Zbirka izraza

hr Pitati za put   »   it Chiedere indicazioni

40 [četrdeset]

Pitati za put

Pitati za put

40 [quaranta]

Chiedere indicazioni

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski talijanski igra Više
Oprostite! Mi-sc--i! M- s----- M- s-u-i- --------- Mi scusi! 0
Možete li mi pomoći? M- può -iut-r-? M- p-- a------- M- p-ò a-u-a-e- --------------- Mi può aiutare? 0
Gdje ovdje ima dobar restoran? C’è--- buon--i--ora-t---a-q----e --rti? C-- u- b--- r--------- d- q----- p----- C-è u- b-o- r-s-o-a-t- d- q-e-t- p-r-i- --------------------------------------- C’è un buon ristorante da queste parti? 0
Idite lijevo iza ugla. Qui -ll----o-o-g-ri a--in--tr-. Q-- a--------- g--- a s-------- Q-i a-l-a-g-l- g-r- a s-n-s-r-. ------------------------------- Qui all’angolo giri a sinistra. 0
Zatim idite pravo jedan dio puta. P-i ------dr-tto p-- -- --’. P-- s---- d----- p-- u- p--- P-i s-g-a d-i-t- p-r u- p-’- ---------------------------- Poi segua dritto per un po’. 0
Zatim idite sto metara udesno. D-po----to ----- g--i - -e-tra. D--- c---- m---- g--- a d------ D-p- c-n-o m-t-i g-r- a d-s-r-. ------------------------------- Dopo cento metri giri a destra. 0
Možete također uzeti autobus. P-- --che----n-ere l’a--o---. P-- a---- p------- l--------- P-ò a-c-e p-e-d-r- l-a-t-b-s- ----------------------------- Può anche prendere l’autobus. 0
Možete također uzeti tramvaj. Può -n--- -r-n---e-il-tra-. P-- a---- p------- i- t---- P-ò a-c-e p-e-d-r- i- t-a-. --------------------------- Può anche prendere il tram. 0
Možete također jednostavno voziti za mnom. P-- -n-he --gu-----in -----in-. P-- a---- s------- i- m-------- P-ò a-c-e s-g-i-m- i- m-c-h-n-. ------------------------------- Può anche seguirmi in macchina. 0
Kako da dođem do nogometnog stadiona? C----ar--v-----o ----i-? C--- a----- a--- s------ C-m- a-r-v- a-l- s-a-i-? ------------------------ Come arrivo allo stadio? 0
Pređite most! A--r--e-s- il po-t-! A--------- i- p----- A-t-a-e-s- i- p-n-e- -------------------- Attraversi il ponte! 0
Vozite kroz tunel! Pa--- il---n-el! P---- i- t------ P-s-i i- t-n-e-! ---------------- Passi il tunnel! 0
Vozite do trećeg semafora. Se--a -i-- al t-r-o---ma--ro. S---- f--- a- t---- s-------- S-g-a f-n- a- t-r-o s-m-f-r-. ----------------------------- Segua fino al terzo semaforo. 0
Skrenite zatim u prvu ulicu desno. P---da ---pri-a st-ad--a--est-a. P----- l- p---- s----- a d------ P-e-d- l- p-i-a s-r-d- a d-s-r-. -------------------------------- Prenda la prima strada a destra. 0
Vozite zatim ravno preko sljedećeg raskrižja. P-- -l prossim- i-crocio--o-------dri-to. P-- a- p------- i------- c------- d------ P-i a- p-o-s-m- i-c-o-i- c-n-i-u- d-i-t-. ----------------------------------------- Poi al prossimo incrocio continui dritto. 0
Oprostite, kako da dođem do zračne luke? Scu--,-c-m- -----o-all-a-r-----o? S----- c--- a----- a------------- S-u-i- c-m- a-r-v- a-l-a-r-p-r-o- --------------------------------- Scusi, come arrivo all’aeroporto? 0
Najbolje je da uzmete metro. È--e-l-o-se ------ -a-m-t--po-i--na. È m----- s- p----- l- m------------- È m-g-i- s- p-e-d- l- m-t-o-o-i-a-a- ------------------------------------ È meglio se prende la metropolitana. 0
Vozite se jednostavno do zadnje stanice. A--i-- -in--all’u--ima--erma--. A----- f--- a--------- f------- A-r-v- f-n- a-l-u-t-m- f-r-a-a- ------------------------------- Arrivi fino all’ultima fermata. 0

Jezik životinja

Kad se želimo izraziti, koristimo jezik. Životinje također imaju svoj jezik. I koriste ga točno kao ljudi. To znači da međusobno komuniciraju kako bi razmijenile informacije. U principu svaka životinjska vrsta ima svoj specifičan jezik. Čak i termiti međusobno komuniciraju. Kad su u opasnosti udaraju tijelom o zemlju. Na taj način upozoravaju jedni druge. Druge vrste životinja zvižde dok se neprijatelj približava. Pčele komuniciraju putem plesa. Tako pokazuju drugim pčelama gdje je hrana. Kitovi proizvode zvukove koji se čuju i do 5.000 kilometara daleko. Oni pak komuniciraju putem posebnog pjeva. Slonovi si također šalju različite zvučne signale. Međutim, oni su nečujni ljudskom uhu. Većina životinjskih jezika je jako složena. Sastoje se od kombinacije različitih znakova. Dakle, koriste se akustični, kemijski i optički signali. Osim toga, životinje koriste različite gestove. Čovjek je u međuvremenu naučio jezik svojih kućnih ljubimaca. On sada već zna kad se pas veseli. Također zna kad mačke žele biti same. Psi i mačke govore sasvim drugačije jezike. Mnogo znakova je potpuno suprotno. Dugo se smatralo da se te dvije vrste životinja jednostavno ne vole. Međutim, oni se samo ne razumiju. To pak dovodi do poteškoća između pasa i mačaka. Dakle, i životinje se svađaju zbog nesporazuma...
Dali si znao?
Srpski je materinski jezik oko 12 milijuna ljudi. Većina živi u Srbiji i u drugim zemljama južne Europe. Srpski spada u južnoslavenske jezike. U uskom je srodstvu s hrvatskim i bosanskim. Gramatika i jezički fond ovih jezika su veoma slični. Zato se Srbi, Hrvati i Bosanci vrlo lako međusobno sporazumijevaju. Srpska azbuka ima 30 slova. Za svako slovo postoji jasan izgovor. Kod naglaska postoje paralele s klasičnim tonskim jezicima. U kineskom se, na primjer, s visinom tona slogova mijenja i njihovo značenje. U srpskom je slično. Ali ovdje samo visina naglašenog sloga igra ulogu. Jezička struktura s puno fleksija je još jedna od karakteristika srpskog jezika. To znači da se imenice, pridjevi i zamjenice uvijek dekliniraju a glagoli konjugiraju. Koga interesiraju gramatičke strukture, treba obvezno učiti srpski!