Zbirka izraza

hr Zavisne rečenice sa li   »   ro Propoziţii scundare cu sau

93 [devedeset i tri]

Zavisne rečenice sa li

Zavisne rečenice sa li

93 [nouăzeci şi trei]

Propoziţii scundare cu sau

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski rumunjski igra Više
Ne znam da li on mene voli. Nu ş--- d--- m- i------. Nu ştiu dacă mă iubeşte. 0
Ne znam da li će se on vratiti. Nu ş--- d--- s- î-------. Nu ştiu dacă se întoarce. 0
Ne znam da li će me nazvati. Nu ş--- d--- m- s---. Nu ştiu dacă mă sună. 0
Da li on mene ipak voli? Oa-- m- i------? Oare mă iubeşte? 0
Da li će se on ipak vratiti? Oa-- v--- î-----? Oare vine înapoi? 0
Da li će me on ipak nazvati? Oa-- m- s---? Oare mă sună? 0
Pitam se da li on misli na mene. Mă î----- d--- s- g------- l- m---. Mă întreb dacă se gândeşte la mine. 0
Pitam se da li on ima drugu. Mă î----- d--- a-- p- a--------. Mă întreb dacă are pe altcineva. 0
Pitam se da li on laže. Mă î----- d--- m----. Mă întreb dacă minte. 0
Misli li on ipak na mene? Oa-- s- g------- l- m---? Oare se gândeşte la mine? 0
Ima li on ipak neku drugu? Oa-- a-- p- a--------? Oare are pe altcineva? 0
Govori li on ipak istinu? Oa-- s---- a-------? Oare spune adevărul? 0
Nisam sigurna voli li on mene zaista. Mă î------- c- m- p---- c- a-------. Mă îndoiesc că mă place cu adevărat. 0
Nisam sigurna hoće li mi on pisati. Mă î------- c- î-- s----. Mă îndoiesc că îmi scrie. 0
Nisam sigurna ho će li me on oženiti. Mă î------- c- s- î------ c- m---. Mă îndoiesc că se însoară cu mine. 0
Da li on mene stvarno voli? Oa-- m- p---- c- a-------? Oare mă place cu adevărat? 0
Da li će mi ipak pisati? Oa-- î-- s----? Oare îmi scrie? 0
Da li će me ipak oženiti? Oa-- s- î------ c- m---? Oare se însoară cu mine? 0

Kako mozak uči gramatiku?

Svoj materinji jezik počinjemo učiti kao bebe. To se dešava potpuno automatski. Mi to ne primjećujemo. Prilikom učenja naš mozak mora puno raditi. Na primjer, dok učimo gramatiku, on ima jako puno posla. Svaki dan čuje nove stvari. Stalno dobija nova impulse. Međutim, mozak ne može obraditi svaki impuls pojedinačno. Mora se ponašati ekonomično. Zato se orijentira na pravilnosti. Mozak pamti ono što često čuje. On registrira koliko često se neka stvar ponavlja. Iz tih primjera zatim izvlači gramatičko pravilo. Djeca znaju da li je neka rečenica točna ili netočna. Međutim, ne znaju zašto je to tako. Njihov mozak poznaje pravila iako ih nije učio. Odrasli drugačije uče jezike. Oni već poznaju strukturu svog materinjeg jezika. One je temelj za nova gramatička pravila. Odraslima je za učenje potrebna nastava. Mozak ima utvrđen sustav prilikom učenja gramatike. To je recimo vidljivo na imenicama i glagolima. Oni se pohranjuju u različitа područja mozga. Prilikom njihove obrade aktiviraju se različiti dijelovi mozga. Nadalje, jednostavna pravila se uče na drugačiji način od složenih. Kod složenih pravila više moždanih područja radi skupa. Još nije istraženo na koji točno način mozak uči gramatiku. No zna se da teoretski može naučiti svaku gramatiku...