Zbirka izraza

hr Pitati za put   »   ka გზის გაკვლევა

40 [četrdeset]

Pitati za put

Pitati za put

40 [ორმოცი]

40 [ormotsi]

გზის გაკვლევა

[gzis gak'vleva]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski gruzijski igra Više
Oprostite! მ-პ-ტ---! მ-------- მ-პ-ტ-ე-! --------- მაპატიეთ! 0
map'a-'iet! m---------- m-p-a-'-e-! ----------- map'at'iet!
Možete li mi pomoći? შე-ი---ა- -ა-ე-მ-რო-? შ-------- დ---------- შ-გ-ძ-ი-თ დ-მ-ხ-ა-ო-? --------------------- შეგიძლიათ დამეხმაროთ? 0
s---id-l-at ------m-r--? s---------- d----------- s-e-i-z-i-t d-m-k-m-r-t- ------------------------ shegidzliat damekhmarot?
Gdje ovdje ima dobar restoran? ს-- --ის------რგ--რე-ტორანი? ს-- ა--- ა- კ---- რ--------- ს-დ ა-ი- ა- კ-რ-ი რ-ს-ო-ა-ი- ---------------------------- სად არის აქ კარგი რესტორანი? 0
sad ari- a---'-r-i-re-t'o--ni? s-- a--- a- k----- r---------- s-d a-i- a- k-a-g- r-s-'-r-n-? ------------------------------ sad aris ak k'argi rest'orani?
Idite lijevo iza ugla. მიბ-ძ--დი- ---ცხნივ- ----ხვ-ვშ-. მ--------- მ-------- შ---------- მ-ბ-ძ-ნ-ი- მ-რ-ხ-ი-, შ-ს-ხ-ე-შ-. -------------------------------- მიბრძანდით მარცხნივ, შესახვევში. 0
mibr-z--d-t m--tsk-n--- sh-sak--e--h-. m---------- m---------- s------------- m-b-d-a-d-t m-r-s-h-i-, s-e-a-h-e-s-i- -------------------------------------- mibrdzandit martskhniv, shesakhvevshi.
Zatim idite pravo jedan dio puta. შემ-ე- ც----ხ-ნ- პ-რდა-ი---ა--თ. შ----- ც--- ხ--- პ------- ი----- შ-მ-ე- ც-ტ- ხ-ნ- პ-რ-ა-ი- ი-რ-თ- -------------------------------- შემდეგ ცოტა ხანს პირდაპირ იარეთ. 0
s-e--e--ts-t-- --an--p'i---p--r ia---. s------ t----- k---- p--------- i----- s-e-d-g t-o-'- k-a-s p-i-d-p-i- i-r-t- -------------------------------------- shemdeg tsot'a khans p'irdap'ir iaret.
Zatim idite sto metara udesno. შემდ-- ა- -ეტრშ- მ-რ----ვ. შ----- ა- მ----- მ-------- შ-მ-ე- ა- მ-ტ-შ- მ-რ-ვ-ი-. -------------------------- შემდეგ ას მეტრში მარჯვნივ. 0
s--m-----s -----s-i ma----iv. s------ a- m------- m-------- s-e-d-g a- m-t-r-h- m-r-v-i-. ----------------------------- shemdeg as met'rshi marjvniv.
Možete također uzeti autobus. შე-ი--ი-თ--ვტობუ--თ-- --ხ-----. შ-------- ა---------- წ-------- შ-გ-ძ-ი-თ ა-ტ-ბ-ს-თ-ც წ-ხ-ი-ე-. ------------------------------- შეგიძლიათ ავტობუსითაც წახვიდეთ. 0
sh---dzli----------si---- ts'-k----e-. s---------- a------------ t----------- s-e-i-z-i-t a-t-o-u-i-a-s t-'-k-v-d-t- -------------------------------------- shegidzliat avt'obusitats ts'akhvidet.
Možete također uzeti tramvaj. შ--ი-ლ-ათ---ა------ც-წახვი---. შ-------- ტ--------- წ-------- შ-გ-ძ-ი-თ ტ-ა-ვ-ი-ა- წ-ხ-ი-ე-. ------------------------------ შეგიძლიათ ტრამვაითაც წახვიდეთ. 0
sh-------a- -'---va--ats--s'--hv---t. s---------- t----------- t----------- s-e-i-z-i-t t-r-m-a-t-t- t-'-k-v-d-t- ------------------------------------- shegidzliat t'ramvaitats ts'akhvidet.
Možete također jednostavno voziti za mnom. შ-გი--ია- -ე ------ვ-თ. შ-------- მ- გ--------- შ-გ-ძ-ი-თ მ- გ-მ-მ-ვ-თ- ----------------------- შეგიძლიათ მე გამომყვეთ. 0
s---id--i-t me-ga-omq--t. s---------- m- g--------- s-e-i-z-i-t m- g-m-m-v-t- ------------------------- shegidzliat me gamomqvet.
