Zbirka izraza

hr Prošlo vrijeme načinskih glagola 1   »   ro Trecutul verbelor modale 1

87 [osamdeset i sedam]

Prošlo vrijeme načinskih glagola 1

Prošlo vrijeme načinskih glagola 1

87 [optzeci şi şapte]

Trecutul verbelor modale 1

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski rumunjski igra Više
Morali smo zaliti cvijeće. A t------ s- u--- f------. A trebuit să udăm florile. 0
Morali smo pospremiti stan. A t------ s- s------- î- a---------. A trebuit să strângem în apartament. 0
Morali smo oprati posuđe. A t------ s- s----- v-----. A trebuit să spălăm vasele. 0
Morali ste platiti račun? A t------ s- p------ f------? A trebuit să plătiţi factura? 0
Morali ste platiti ulaznicu? A t------ s- p------ i------? A trebuit să plătiţi intrare? 0
Morali ste platiti kaznu? A t------ s- p------ o a-----? A trebuit să plătiţi o amendă? 0
Tko se morao rastati? Ci-- a t------ s- î-- i- r---- b--? Cine a trebuit să îşi ia rămas bun? 0
Tko je morao ići rano kući? Ci-- a t------ s- m----- d------ a----? Cine a trebuit să meargă devreme acasă? 0
Tko je morao ići vlakom? Ci-- a t------ s- i- t-----? Cine a trebuit să ia trenul? 0
Nismo htjeli dugo ostati. Nu a- v--- s- s--- m---. Nu am vrut să stăm mult. 0
Nismo htjeli ništa piti. Nu a- v--- s- b-- n----. Nu am vrut să bem nimic. 0
Nismo htjeli smetati. Nu a- v--- s- d-------. Nu am vrut să deranjăm. 0
Baš sam htio telefonirati. To---- a- v--- s- d-- u- t------. Tocmai am vrut să dau un telefon. 0
Htio sam naručiti taksi. Am v--- s- c----- u- t---. Am vrut să comand un taxi. 0
Htio sam se naime odvesti kući. Am v--- s- m- d-- a----. Am vrut să mă duc acasă. 0
Mislio sam da si htio nazvati svoju suprugu. Am c----- c- v----- s---- s--- s----. Am crezut că vroiai să-ţi suni soţia. 0
Mislio sam da si htio nazvati informacije. Am c----- c- v----- s- s--- l- i---------. Am crezut că vroiai să suni la informaţii. 0
Mislio sam da si htio naručiti pizzu. Am c----- c- v----- s- c------ o p----. Am crezut că vroiai să comanzi o pizza. 0

Velika slova, veliki osjećaji

U reklamama se koristi mnogo slika. Slike pobuđuju naše posebne interese. Njih promatramo duže i intenzivnije od slova. Na taj način nam reklama u kojoj su prisutne slike dulje ostaje u sjećanju. Slike također pobuđuju jake emocionalne reakcije. Mozak jako brzo prepoznaje slike. On odmah zna što se na slici treba vidjeti. Slova funkcioniraju drugačije od slika. Ona su apstraktni znakovi. Stoga naš mozak sporije reagira na slova. Najprije mora razumjeti značenje riječi. Moglo bi se reći da znakove mora prevoditi centar za govor. No slova također mogu pobuditi emocije. Zato veličina teksta jedino mora biti jako upečatljiva. Istraživanja pokazuju da velika slova imaju veliki utjecaj. Velika slova nisu samo upečatljivija od malih. Ona također stvaraju jaku emocionalnu reakciju. To vrijedi i za pozitivne i za negativne osjećaje. Čovjeku je oduvijek bila važna veličina stvari. Čovjek je prisiljen brzo reagirati za vrijeme opasnosti. A kad je nešto veliko, obično je i vrlo blizu! Dakle, razumljivo je da velike slike pobuđuju jake reakcije. Manje je jasno zašto reagiramo i na velika slova. Slova zapravo mozgu ne predstavljaju nikakav signal. Unatoč tome mozak pokazuje jaku aktivnost dok vidi velika slova. Istraživačima je ovaj rezultat jako zanimljiv. On pokazuje koliko su nam slova postala važna. Naš mozak je na neki način naučio reagirati na pismo...