Zbirka izraza

hr Pitati za put   »   ku Asking for directions

40 [četrdeset]

Pitati za put

Pitati za put

40 [çil]

Asking for directions

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski kurdski (kurmanji) igra Više
Oprostite! Bibex-----! B---------- B-b-x-^-i-! ----------- Bibexş^nin! 0
Možete li mi pomoći? H-- d-kar-n a-îk-r-ya mi- bikin? H-- d------ a-------- m-- b----- H-n d-k-r-n a-î-a-î-a m-n b-k-n- -------------------------------- Hûn dikarin alîkarîya min bikin? 0
Gdje ovdje ima dobar restoran? Li--ir -est--an-ke -a- l--kû -e--? L- v-- r---------- b-- l- k- h---- L- v-r r-s-o-a-e-e b-ş l- k- h-y-? ---------------------------------- Li vir restoraneke baş li kû heye? 0
Idite lijevo iza ugla. Li k-ş--ê-d--mil- -----re------. L- k----- d- m--- ç--- r- b----- L- k-ş-y- d- m-l- ç-p- r- b-ç-n- -------------------------------- Li koşeyê di milê çepê re biçin. 0
Zatim idite pravo jedan dio puta. P-ş--p-çek----s- h----. P--- p----- r--- h----- P-ş- p-ç-k- r-s- h-r-n- ----------------------- Paşî piçekî rast herin. 0
Zatim idite sto metara udesno. Piştr--s-d--e--- -i---lê-ras-- r- -iç-n. P----- s-- m---- d- m--- r---- r- b----- P-ş-r- s-d m-t-e d- m-l- r-s-ê r- b-ç-n- ---------------------------------------- Piştre sed metre di milê rastê re biçin. 0
Možete također uzeti autobus. Hûn d-k---n -i--t-b------çin. H-- d------ b- o------ b----- H-n d-k-r-n b- o-o-u-ê b-ç-n- ----------------------------- Hûn dikarin bi otobusê biçin. 0
Možete također uzeti tramvaj. Hûn -ika--n-b---r--w-- biç-n. H-- d------ b- t------ b----- H-n d-k-r-n b- t-a-w-y b-ç-n- ----------------------------- Hûn dikarin bi tramwey biçin. 0
Možete također jednostavno voziti za mnom. Hûn-di-a-in---me --n --şo-înin. H-- d------ h--- m-- b--------- H-n d-k-r-n h-m- m-n b-ş-p-n-n- ------------------------------- Hûn dikarin heme min bişopînin. 0
Kako da dođem do nogometnog stadiona? Ez-ça-- d--a----b-ç--e s-ad-u-a-f--b--ê? E- ç--- d------ b----- s------- f------- E- ç-w- d-k-r-m b-ç-m- s-a-y-m- f-t-o-ê- ---------------------------------------- Ez çawa dikarim biçime stadyuma futbolê? 0
Pređite most! P--ê der-as---n! P--- d----- k--- P-r- d-r-a- k-n- ---------------- Pirê derbas kin! 0
Vozite kroz tunel! Di--u-e------d---as-bin! D- t----- r- d----- b--- D- t-n-l- r- d-r-a- b-n- ------------------------ Di tunelê re derbas bin! 0
Vozite do trećeg semafora. Heya-lam---- s-y-mîn------n. H--- l------ s------ b------ H-y- l-m-e-a s-y-m-n b-a-o-. ---------------------------- Heya lambeya sêyemîn biajon. 0
Skrenite zatim u prvu ulicu desno. Ji-c-d-ya--ê-î --r -i milê--ast--ve---zîvirin. J- c----- p--- b-- b- m--- r---- v- b--------- J- c-d-y- p-ş- b-r b- m-l- r-s-ê v- b-z-v-r-n- ---------------------------------------------- Ji cadeya pêşî ber bi milê rastê ve bizîvirin. 0
Vozite zatim ravno preko sljedećeg raskrižja. Paş---i x----iya b------as-era-----jon. P--- j- x------- b- r- r-------- b----- P-ş- j- x-ç-r-y- b- r- r-s-e-a-t b-j-n- --------------------------------------- Paşî ji xaçeriya bê re rasterast bajon. 0
Oprostite, kako da dođem do zračne luke? Bibex-i-, e----ç-w- ---------laf--g-hê? B-------- e- ê ç--- b----- b----------- B-b-x-i-, e- ê ç-w- b-ç-m- b-l-f-r-e-ê- --------------------------------------- Bibexşin, ez ê çawa biçime balafirgehê? 0
Najbolje je da uzmete metro. Y- -aş -û---i--et-o-- b-ç-n. Y- b-- h-- b- m------ b----- Y- b-ş h-n b- m-t-o-ê b-ç-n- ---------------------------- Ya baş hûn bi metroyê biçin. 0
Vozite se jednostavno do zadnje stanice. H--a-r-w--t---- -a---b-çi-. H--- r--------- d--- b----- H-y- r-w-s-g-h- d-w- b-ç-n- --------------------------- Heya rawestgeha dawî biçin. 0

Jezik životinja

Kad se želimo izraziti, koristimo jezik. Životinje također imaju svoj jezik. I koriste ga točno kao ljudi. To znači da međusobno komuniciraju kako bi razmijenile informacije. U principu svaka životinjska vrsta ima svoj specifičan jezik. Čak i termiti međusobno komuniciraju. Kad su u opasnosti udaraju tijelom o zemlju. Na taj način upozoravaju jedni druge. Druge vrste životinja zvižde dok se neprijatelj približava. Pčele komuniciraju putem plesa. Tako pokazuju drugim pčelama gdje je hrana. Kitovi proizvode zvukove koji se čuju i do 5.000 kilometara daleko. Oni pak komuniciraju putem posebnog pjeva. Slonovi si također šalju različite zvučne signale. Međutim, oni su nečujni ljudskom uhu. Većina životinjskih jezika je jako složena. Sastoje se od kombinacije različitih znakova. Dakle, koriste se akustični, kemijski i optički signali. Osim toga, životinje koriste različite gestove. Čovjek je u međuvremenu naučio jezik svojih kućnih ljubimaca. On sada već zna kad se pas veseli. Također zna kad mačke žele biti same. Psi i mačke govore sasvim drugačije jezike. Mnogo znakova je potpuno suprotno. Dugo se smatralo da se te dvije vrste životinja jednostavno ne vole. Međutim, oni se samo ne razumiju. To pak dovodi do poteškoća između pasa i mačaka. Dakle, i životinje se svađaju zbog nesporazuma...
Dali si znao?
Srpski je materinski jezik oko 12 milijuna ljudi. Većina živi u Srbiji i u drugim zemljama južne Europe. Srpski spada u južnoslavenske jezike. U uskom je srodstvu s hrvatskim i bosanskim. Gramatika i jezički fond ovih jezika su veoma slični. Zato se Srbi, Hrvati i Bosanci vrlo lako međusobno sporazumijevaju. Srpska azbuka ima 30 slova. Za svako slovo postoji jasan izgovor. Kod naglaska postoje paralele s klasičnim tonskim jezicima. U kineskom se, na primjer, s visinom tona slogova mijenja i njihovo značenje. U srpskom je slično. Ali ovdje samo visina naglašenog sloga igra ulogu. Jezička struktura s puno fleksija je još jedna od karakteristika srpskog jezika. To znači da se imenice, pridjevi i zamjenice uvijek dekliniraju a glagoli konjugiraju. Koga interesiraju gramatičke strukture, treba obvezno učiti srpski!