Zbirka izraza

hr Kupovina   »   ro Cumpărături

54 [pedeset i četiri]

Kupovina

Kupovina

54 [cincizeci şi patru]

Cumpărături

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski rumunjski igra Više
Želim kupiti poklon. V-eau--ă -u--ă---- -ado-. V---- s- c----- u- c----- V-e-u s- c-m-ă- u- c-d-u- ------------------------- Vreau să cumpăr un cadou. 0
Ali, ništa previše skupo. Dar---m---pr-- --um-. D-- n---- p--- s----- D-r n-m-c p-e- s-u-p- --------------------- Dar nimic prea scump. 0
Možda ručnu torbicu? Poat--- g-ant-? P---- o g------ P-a-e o g-a-t-? --------------- Poate o geantă? 0
Koju boju želite? C- c-l-are d-ri--? C- c------ d------ C- c-l-a-e d-r-ţ-? ------------------ Ce culoare doriţi? 0
Crnu, smeđu ili bijelu? Negru- -------- --b? N----- m--- s-- a--- N-g-u- m-r- s-u a-b- -------------------- Negru, maro sau alb? 0
Veliku ili malu? Una -ar- s-u u-a m--ă? U-- m--- s-- u-- m---- U-a m-r- s-u u-a m-c-? ---------------------- Una mare sau una mică? 0
Mogu li vidjeti ovu? P---s-o --d p- ace-s-a? P-- s-- v-- p- a------- P-t s-o v-d p- a-e-s-a- ----------------------- Pot s-o văd pe aceasta? 0
Je li ona od kože? E-t- --- p----? E--- d-- p----- E-t- d-n p-e-e- --------------- Este din piele? 0
Ili je od umjetnog materijala? Sau-e-t- di- mat-r----si-te-i-? S-- e--- d-- m------- s-------- S-u e-t- d-n m-t-r-a- s-n-e-i-? ------------------------------- Sau este din material sintetic? 0
Naravno, оd kože. D---pi---, ----a-. D-- p----- n------ D-n p-e-e- n-r-a-. ------------------ Din piele, normal. 0
To je posebno dobra kvaliteta. E--e-- c--itat---eoseb-t -e----ă. E--- o c------- d------- d- b---- E-t- o c-l-t-t- d-o-e-i- d- b-n-. --------------------------------- Este o calitate deosebit de bună. 0
A cijena ručne torbice je stvarno povoljna. Ş-----nta -hi-r-mer-t---r--ul. Ş- g----- c---- m----- p------ Ş- g-a-t- c-i-r m-r-t- p-e-u-. ------------------------------ Şi geanta chiar merită preţul. 0
Sviđa mi se. Aceea --i-p----. A---- î-- p----- A-e-a î-i p-a-e- ---------------- Aceea îmi place. 0
Uzet ću je. Pe --eea-o i-u. P- a---- o i--- P- a-e-a o i-u- --------------- Pe aceea o iau. 0
Mogu li je eventualno zamijeniti? O pot e--n---l-s--imba? O p-- e------- s------- O p-t e-e-t-a- s-h-m-a- ----------------------- O pot eventual schimba? 0
Podrazumijeva se. Bi--înţe---. B----------- B-n-î-ţ-l-s- ------------ Bineînţeles. 0
Upakirat ćemo jе kao poklon. O-îm----et-- --n----cado-. O î--------- p----- c----- O î-p-c-e-ă- p-n-r- c-d-u- -------------------------- O împachetăm pentru cadou. 0
Tamo preko je blagajna. D-ncol- e----c--i----. D------ e--- c-------- D-n-o-o e-t- c-s-e-i-. ---------------------- Dincolo este casieria. 0

Tko razumije koga?

Na svijetu živi oko 7 milijarda ljudi. Svi oni govore neki jezik. Nažalost, on nije uvijek isti. Da bismo komunicirali s drugim narodima, moramo učiti jezike. To je često veoma mukotrpno. Međutim, postoje jezici koji si jako sliče. Njihovi govornici se razumiju bez da su usvojili drugi jezik. Taj se fenomen naziva mutual intelligibility . Pritom se razlikuju dvije varijante. Prva varijanta je međusobnо usmeno razumijevanje. Ovdje se govornici razumiju tijekom međusobne usmene komunikacije. Međutim, pisani oblik drugih jezika ne razumiju. To je zbog različitih pisama jezika. Primjer za to su jezici hindi i urdu. Međusobno pismeno razumijevanje predstavlja drugu varijantu. U tom slučaju jezik se razumije u pisanom obliku. Međutim, kad govornici međusobno pričaju, jako se loše razumiju. Razlog tomu je jako različit izgovor. Primjer za to su njemački i nizozemski jezik. Većina srodnih jezika sadrže obje varijante. To znači da su usmeno i pismeno uzajamno razumljivi. Primjer za to su ruski i ukrajinski ili tajlandski i laoski. Također postoji asimetričan oblik međusobne razumljivosti. To je slučaj kad se govornici različito razumiju. Portugalci bolje razumiju Španjolce nego Španjolci Portugalce. Austrijanci također bolje razumiju Njemce nego obrnuto. Kod navedenih primjera prepreku predstavljaju izgovor i dijalekt. Tko želi voditi dobre razgovore, mora naučiti nešto novo...