Zbirka izraza

hr Negacija 2   »   ku Negation 2

65 [šezdeset i pet]

Negacija 2

Negacija 2

65 [şêst û pênc]

Negation 2

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski kurdski (kurmanji) igra Više
Je li prsten skup? Gu--î-k--i-a --? G------ b--- y-- G-s-î-k b-h- y-? ---------------- Gustîlk biha ye? 0
Ne, košta samo stotinu eura. N------ay---ê tenê -0- eu-o-y-. N-- b----- w- t--- 1-- e--- y-- N-, b-h-y- w- t-n- 1-0 e-r- y-. ------------------------------- Na, bihayê wê tenê 100 euro ye. 0
Ali ja imam samo pedeset. L-be-ê ----e--m-n tenê -ê-cî-h-ye. L----- l- g-- m-- t--- p---- h---- L-b-l- l- g-l m-n t-n- p-n-î h-y-. ---------------------------------- Lêbelê li gel min tenê pêncî heye. 0
Jesi li već gotov / gotova? Tu---a-ey-? T- a------- T- a-a-e-î- ----------- Tu amadeyî? 0
Ne, još ne. Na,---- --. N-- h-- n-- N-, h-n n-. ----------- Na, hîn na. 0
Ali sam uskoro gotov / gotova. L-bel- e--ê-an-h- -m--- -i-. L----- e- ê a---- a---- b--- L-b-l- e- ê a-i-a a-a-e b-m- ---------------------------- Lêbelê ez ê aniha amade bim. 0
Želiš li još juhe? Zêd-t---ş-rbe -----z-? Z------ ş---- d------- Z-d-t-r ş-r-e d-x-a-î- ---------------------- Zêdetir şorbe dixwazî? 0
Ne, ne želim više. Na- n-xw---m. N-- n-------- N-, n-x-a-i-. ------------- Na, naxwazim. 0
Ali još jedan sladoled. L- -e---şî--ke ---d--w--i-. L- b---------- d- d-------- L- b-r-e-î-e-e d- d-x-a-i-. --------------------------- Lê berfeşîreke dî dixwazim. 0
Stanuješ li već dugo ovdje? E---e-eke--i--j---tu -i v-r r--i-ê? E- d----- d---- e t- l- v-- r------ E- d-m-k- d-r-j e t- l- v-r r-d-n-? ----------------------------------- Ev demeke dirêj e tu li vir rûdinê? 0
Ne, tek mjesec dana. Na, -i-m-hekê --. N-- j- m----- v-- N-, j- m-h-k- v-. ----------------- Na, ji mehekê ve. 0
Ali već poznajem puno ljudi. L- -i-n-ha -e ----k--i-o-an-nas----i-. L- j- n--- v- g---- m------ n-- d----- L- j- n-h- v- g-l-k m-r-v-n n-s d-k-m- -------------------------------------- Lê ji niha ve gelek mirovan nas dikim. 0
Putuješ li sutra kući? T--yê-sib- -içî ma--? T- y- s--- b--- m---- T- y- s-b- b-ç- m-l-? --------------------- Tu yê sibê biçî malê? 0
Ne, tek za vikend. N-- -e-- zû---w--a ---t--ê. N-- h--- z- d----- h------- N-, h-r- z- d-w-y- h-f-e-ê- --------------------------- Na, herî zû dawiya hefteyê. 0
Ali se vraćam već u nedjelju. L--ez-- r----y--ş-m------rim. L- e- ê r--- y------ v------- L- e- ê r-j- y-k-e-ê v-g-r-m- ----------------------------- Lê ez ê roja yekşemê vegerim. 0
Je li tvoja kćerka već odrasla? K------t---i-îş-- -e? K----- t- g------ y-- K-ç-k- t- g-h-ş-î y-? --------------------- Keçika te gihîştî ye? 0
Ne, ona ima tek sedamnaest godina. N------e-ê -ê h---h---eh e. N-- t----- w- h-- h----- e- N-, t-m-n- w- h-n h-v-e- e- --------------------------- Na, temenê wê hîn hevdeh e. 0
Ali ona već ima dečka. L- -i-nih- ve h-v-----ê he--. L- j- n--- v- h----- w- h---- L- j- n-h- v- h-v-l- w- h-y-. ----------------------------- Lê ji niha ve hevalê wê heye. 0

Što nam riječi govore

U svijetu postoje milijuni knjiga. Ne zna se koliko ih je do danas napisano. U tim knjigama je pohranjeno jako puno znanja. Kad bismo mogli sve pročitati, znali bismo mnogo o životu. Budući da nam knjige pokazuju kako se mijenja naš svijet. Svako doba ima svoje knjige. Iz njih se može saznati što je ljudima važno. Nitko, nažalost, ne može pročitati sve knjige. Međutim, moderna tehnologija nam može pomoći analizirati knjige. Knjige se pomoću digitalizacije mogu pohraniti kao i podaci. Nakon toga sadržaj se može analizirati. Na taj način lingvisti vide kako se naš jezik mijenjao. Međutim, još je zanimljivije brojati učestalost riječi. Tako se može identificirati značenje određenih stvari. Znanstvenici su istražili preko 5 milijuna knjiga. To su knjige napisane u posljednjih pet stoljeća. Ukupno je analizirano oko 500 milijarda riječi. Učestalost riječi pokazuje kako su ljudi živjeli prije i danas. Jezik reflektira ideje i trendove. Riječ muškarci je, na primjer, izgubila na značenju. Danas se koristi rjeđe nego prije. S druge strane, učestalost riječi žene se znatno povećala. Po riječima također možemo vidjeti što rado jedemo. Riječ sladoled je u 50-ima bila jako važna. Nakon toga su postale popularne riječi pizza i pasta . U zadnjih nekoliko godina prevladava riječ sushi . Postoji dobra vijest za sve prijatelje jezika... Naš jezik je svake godine bogatiji za sve više riječi!