Zbirka izraza

hr Prošlost 3   »   ku Past tense 3

83 [osamdeset i tri]

Prošlost 3

Prošlost 3

83 [heştê û sê]

Past tense 3

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski kurdski (kurmanji) igra Više
telefonirati Te--fonk---n Telefonkirin T-l-f-n-i-i- ------------ Telefonkirin 0
Telefonirao / telefonirala sam. M-n----ef-n k-r. Min telefon kir. M-n t-l-f-n k-r- ---------------- Min telefon kir. 0
Cijelo sam vrijeme telefonirao / telefonirala. Mi---e-ti---êle--n -ir. Min hertim têlefon kir. M-n h-r-i- t-l-f-n k-r- ----------------------- Min hertim têlefon kir. 0
pitati P-r-în Pirsîn P-r-î- ------ Pirsîn 0
Pitao / pitala sam. Min --rs-. Min pirsî. M-n p-r-î- ---------- Min pirsî. 0
Uvijek sam pitao / pitala. M-- h-rtim-pirsî. Min hertim pirsî. M-n h-r-i- p-r-î- ----------------- Min hertim pirsî. 0
ispričati v--o--n vegotin v-g-t-n ------- vegotin 0
Ispričao / ispričala sam. M-- -----. Min vegot. M-n v-g-t- ---------- Min vegot. 0
Ispričao / ispričala sam cijelu priču. M-- hemû ç-rok --go-. Min hemû çîrok vegot. M-n h-m- ç-r-k v-g-t- --------------------- Min hemû çîrok vegot. 0
učiti F--bûn Fêrbûn F-r-û- ------ Fêrbûn 0
Učio / učila sam. E------û-. Ez fêrbûm. E- f-r-û-. ---------- Ez fêrbûm. 0
Učio / učila sam cijelu večer. E- he-- ê-ar---êrbû-. Ez hemû êvarê fêrbûm. E- h-m- ê-a-ê f-r-û-. --------------------- Ez hemû êvarê fêrbûm. 0
raditi X---t-n Xebitîn X-b-t-n ------- Xebitîn 0
Radio / radila sam. Ez x--i--m. Ez xebitîm. E- x-b-t-m- ----------- Ez xebitîm. 0
Radio / radila sam cijeli dan. E--roj--t-- x-bitî-. Ez rojê tev xebitîm. E- r-j- t-v x-b-t-m- -------------------- Ez rojê tev xebitîm. 0
jesti Xwarin Xwarin X-a-i- ------ Xwarin 0
Jeo / jela sam. Mi---------xw-r. Min xwarin xwar. M-n x-a-i- x-a-. ---------------- Min xwarin xwar. 0
Pojeo / pojela sam svu hranu. M-- ---r-n--em- xw--. Min xwarin hemî xwar. M-n x-a-i- h-m- x-a-. --------------------- Min xwarin hemî xwar. 0

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

Video nije pronađen!

Povijest lingvistike

Ljudi su oduvijek bili fascinirani jezicima. Povijest lingvistike je stoga veoma duga. Lingvistika je sustavno proučavanje jezika. Ljudi već tisućama godina razmišljaju o jeziku. Pritom razne kulture razvijaju različite sisteme. Na taj način nastaju raličiti opisi jezika. Današnja lingvistika se prije svega temelji na antičkim teorijama. Posebno mnogo tradicija je utemeljeno u Grčkoj. Ipak, najstarije poznato djelo o jeziku potječe iz Indije. Napisao ga je gramatičar Sakatayana prije otprilike 3.000 godina. U antičko doba su se jezikom bavili filozofi poput Platona. Rimski autori su kasnije dalje razvijali svoje teorije. Arapi su također u 8. stoljeću razvili vlastite tradicije. Njihova djela pokazuju točan opis arapskog jezika. U novije doba postojala je namjera istražiti porijeklo jezika. Učenjake je posebno zanimala povijest jezika. U 18. stoljeću se započelo s uspoređivanjem jezika. Na taj način se nastojalo shvatiti kako se jezici razvijaju. Kasnije se koncentriralo na jezike kao na sustav. Najbitnije pitanje je bilo kako jezici funkcioniraju. Danas unutar lingvistike postoji mnogo škola. Od 1950-ih su se razvile mnoge nove discipline. Na njih su dijelom snažno utjecale ostale znanosti. Na primjer, psiholingvistika ili interkulturalna komunikacija. Novi smjerovi lingvistike su jako specijalizirani. Jedan primjer je feministička lingvistika. Povijest lingvistike se tako nastavlja... Sve dok postoji jezik, čovjek će o njemu razmišljati!