Zbirka izraza

hr Ćaskanje 2   »   ad ЗэдэгущыIэгъу кIэкI 2

21 [dvadeset i jedan]

Ćaskanje 2

Ćaskanje 2

21 [тIокIырэ зырэ]

21 [tIokIyrje zyrje]

ЗэдэгущыIэгъу кIэкI 2

[ZjedjegushhyIjegu kIjekI 2]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski adigejski igra Više
Odakle ste? Ты-- у--------? Тыдэ укъикIырэ? 0
T---- u--------? Ty--- u--------? Tydje ukikIyrje? T-d-e u-i-I-r-e? ---------------?
Iz Basela. Ба---- с-------. Базель сыкъекIы. 0
B----' s------. Ba---- s------. Bazel' sykekIy. B-z-l' s-k-k-y. -----'--------.
Basel je u Švicarskoj. Ба---- Ш--------- и-. Базель Швейцарием ит. 0
B----' S---------- i-. Ba---- S---------- i-. Bazel' Shvejcariem it. B-z-l' S-v-j-a-i-m i-. -----'---------------.
Mogu li Vam predstaviti gospodina Milera? Зи-------- М----- н------ к-------------. Зиусхьанэу Мюллер нэIуасэ къызыфэсэгъэшI. 0
Z----'a---- M------ n-------- k---------------. Zi--------- M------ n-------- k---------------. Ziush'anjeu Mjuller njeIuasje kyzyfjesjegjeshI. Z-u-h'a-j-u M-u-l-r n-e-u-s-e k-z-f-e-j-g-e-h-. -----'----------------------------------------.
On je stranac. Ар I------- к-------. Ар IэкIыбым къикIыгъ. 0
A- I-------- k-----. Ar I-------- k-----. Ar IjekIybym kikIyg. A- I-e-I-b-m k-k-y-. -------------------.
On govori više jezika. Ащ б-- з---- I---. Ащ бзэ заулэ Iулъ. 0
A--- b--- z----- I--. As-- b--- z----- I--. Ashh bzje zaulje Iul. A-h- b-j- z-u-j- I-l. --------------------.
Jeste li prvi put ovdje? Мы- а---- у-------------? Мыщ апэра укъызэрэкIорэр? 0
M---- a----- u---------------? My--- a----- u---------------? Myshh apjera ukyzjerjekIorjer? M-s-h a-j-r- u-y-j-r-e-I-r-e-? -----------------------------?
Ne, bio / bila sam već ovdje prošle godine. Хь--- с- м-- г-------- с-------. Хьау, сэ мыщ гъэрекIуи сыщыIагъ. 0
H'a-, s-- m---- g-------- s--------. H'--- s-- m---- g-------- s--------. H'au, sje myshh gjerekIui syshhyIag. H'a-, s-e m-s-h g-e-e-I-i s-s-h-I-g. -'--,------------------------------.
Ali samo jedan tjedan. Ау т---------- н----. Ау тхьамэфэриз ныIэп. 0
A- t-'a--------- n-----. Au t------------ n-----. Au th'amjefjeriz nyIjep. A- t-'a-j-f-e-i- n-I-e-. -----'-----------------.
Kako Vam se dopada kod nas? Та---- ш---- р----? Тадэжь шъугу рехьа? 0
T------' s---- r--'a? Ta------ s---- r----? Tadjezh' shugu reh'a? T-d-e-h' s-u-u r-h'a? -------'----------'-?
Jako dobro. Ljudi su ljubazni. Ар- з------. Ц------- н-------. Ары зэкIэри. ЦIыфхэри нэгушIох. 0
A-- z--------. C-------- n---------. Ar- z--------. C-------- n---------. Ary zjekIjeri. CIyfhjeri njegushIoh. A-y z-e-I-e-i. C-y-h-e-i n-e-u-h-o-. -------------.---------------------.
I krajolik mi se također dopada. ЧI--------- г---------- с--- р----. ЧIышъхьэшъо гъэпсыкIэри сыгу рехьы. 0
C------'j---- g----------- s--- r--'y. Ch----------- g----------- s--- r----. ChIyshh'jesho gjepsykIjeri sygu reh'y. C-I-s-h'j-s-o g-e-s-k-j-r- s-g- r-h'y. -------'---------------------------'-.
Šta ste po zanimanju? Сы- с-------- у----? Сыд сэнэхьата уиIэр? 0
S-- s------'a-- u-----? Sy- s---------- u-----? Syd sjenjeh'ata uiIjer? S-d s-e-j-h'a-a u-I-e-? -----------'----------?
Ja sam prevoditelj. Сэ с------------. Сэ сызэдзэкIакIу. 0
S-- s--------------. Sj- s--------------. Sje syzjedzjekIakIu. S-e s-z-e-z-e-I-k-u. -------------------.
Prevodim knjige. Сэ т------- з----------. Сэ тхылъхэр зэсэдзэкIых. 0
S-- t------- z-------------. Sj- t------- z-------------. Sje thylhjer zjesjedzjekIyh. S-e t-y-h-e- z-e-j-d-j-k-y-. ---------------------------.
Jeste li sami ovdje? Уи------ м-- у----? Уизакъоу мыщ ущыIа? 0
U------ m---- u------? Ui----- m---- u------? Uizakou myshh ushhyIa? U-z-k-u m-s-h u-h-y-a? ---------------------?
Ne, moja žena / moj muž je također ovdje. Хь--- с----- / с---- м-- щ--. Хьау, сшъузи / силIи мыщ щыI. 0
H'a-, s----- / s---- m---- s----. H'--- s----- / s---- m---- s----. H'au, sshuzi / silIi myshh shhyI. H'a-, s-h-z- / s-l-i m-s-h s-h-I. -'--,--------/------------------.
А tamo su moje dvoje djece. Си--------- м--- м--- щ----. СисабыитIуи модэ мары щыIэх. 0
S---------- m---- m--- s-------. Si--------- m---- m--- s-------. SisabyitIui modje mary shhyIjeh. S-s-b-i-I-i m-d-e m-r- s-h-I-e-. -------------------------------.

