Zbirka izraza

hr Ćaskanje 2   »   bg Кратък разговор 2

21 [dvadeset i jedan]

Ćaskanje 2

Ćaskanje 2

21 [двайсет и едно]

21 [dvayset i yedno]

Кратък разговор 2

[Kratyk razgovor 2]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski bugarski igra Više
Odakle ste? О-къд- -те? О_____ с___ О-к-д- с-е- ----------- Откъде сте? 0
Otkyde-ste? O_____ s___ O-k-d- s-e- ----------- Otkyde ste?
Iz Basela. От Б-з-л. О_ Б_____ О- Б-з-л- --------- От Базел. 0
Ot-B---l. O_ B_____ O- B-z-l- --------- Ot Bazel.
Basel je u Švicarskoj. Базе--с- нам-р--в--в-йца-ия. Б____ с_ н_____ в Ш_________ Б-з-л с- н-м-р- в Ш-е-ц-р-я- ---------------------------- Базел се намира в Швейцария. 0
Ba--l se -----a-v---v-y-sariy-. B____ s_ n_____ v S____________ B-z-l s- n-m-r- v S-v-y-s-r-y-. ------------------------------- Bazel se namira v Shveytsariya.
Mogu li Vam predstaviti gospodina Milera? Мо-е -- ---В- --е-ст-вя----п-ди--Мю--р? М___ л_ д_ В_ п________ г_______ М_____ М-ж- л- д- В- п-е-с-а-я г-с-о-и- М-л-р- --------------------------------------- Може ли да Ви представя господин Мюлер? 0
M---e--i d--Vi-p-e--tav----ospodin -y-ler? M____ l_ d_ V_ p_________ g_______ M______ M-z-e l- d- V- p-e-s-a-y- g-s-o-i- M-u-e-? ------------------------------------------ Mozhe li da Vi predstavya gospodin Myuler?
On je stranac. Т-- е --жден--. Т__ е ч________ Т-й е ч-ж-е-е-. --------------- Той е чужденец. 0
Toy ---chuz-d-n-ts. T__ y_ c___________ T-y y- c-u-h-e-e-s- ------------------- Toy ye chuzhdenets.
On govori više jezika. То- гов-р- ---о-ко-ези--. Т__ г_____ н______ е_____ Т-й г-в-р- н-к-л-о е-и-а- ------------------------- Той говори няколко езика. 0
To------ri nya-o----y--ika. T__ g_____ n_______ y______ T-y g-v-r- n-a-o-k- y-z-k-. --------------------------- Toy govori nyakolko yezika.
Jeste li prvi put ovdje? За----в -ът--и --- ту-? З_ п___ п__ л_ с__ т___ З- п-ъ- п-т л- с-е т-к- ----------------------- За пръв път ли сте тук? 0
Za -r---p-t li s-e--u-? Z_ p___ p__ l_ s__ t___ Z- p-y- p-t l- s-e t-k- ----------------------- Za pryv pyt li ste tuk?
Ne, bio / bila sam već ovdje prošle godine. Не,-м----а-- го--н--б-х в-че т-к. Н__ м_______ г_____ б__ в___ т___ Н-, м-н-л-т- г-д-н- б-х в-ч- т-к- --------------------------------- Не, миналата година бях вече тук. 0
N-- -i--la-a g---na-b-ak- ---he----. N__ m_______ g_____ b____ v____ t___ N-, m-n-l-t- g-d-n- b-a-h v-c-e t-k- ------------------------------------ Ne, minalata godina byakh veche tuk.
Ali samo jedan tjedan. Но---м---а --н- с----ц-. Н_ с___ з_ е___ с_______ Н- с-м- з- е-н- с-д-и-а- ------------------------ Но само за една седмица. 0
N- -a-- za--edna-se-m-t--. N_ s___ z_ y____ s________ N- s-m- z- y-d-a s-d-i-s-. -------------------------- No samo za yedna sedmitsa.
Kako Vam se dopada kod nas? Ха-ес-а л- Ви -ри-н--? Х______ л_ В_ п__ н___ Х-р-с-а л- В- п-и н-с- ---------------------- Харесва ли Ви при нас? 0
K---esv--li-V---r- n-s? K_______ l_ V_ p__ n___ K-a-e-v- l- V- p-i n-s- ----------------------- Kharesva li Vi pri nas?
Jako dobro. Ljudi su ljubazni. М----. ---ата -а приятни. М_____ Х_____ с_ п_______ М-о-о- Х-р-т- с- п-и-т-и- ------------------------- Много. Хората са приятни. 0
Mno-o.-Kho--t- -a---iy--n-. M_____ K______ s_ p________ M-o-o- K-o-a-a s- p-i-a-n-. --------------------------- Mnogo. Khorata sa priyatni.
I krajolik mi se također dopada. И-м-с----тт- -и х-ре--а. И м_________ м_ х_______ И м-с-н-с-т- м- х-р-с-а- ------------------------ И местността ми харесва. 0
I -estn---t---- k-a-e---. I m_________ m_ k________ I m-s-n-s-t- m- k-a-e-v-. ------------------------- I mestnostta mi kharesva.
Šta ste po zanimanju? К-къ- ---а-ва ст- по -рофес--? К____ / к____ с__ п_ п________ К-к-в / к-к-а с-е п- п-о-е-и-? ------------------------------ Какъв / каква сте по професия? 0
Kak-v /-kak-a-ste -o---ofe----? K____ / k____ s__ p_ p_________ K-k-v / k-k-a s-e p- p-o-e-i-a- ------------------------------- Kakyv / kakva ste po profesiya?
Ja sam prevoditelj. Аз съм п---од-- - -----дачк-. А_ с__ п_______ / п__________ А- с-м п-е-о-а- / п-е-о-а-к-. ----------------------------- Аз съм преводач / преводачка. 0
A- --------o-a-h - --e--d---ka. A_ s__ p________ / p___________ A- s-m p-e-o-a-h / p-e-o-a-h-a- ------------------------------- Az sym prevodach / prevodachka.
Prevodim knjige. А- ---веждам -н---. А_ п________ к_____ А- п-е-е-д-м к-и-и- ------------------- Аз превеждам книги. 0
A---rev-zh-a- --i-i. A_ p_________ k_____ A- p-e-e-h-a- k-i-i- -------------------- Az prevezhdam knigi.
Jeste li sami ovdje? Сам - --ма ли с-е-ту-? С__ / с___ л_ с__ т___ С-м / с-м- л- с-е т-к- ---------------------- Сам / сама ли сте тук? 0
S-m / sa-a-li-s-- -uk? S__ / s___ l_ s__ t___ S-m / s-m- l- s-e t-k- ---------------------- Sam / sama li ste tuk?
Ne, moja žena / moj muž je također ovdje. Н---моят-----а --м--т --жъ- съ---- ---. Н__ м____ ж___ / м___ м____ с___ е т___ Н-, м-я-а ж-н- / м-я- м-ж-т с-щ- е т-к- --------------------------------------- Не, моята жена / моят мъжът също е тук. 0
Ne- mo---- zhena----o----m-zhyt s--hch- ye----. N__ m_____ z____ / m____ m_____ s______ y_ t___ N-, m-y-t- z-e-a / m-y-t m-z-y- s-s-c-o y- t-k- ----------------------------------------------- Ne, moyata zhena / moyat myzhyt syshcho ye tuk.
А tamo su moje dvoje djece. А--ам са-дв-те-ми--е--. А т__ с_ д____ м_ д____ А т-м с- д-е-е м- д-ц-. ----------------------- А там са двете ми деца. 0
A--am s- --e-- ---de-s-. A t__ s_ d____ m_ d_____ A t-m s- d-e-e m- d-t-a- ------------------------ A tam sa dvete mi detsa.