Kako da dođem do nogometnog stadiona? რ-გორ ------ ---დ-ონა-დ-? რ---- მ----- ს----------- რ-გ-რ მ-ვ-დ- ს-ა-ი-ნ-მ-ე- ------------------------- როგორ მივიდე სტადიონამდე? 0
rog-r miv-de s-'---on---e? r---- m----- s------------ r-g-r m-v-d- s-'-d-o-a-d-? -------------------------- rogor mivide st'adionamde?
Pređite most! ხიდი უნდ- --დ-კვეთოთ! ხ--- უ--- გ---------- ხ-დ- უ-დ- გ-დ-კ-ე-ო-! --------------------- ხიდი უნდა გადაკვეთოთ! 0
k---- u-d------k'-etot! k---- u--- g----------- k-i-i u-d- g-d-k-v-t-t- ----------------------- khidi unda gadak'vetot!
Vozite kroz tunel! გ-ი--ბ---უ--ა-გ-----თ! გ------- უ--- გ------- გ-ი-ა-შ- უ-დ- გ-ი-რ-თ- ---------------------- გვირაბში უნდა გაიაროთ! 0
gvi--b-hi u------iar-t! g-------- u--- g------- g-i-a-s-i u-d- g-i-r-t- ----------------------- gvirabshi unda gaiarot!
Vozite do trećeg semafora. მიდი- მე---ე შ--ნი---მ-ე. მ---- მ----- შ----------- მ-დ-თ მ-ს-მ- შ-ქ-ი-ნ-მ-ე- ------------------------- მიდით მესამე შუქნიშნამდე. 0
mi--t---sa-e-s----i---amde. m---- m----- s------------- m-d-t m-s-m- s-u-n-s-n-m-e- --------------------------- midit mesame shuknishnamde.
Skrenite zatim u prvu ulicu desno. შე-დ-- შე-----თ პირ-----ე --ჩაზე -არ-ვ---. შ----- შ------- პ-------- ქ----- მ-------- შ-მ-ე- შ-უ-ვ-ე- პ-რ-ე-ი-ე ქ-ჩ-ზ- მ-რ-ვ-ი-. ------------------------------------------ შემდეგ შეუხვიეთ პირველივე ქუჩაზე მარჯვნივ. 0
she-deg-s--ukhv-e---'-----i---k-c-az--marj--i-. s------ s--------- p--------- k------ m-------- s-e-d-g s-e-k-v-e- p-i-v-l-v- k-c-a-e m-r-v-i-. ----------------------------------------------- shemdeg sheukhviet p'irvelive kuchaze marjvniv.
Vozite zatim ravno preko sljedećeg raskrižja. შ-მ--- წა--- -----პ--, --მ-ეგ- გ-აჯვარედ--ის--ავ---. შ----- წ---- პ-------- შ------ გ------------ გ------ შ-მ-ე- წ-დ-თ პ-რ-ა-ი-, შ-მ-ე-ი გ-ა-ვ-რ-დ-ნ-ს გ-ვ-ი-. ---------------------------------------------------- შემდეგ წადით პირდაპირ, შემდეგი გზაჯვარედინის გავლით. 0
sh--deg-ts'a-i---'ir--p--r, ---m-egi -za----edini- gav-i-. s------ t------ p---------- s------- g------------ g------ s-e-d-g t-'-d-t p-i-d-p-i-, s-e-d-g- g-a-v-r-d-n-s g-v-i-. ---------------------------------------------------------- shemdeg ts'adit p'irdap'ir, shemdegi gzajvaredinis gavlit.
Oprostite, kako da dođem do zračne luke? უკა-რავ--- -------ი-იდ----რო-ორტ--დე? უ--------- რ---- მ----- ა------------ უ-ა-რ-ვ-დ- რ-გ-რ მ-ვ-დ- ა-რ-პ-რ-ა-დ-? ------------------------------------- უკაცრავად, როგორ მივიდე აეროპორტამდე? 0
u-'a----v----ro--r-mi-----a----------m--? u----------- r---- m----- a-------------- u-'-t-r-v-d- r-g-r m-v-d- a-r-p-o-t-a-d-? ----------------------------------------- uk'atsravad, rogor mivide aerop'ort'amde?
Najbolje je da uzmete metro. უმ-ო--ს-ა --ტროთ-. უ-------- მ------- უ-ჯ-ბ-ს-ა მ-ტ-ო-ი- ------------------ უმჯობესია მეტროთი. 0
umjo-e-ia----'ro--. u-------- m-------- u-j-b-s-a m-t-r-t-. ------------------- umjobesia met'roti.
Vozite se jednostavno do zadnje stanice. ი--ზავ----ბ-ლო-გ-ჩ--ე--მ-ე. ი-------- ბ--- გ----------- ი-გ-ა-რ-თ ბ-ლ- გ-ჩ-რ-ბ-მ-ე- --------------------------- იმგზავრეთ ბოლო გაჩერებამდე. 0
imgzav-e---ol- gac-e--b--de. i-------- b--- g------------ i-g-a-r-t b-l- g-c-e-e-a-d-. ---------------------------- imgzavret bolo gacherebamde.

