî? 0
Vjerujem da će on nazvati. E--dibê-im-dê -ê-e-o-- bi--. E_ d______ d_ t_______ b____ E- d-b-j-m d- t-l-f-n- b-k-. ---------------------------- Ez dibêjim dê têlefonê bike. 0
Vino je sigurno staro. E---ey ---e------ e. E_ m__ t____ k___ e_ E- m-y t-q-z k-v- e- -------------------- Ew mey teqez kevn e. 0
Znate li to sigurno? Hu- vê----te---î d-zanin? H__ v_ b_ t_____ d_______ H-n v- b- t-m-m- d-z-n-n- ------------------------- Hun vê bi temamî dizanin? 0
Pretpostavljam da je staro. Ez---zr--iki---u ev-k-----. E_ h___ d____ k_ e_ k___ e_ E- h-z- d-k-m k- e- k-v- e- --------------------------- Ez hizr dikim ku ev kevn e. 0
Naš šef dobro izgleda. Ş--ê-me-qeşen- e. Ş___ m_ q_____ e_ Ş-f- m- q-ş-n- e- ----------------- Şefê me qeşeng e. 0
Smatrate li? Wi--? W____ W-s-? ----- Wisa? 0
Smatram da on čak vrlo dobro izgleda. E--w-sa ---r dikim -- p-r-q-ş--g e. E_ w___ h___ d____ k_ p__ q_____ e_ E- w-s- h-z- d-k-m k- p-r q-ş-n- e- ----------------------------------- Ez wisa hizr dikim ku pir qeşeng e. 0
Šef sigurno ima djevojku. T-q-z -e--leke---fî -e--. T____ h_______ ş___ h____ T-q-z h-v-l-k- ş-f- h-y-. ------------------------- Teqez hevaleke şefî heye. 0
Vjerujete li stvarno? Bi--s-î-j- v-s---i----r-? B______ j_ v___ d________ B-r-s-î j- v-s- d-f-k-r-? ------------------------- Birastî jî visa difikirî? 0
Sasvim je moguće da on ima djevojku. Dibe -----va---e-w- ---e. D___ k_ h_______ w_ h____ D-b- k- h-v-l-k- w- h-b-. ------------------------- Dibe ku hevaleke wî hebe. 0

Španjolski jezik

Španjolski jezik spada u svjetske jezike. Španjolski je materinji jezik za više od 380 milijuna ljudi. Osim toga, ima mnogo ljudi kojima je španjolski drugi jezik. Time je španjolski jedan od najvažnijih jezika na planeti. Također je najveći od svih romanskih jezika. Španjolci svoj jezik nazivaju español ili castellano . Pojam castellano otkriva porijeklo španjolskog jezika. Razvio se iz kolokvijalnog govora pokrajine Kastilja. Još u 16. stoljeću je većina Španjolaca govorila kastiljski . Danas se pojmovi español i castellano koriste kao sinonimi. Ali oni mogu imati i političku dimenziju. Španjolski se raširio kroz osvajanja i kolonijalizam. Španjolski se tako govori i u zapadnoj Africi i na Filipinima. Međutim, najveći dio govornika španjolskog jezika živi u Americi. Španjolski jezik dominira u srednjoj i južnoj Americi. No broj govornika španjolskog jezika raste i u SAD-u. Oko 50 milijuna ljudi u SAD-u govori španjolski. To je više nego u Španjolskoj. Španjolski u Americi razlikuje se od europskog španjolskog. Te razlike su najviše prisutne u vokabularu i gramatici. U Americi se, na primjer, koristi drugi oblik za prošlo vrijeme. Mnogo razlika ima i rječniku. Neke riječi postoje samo u Americi, druge samo u Španjolskoj. Ali španjolski čak ni u Americi nije jedinstven. Postoji mnogo varijanti američkog španjolskog. Nakon engleskog španjolski je jezik koji se najčešće uči u svijetu. I relativno se brzo može naučiti... Što još čekate? - ¡Vamos!