Romanski jezici

700 milijuna ljudi su izvorni govornici nekog od romanskog jezika. Time romanska skupina jezika spada u najvažnije jezike u svijetu. Romanski jezici spadaju u indoeuropsku porodicu jezika. Svi romanski jezici potječu od latinskog. To znači da su potomci jezika Rima. Osnova svih romanskih jezika bio je vulgarni latinski jezik. Pod tim se podrazumijeva govorni jezik kasnog antičkog doba. Vulgarni latinski jezik se raširio Europom romanskim osvajanjima. Iz njega su se zatim razvili romanski jezici i dijalekti. Sam latinski je naprotiv italski jezik. Ukupno postoji oko 15 romanskih jezika. Teško je odrediti točan broj. Često je nejasno da li se tu ubrajaju i zasebni jezici ili samo dijalekti. Neki romanski jezici su u međuvremenu izumrli. Međutim, na romanskoj osnovi su također nastali novi jezici. To su kreolski jezici. Danas je španjolski najveći romanski jezik u svijetu. On spada u svjetske jezik s više od 380 milijuna govornika. Znanstvenicima su romanski jezici jako zanimljivi. Budući da je povijest te jezične skupine dobro dokumentirana. Latinski ili romanski spisi postoje već 2.500 godina. Jezikoslovci pomoću njih ispituju nastanak pojedinih jezika. Na taj način mogu istražiti pravila po kojima se razvija jezik. Mnoga od ovih rezultata mogu se primijeniti na druge jezike. Gramatika romanskih jezika je slično građena. Međutim, najviše sličnosti je u vokabularu tih jezika. Ukoliko čovjek govori romanski jezik, lako će naučiti drugi. Hvala ti, latinski!
Dali si znao?
Japanski jezik spada sigurno u najfascinantnije jezike. Naročito je pismo za puno ljudi interesantno. Sastoji se od kineskih znakova i dva slogovna pisma. Za japanski su takođe karakteristični mnogi dijalekti. Oni se djelimice znatno razlikuju između sebe. Može se desiti da se dva govornika iz različitih područja ne razumiju. Japanski posjeduje melodični akcent. Kada se neka riječ želi naglasiti, ne govori se, znači, glasnije. Mijenja se visina tonova. Oko 130 milijuna ljudi govori japanski. Većina njih, naravno, živi u Japanu. Međutim, i u Brazilu i Sjevernoj Americi ima velikih grupa govornika japanskog jezika. To su potomci japanskih iseljenika. Pravih govornika japanskog kao drugog jezika ima relativno malo. Ali upravo to bi nas trebalo motivirati da naučimo ovaj uzbudljivi jezik!