Zbirka izraza

hr Veznici 3   »   ro Conjuncţii 3

96 [devedeset i šest]

Veznici 3

Veznici 3

96 [nouăzeci şi şase]

Conjuncţii 3

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski rumunjski igra Više
Ja ustajem čim budilica zazvoni. Mă-tr-z--c -m------c---un- -e-s-- d-şt--t-tor. Mă trezesc imediat ce sună ceasul deşteptător. M- t-e-e-c i-e-i-t c- s-n- c-a-u- d-ş-e-t-t-r- ---------------------------------------------- Mă trezesc imediat ce sună ceasul deşteptător. 0
Postanem umoran čim moram učiti. Ob---s---me--at--- -r-bu-e -ă învăţ. Obosesc imediat ce trebuie să învăţ. O-o-e-c i-e-i-t c- t-e-u-e s- î-v-ţ- ------------------------------------ Obosesc imediat ce trebuie să învăţ. 0
Prestajem raditi čim napunim 60. Î-----z--ă-----l---ez ime-iat-c--am împl-n-t-6--d---n-. Încetez să mai lucrez imediat ce am împlinit 60 de ani. Î-c-t-z s- m-i l-c-e- i-e-i-t c- a- î-p-i-i- 6- d- a-i- ------------------------------------------------------- Încetez să mai lucrez imediat ce am împlinit 60 de ani. 0
Kada ćete nazvati? Câ-d ---a--? Când sunaţi? C-n- s-n-ţ-? ------------ Când sunaţi? 0
Čim budem imao / imala trenutak slobodnog vremena. I--di-t ---am-un-m--e-t d- --mp. Imediat ce am un moment de timp. I-e-i-t c- a- u- m-m-n- d- t-m-. -------------------------------- Imediat ce am un moment de timp. 0
Nazvat će čim bude imao nešto vremena. E--su-ă-i-e-i-t-ce-a----uţi- ti--. El sună imediat ce are puţin timp. E- s-n- i-e-i-t c- a-e p-ţ-n t-m-. ---------------------------------- El sună imediat ce are puţin timp. 0
Koliko dugo ćete raditi? C-t ---p-v-ţi---cra? Cât timp veţi lucra? C-t t-m- v-ţ- l-c-a- -------------------- Cât timp veţi lucra? 0
Radit ću dok budem mogao / mogla. V-i --c-- -tât- t--p câ- po-. Voi lucra atâta timp cât pot. V-i l-c-a a-â-a t-m- c-t p-t- ----------------------------- Voi lucra atâta timp cât pot. 0
Radit ću dok budem zdrav / zdrava. V-- lu-r---tâta t-m---ât-su-t -------. Voi lucra atâta timp cât sunt sănătos. V-i l-c-a a-â-a t-m- c-t s-n- s-n-t-s- -------------------------------------- Voi lucra atâta timp cât sunt sănătos. 0
On leži u krevetu umjesto da radi. E- --ă î- --- î---oc -- lucre--. El stă în pat în loc să lucreze. E- s-ă î- p-t î- l-c s- l-c-e-e- -------------------------------- El stă în pat în loc să lucreze. 0
Ona čita novine umjesto da kuha. E---i--ş-e-z-a--l ---lo- -ă g-tea---. Ea citeşte ziarul în loc să gătească. E- c-t-ş-e z-a-u- î- l-c s- g-t-a-c-. ------------------------------------- Ea citeşte ziarul în loc să gătească. 0
On sjedi u krčmi umjesto da ide kući. Stă -n c--c-u-ă- î- -o- -ă--e--gă ----ă. Stă în cârciumă, în loc să meargă acasă. S-ă î- c-r-i-m-, î- l-c s- m-a-g- a-a-ă- ---------------------------------------- Stă în cârciumă, în loc să meargă acasă. 0
Koliko ja znam, on stanuje ovdje. Din -âte-şti-- ---ui-şte -i-i. Din câte ştiu, locuieşte aici. D-n c-t- ş-i-, l-c-i-ş-e a-c-. ------------------------------ Din câte ştiu, locuieşte aici. 0
Koliko ja znam, njegova žena je bolesna. D-- c--e ş---- -oţ-- -ui-e-te--o---v-. Din câte ştiu, soţia lui este bolnavă. D-n c-t- ş-i-, s-ţ-a l-i e-t- b-l-a-ă- -------------------------------------- Din câte ştiu, soţia lui este bolnavă. 0
Koliko ja znam, on je nezaposlen. D-n câ---ş--u- es-e--om--. Din câte ştiu, este şomer. D-n c-t- ş-i-, e-t- ş-m-r- -------------------------- Din câte ştiu, este şomer. 0
Prespavao sam, inače bih bio točan. Nu --a- -re--t--a --m-,--lt-el-aş fi--ost -u---u-l. Nu m-am trezit la timp, altfel aş fi fost punctual. N- m-a- t-e-i- l- t-m-, a-t-e- a- f- f-s- p-n-t-a-. --------------------------------------------------- Nu m-am trezit la timp, altfel aş fi fost punctual. 0
Propustio sam autobus, inače bih bio točan. A---i-rdut-a--ob-z----altf-l--ş-----os- -u-----l. Am pierdut autobuzul, altfel aş fi fost punctual. A- p-e-d-t a-t-b-z-l- a-t-e- a- f- f-s- p-n-t-a-. ------------------------------------------------- Am pierdut autobuzul, altfel aş fi fost punctual. 0
Nisam našao put, inače bih bio točan. Nu--- g---- -r---l, altfel aş f------ -----u--. Nu am găsit drumul, altfel aş fi fost punctual. N- a- g-s-t d-u-u-, a-t-e- a- f- f-s- p-n-t-a-. ----------------------------------------------- Nu am găsit drumul, altfel aş fi fost punctual. 0

Jezik i matematika

Razmišljanje i jezik idu jedno s drugim. Uzajamno utječu jedno na drugo. Jezične strukture oblikuju strukturu našeg mišljenja. U pojedinim jezicima, na primjer, ne postoje riječi za brojeve. Govornici ne razumiju koncept brojeva. Matematika i jezici također nekako idu jedno s drugim. Gramatičke i matematičke strukture često sliče jedna drugoj. Neki istraživači smatraju da se također slično obrađuju. Smatraju da je centar za govor zadužen i za matematiku. Mogao bi pomoći mozgu računati. Međutim, nova istraživanja dolaze do drugog zaključka. Ona pokazuju da naš mozak obrađuje matematiku bez jezika. Istraživači su ispitivali tri čovjeka. Mozak tih ispitanika je bio ozlijeđen. I centar za govor je bio oštećen. Muškarci su kod pričanja imali velikih poteškoća. Više nisu mogli oblikovati jednostavne rečenice. Riječi također nisu razumjeli. Nakon jezičnog testa muškarci su morali riješiti matematičke zadatke. Neki od tih zadataka su bili veoma složeni. Unatoč tomu, ispitanici su ih mogli riješiti! Rezultat ovog istraživanja je veoma zanimljiv. On pokazuje da matematika nije kodirana riječima. Moguće je da matematika i jezik imaju isti temelj. Oboje obrađuje isti centar. Matematika se pritom ne mora prvo prevesti na jezik. Možda se jezik i matematika zajedno razvijaju... Kad je razvoj mozga završen, oni onda egzistiraju odvojeno!