Jezik životinja

Kad se želimo izraziti, koristimo jezik. Životinje također imaju svoj jezik. I koriste ga točno kao ljudi. To znači da međusobno komuniciraju kako bi razmijenile informacije. U principu svaka životinjska vrsta ima svoj specifičan jezik. Čak i termiti međusobno komuniciraju. Kad su u opasnosti udaraju tijelom o zemlju. Na taj način upozoravaju jedni druge. Druge vrste životinja zvižde dok se neprijatelj približava. Pčele komuniciraju putem plesa. Tako pokazuju drugim pčelama gdje je hrana. Kitovi proizvode zvukove koji se čuju i do 5.000 kilometara daleko. Oni pak komuniciraju putem posebnog pjeva. Slonovi si također šalju različite zvučne signale. Međutim, oni su nečujni ljudskom uhu. Većina životinjskih jezika je jako složena. Sastoje se od kombinacije različitih znakova. Dakle, koriste se akustični, kemijski i optički signali. Osim toga, životinje koriste različite gestove. Čovjek je u međuvremenu naučio jezik svojih kućnih ljubimaca. On sada već zna kad se pas veseli. Također zna kad mačke žele biti same. Psi i mačke govore sasvim drugačije jezike. Mnogo znakova je potpuno suprotno. Dugo se smatralo da se te dvije vrste životinja jednostavno ne vole. Međutim, oni se samo ne razumiju. To pak dovodi do poteškoća između pasa i mačaka. Dakle, i životinje se svađaju zbog nesporazuma...
Dali si znao?
Srpski je materinski jezik oko 12 milijuna ljudi. Većina živi u Srbiji i u drugim zemljama južne Europe. Srpski spada u južnoslavenske jezike. U uskom je srodstvu s hrvatskim i bosanskim. Gramatika i jezički fond ovih jezika su veoma slični. Zato se Srbi, Hrvati i Bosanci vrlo lako međusobno sporazumijevaju. Srpska azbuka ima 30 slova. Za svako slovo postoji jasan izgovor. Kod naglaska postoje paralele s klasičnim tonskim jezicima. U kineskom se, na primjer, s visinom tona slogova mijenja i njihovo značenje. U srpskom je slično. Ali ovdje samo visina naglašenog sloga igra ulogu. Jezička struktura s puno fleksija je još jedna od karakteristika srpskog jezika. To znači da se imenice, pridjevi i zamjenice uvijek dekliniraju a glagoli konjugiraju. Koga interesiraju gramatičke strukture, treba obvezno učiti srpski!