Zbirka izraza

hr Pitati za put   »   ro Indicaţii de drum

40 [četrdeset]

Pitati za put

Pitati za put

40 [patruzeci]

Indicaţii de drum

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski rumunjski igra Više
Oprostite! S--z------! S---------- S-u-a-i-m-! ----------- Scuzaţi-mă! 0
Možete li mi pomoći? Mă----e----j-t-? M- p----- a----- M- p-t-ţ- a-u-a- ---------------- Mă puteţi ajuta? 0
Gdje ovdje ima dobar restoran? U--- ---e a-c--un-r--t-ur-n--b-n? U--- e--- a--- u- r--------- b--- U-d- e-t- a-c- u- r-s-a-r-n- b-n- --------------------------------- Unde este aici un restaurant bun? 0
Idite lijevo iza ugla. Me-g--- -a--t--ga -up- -o--. M------ l- s----- d--- c---- M-r-e-i l- s-â-g- d-p- c-l-. ---------------------------- Mergeţi la stânga după colţ. 0
Zatim idite pravo jedan dio puta. Merg--i --o---u--n----pt -na----. M------ a--- p---- d---- î------- M-r-e-i a-o- p-ţ-n d-e-t î-a-n-e- --------------------------------- Mergeţi apoi puţin drept înainte. 0
Zatim idite sto metara udesno. M-rg-ţ- a--i o -u-ă -e-m--r- l--d-eapt-. M------ a--- o s--- d- m---- l- d------- M-r-e-i a-o- o s-t- d- m-t-i l- d-e-p-a- ---------------------------------------- Mergeţi apoi o sută de metri la dreapta. 0
Možete također uzeti autobus. P-teţ- --a--i-a---b--ul. P----- l-- ş- a--------- P-t-ţ- l-a ş- a-t-b-z-l- ------------------------ Puteţi lua şi autobuzul. 0
Možete također uzeti tramvaj. P-t-ţ--lua şi---am-----. P----- l-- ş- t--------- P-t-ţ- l-a ş- t-a-v-i-l- ------------------------ Puteţi lua şi tramvaiul. 0
Možete također jednostavno voziti za mnom. P---ţi-----şi simp-- -ă-mă ur--ţ-. P----- p-- ş- s----- s- m- u------ P-t-ţ- p-r ş- s-m-l- s- m- u-m-ţ-. ---------------------------------- Puteţi pur şi simplu să mă urmaţi. 0
Kako da dođem do nogometnog stadiona? C-- aj----l- s-adio-ul -e f-tbal? C-- a---- l- s-------- d- f------ C-m a-u-g l- s-a-i-n-l d- f-t-a-? --------------------------------- Cum ajung la stadionul de fotbal? 0
Pređite most! T-e-e-- podu-! T------ p----- T-e-e-i p-d-l- -------------- Treceţi podul! 0
Vozite kroz tunel! M-rg-ţ- --i- t-n--! M------ p--- t----- M-r-e-i p-i- t-n-l- ------------------- Mergeţi prin tunel! 0
Vozite do trećeg semafora. Me-g--i p--ă la-a- t---l-- -e---or. M------ p--- l- a- t------ s------- M-r-e-i p-n- l- a- t-e-l-a s-m-f-r- ----------------------------------- Mergeţi până la al treilea semafor. 0
Skrenite zatim u prvu ulicu desno. Vi-a-- pr--a str-----a -re-p-a. V----- p---- s----- l- d------- V-r-ţ- p-i-a s-r-d- l- d-e-p-a- ------------------------------- Viraţi prima stradă la dreapta. 0
Vozite zatim ravno preko sljedećeg raskrižja. Merg--i--po--drep- î-ainte-la-ur---oar---i---r-ecţie. M------ a--- d---- î------ l- u--------- i----------- M-r-e-i a-o- d-e-t î-a-n-e l- u-m-t-a-e- i-t-r-e-ţ-e- ----------------------------------------------------- Mergeţi apoi drept înainte la următoarea intersecţie. 0
Oprostite, kako da dođem do zračne luke? Scu---i--ă,-cu----u-- l---e--port? S---------- c-- a---- l- a-------- S-u-a-i-m-, c-m a-u-g l- a-r-p-r-? ---------------------------------- Scuzaţi-mă, cum ajung la aeroport? 0
Najbolje je da uzmete metro. C-l -ai ---- lua-----t----. C-- m-- b--- l---- m------- C-l m-i b-n- l-a-i m-t-o-l- --------------------------- Cel mai bine luaţi metroul. 0
Vozite se jednostavno do zadnje stanice. Me-g----p-nă ---ultim- ------. M------ p--- l- u----- s------ M-r-e-i p-n- l- u-t-m- s-a-i-. ------------------------------ Mergeţi până la ultima staţie. 0

Jezik životinja

Kad se želimo izraziti, koristimo jezik. Životinje također imaju svoj jezik. I koriste ga točno kao ljudi. To znači da međusobno komuniciraju kako bi razmijenile informacije. U principu svaka životinjska vrsta ima svoj specifičan jezik. Čak i termiti međusobno komuniciraju. Kad su u opasnosti udaraju tijelom o zemlju. Na taj način upozoravaju jedni druge. Druge vrste životinja zvižde dok se neprijatelj približava. Pčele komuniciraju putem plesa. Tako pokazuju drugim pčelama gdje je hrana. Kitovi proizvode zvukove koji se čuju i do 5.000 kilometara daleko. Oni pak komuniciraju putem posebnog pjeva. Slonovi si također šalju različite zvučne signale. Međutim, oni su nečujni ljudskom uhu. Većina životinjskih jezika je jako složena. Sastoje se od kombinacije različitih znakova. Dakle, koriste se akustični, kemijski i optički signali. Osim toga, životinje koriste različite gestove. Čovjek je u međuvremenu naučio jezik svojih kućnih ljubimaca. On sada već zna kad se pas veseli. Također zna kad mačke žele biti same. Psi i mačke govore sasvim drugačije jezike. Mnogo znakova je potpuno suprotno. Dugo se smatralo da se te dvije vrste životinja jednostavno ne vole. Međutim, oni se samo ne razumiju. To pak dovodi do poteškoća između pasa i mačaka. Dakle, i životinje se svađaju zbog nesporazuma...
Dali si znao?
Srpski je materinski jezik oko 12 milijuna ljudi. Većina živi u Srbiji i u drugim zemljama južne Europe. Srpski spada u južnoslavenske jezike. U uskom je srodstvu s hrvatskim i bosanskim. Gramatika i jezički fond ovih jezika su veoma slični. Zato se Srbi, Hrvati i Bosanci vrlo lako međusobno sporazumijevaju. Srpska azbuka ima 30 slova. Za svako slovo postoji jasan izgovor. Kod naglaska postoje paralele s klasičnim tonskim jezicima. U kineskom se, na primjer, s visinom tona slogova mijenja i njihovo značenje. U srpskom je slično. Ali ovdje samo visina naglašenog sloga igra ulogu. Jezička struktura s puno fleksija je još jedna od karakteristika srpskog jezika. To znači da se imenice, pridjevi i zamjenice uvijek dekliniraju a glagoli konjugiraju. Koga interesiraju gramatičke strukture, treba obvezno učiti srpski!