Romanski jezici

700 milijuna ljudi su izvorni govornici nekog od romanskog jezika. Time romanska skupina jezika spada u najvažnije jezike u svijetu. Romanski jezici spadaju u indoeuropsku porodicu jezika. Svi romanski jezici potječu od latinskog. To znači da su potomci jezika Rima. Osnova svih romanskih jezika bio je vulgarni latinski jezik. Pod tim se podrazumijeva govorni jezik kasnog antičkog doba. Vulgarni latinski jezik se raširio Europom romanskim osvajanjima. Iz njega su se zatim razvili romanski jezici i dijalekti. Sam latinski je naprotiv italski jezik. Ukupno postoji oko 15 romanskih jezika. Teško je odrediti točan broj. Često je nejasno da li se tu ubrajaju i zasebni jezici ili samo dijalekti. Neki romanski jezici su u međuvremenu izumrli. Međutim, na romanskoj osnovi su također nastali novi jezici. To su kreolski jezici. Danas je španjolski najveći romanski jezik u svijetu. On spada u svjetske jezik s više od 380 milijuna govornika. Znanstvenicima su romanski jezici jako zanimljivi. Budući da je povijest te jezične skupine dobro dokumentirana. Latinski ili romanski spisi postoje već 2.500 godina. Jezikoslovci pomoću njih ispituju nastanak pojedinih jezika. Na taj način mogu istražiti pravila po kojima se razvija jezik. Mnoga od ovih rezultata mogu se primijeniti na druge jezike. Gramatika romanskih jezika je slično građena. Međutim, najviše sličnosti je u vokabularu tih jezika. Ukoliko čovjek govori romanski jezik, lako će naučiti drugi. Hvala ti, latinski!
Dali si znao?
Japanski jezik spada sigurno u najfascinantnije jezike. Naročito je pismo za puno ljudi interesantno. Sastoji se od kineskih znakova i dva slogovna pisma. Za japanski su takođe karakteristični mnogi dijalekti. Oni se djelimice znatno razlikuju između sebe. Može se desiti da se dva govornika iz različitih područja ne razumiju. Japanski posjeduje melodični akcent. Kada se neka riječ želi naglasiti, ne govori se, znači, glasnije. Mijenja se visina tonova. Oko 130 milijuna ljudi govori japanski. Većina njih, naravno, živi u Japanu. Međutim, i u Brazilu i Sjevernoj Americi ima velikih grupa govornika japanskog jezika. To su potomci japanskih iseljenika. Pravih govornika japanskog kao drugog jezika ima relativno malo. Ali upravo to bi nas trebalo motivirati da naučimo ovaj uzbudljivi jezik!