Zbirka izraza

hr Zavisne rečenice sa da 1   »   ku Subordinate clauses: that 1

91 [devedeset i jedan]

Zavisne rečenice sa da 1

Zavisne rečenice sa da 1

91 [not û yek]

Subordinate clauses: that 1

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski kurdski (kurmanji) igra Više
Vrijeme će sutra možda biti bolje. D-be--- -e-- s--ê-ba---- -e. D--- k- h--- s--- b----- b-- D-b- k- h-w- s-b- b-ş-i- b-. ---------------------------- Dibe ku hewa sibê baştir be. 0
Odakle to znate? Hu-----ji--u-----i---in? H-- v- j- k- v- d------- H-n v- j- k- v- d-z-n-n- ------------------------ Hun vê ji ku ve dizanin? 0
Nadam se da će biti bolje. Ez h-----i--m k- baş-ir b-. E- h--- d---- k- b----- b-- E- h-v- d-k-m k- b-ş-i- b-. --------------------------- Ez hêvî dikim ku baştir be. 0
On dolazi sasvim sigurno. E--ê -eqez--ê. E- ê t---- b-- E- ê t-q-z b-. -------------- Ew ê teqez bê. 0
Je li to sigurno? Ev--eqe- -? E- t---- e- E- t-q-z e- ----------- Ev teqez e? 0
Znam da on dolazi. E--i z-nim -- ê -er-. E--- z---- e- ê w---- E-d- z-n-m e- ê w-r-. --------------------- Ezdi zanim ew ê werê. 0
On će sigurno nazvati. W- -eqez-t---fo--b---. W- t---- t------ b---- W- t-q-z t-l-f-n b-k-. ---------------------- Wê teqez têlefon bike. 0
Stvarno? Ra-t-? R----- R-s-î- ------ Rastî? 0
Vjerujem da će on nazvati. Ez --bê--- -- tê---o-- -ike. E- d------ d- t------- b---- E- d-b-j-m d- t-l-f-n- b-k-. ---------------------------- Ez dibêjim dê têlefonê bike. 0
Vino je sigurno staro. Ew-m-y--e-------n e. E- m-- t---- k--- e- E- m-y t-q-z k-v- e- -------------------- Ew mey teqez kevn e. 0
Znate li to sigurno? Hun------ -ema-î---zani-? H-- v- b- t----- d------- H-n v- b- t-m-m- d-z-n-n- ------------------------- Hun vê bi temamî dizanin? 0
Pretpostavljam da je staro. Ez--i-----k-m-ku -v -ev- -. E- h--- d---- k- e- k--- e- E- h-z- d-k-m k- e- k-v- e- --------------------------- Ez hizr dikim ku ev kevn e. 0
Naš šef dobro izgleda. Şef---- --ş----e. Ş--- m- q----- e- Ş-f- m- q-ş-n- e- ----------------- Şefê me qeşeng e. 0
Smatrate li? W-sa? W---- W-s-? ----- Wisa? 0
Smatram da on čak vrlo dobro izgleda. Ez--i---h-z- -i-im -- -i------ng--. E- w--- h--- d---- k- p-- q----- e- E- w-s- h-z- d-k-m k- p-r q-ş-n- e- ----------------------------------- Ez wisa hizr dikim ku pir qeşeng e. 0
Šef sigurno ima djevojku. T---- -ev--eke----- h---. T---- h------- ş--- h---- T-q-z h-v-l-k- ş-f- h-y-. ------------------------- Teqez hevaleke şefî heye. 0
Vjerujete li stvarno? B-r--t- jî-vi-a --f--i--? B------ j- v--- d-------- B-r-s-î j- v-s- d-f-k-r-? ------------------------- Birastî jî visa difikirî? 0
Sasvim je moguće da on ima djevojku. D-b- ku-h----ek--wî -ebe. D--- k- h------- w- h---- D-b- k- h-v-l-k- w- h-b-. ------------------------- Dibe ku hevaleke wî hebe. 0

Španjolski jezik

Španjolski jezik spada u svjetske jezike. Španjolski je materinji jezik za više od 380 milijuna ljudi. Osim toga, ima mnogo ljudi kojima je španjolski drugi jezik. Time je španjolski jedan od najvažnijih jezika na planeti. Također je najveći od svih romanskih jezika. Španjolci svoj jezik nazivaju español ili castellano . Pojam castellano otkriva porijeklo španjolskog jezika. Razvio se iz kolokvijalnog govora pokrajine Kastilja. Još u 16. stoljeću je većina Španjolaca govorila kastiljski . Danas se pojmovi español i castellano koriste kao sinonimi. Ali oni mogu imati i političku dimenziju. Španjolski se raširio kroz osvajanja i kolonijalizam. Španjolski se tako govori i u zapadnoj Africi i na Filipinima. Međutim, najveći dio govornika španjolskog jezika živi u Americi. Španjolski jezik dominira u srednjoj i južnoj Americi. No broj govornika španjolskog jezika raste i u SAD-u. Oko 50 milijuna ljudi u SAD-u govori španjolski. To je više nego u Španjolskoj. Španjolski u Americi razlikuje se od europskog španjolskog. Te razlike su najviše prisutne u vokabularu i gramatici. U Americi se, na primjer, koristi drugi oblik za prošlo vrijeme. Mnogo razlika ima i rječniku. Neke riječi postoje samo u Americi, druge samo u Španjolskoj. Ali španjolski čak ni u Americi nije jedinstven. Postoji mnogo varijanti američkog španjolskog. Nakon engleskog španjolski je jezik koji se najčešće uči u svijetu. I relativno se brzo može naučiti... Što još čekate? - ¡Vamos!