Zbirka izraza

hr U robnoj kući   »   sv I varuhuset

52 [pedeset i dva]

U robnoj kući

U robnoj kući

52 [femtiotvå]

I varuhuset

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski švedski igra Više
Idemo li u jednu robnu kuću? Sk---i g- ---l-ett -ar-h--? S-- v- g- t--- e-- v------- S-a v- g- t-l- e-t v-r-h-s- --------------------------- Ska vi gå till ett varuhus? 0
Moram obaviti kupnju. J-- m--te ---dl-. J-- m---- h------ J-g m-s-e h-n-l-. ----------------- Jag måste handla. 0
Hoću puno toga kupiti. Jag --ll--a--la---cke-. J-- v--- h----- m------ J-g v-l- h-n-l- m-c-e-. ----------------------- Jag vill handla mycket. 0
Gdje su uredski artikli? V-- -in-s k--t-rs----kl-r? V-- f---- k--------------- V-r f-n-s k-n-o-s-r-i-l-r- -------------------------- Var finns kontorsartiklar? 0
Trebam omotnice i papir za pisma. Jag--ehöv-r --vert -c---re--app--. J-- b------ k----- o-- b---------- J-g b-h-v-r k-v-r- o-h b-e-p-p-e-. ---------------------------------- Jag behöver kuvert och brevpapper. 0
Trebam kemijske i flomastere. J-g-b-h-v-r--u-spe-spe-no--o----u-c-pe---r. J-- b------ k------------- o-- t----------- J-g b-h-v-r k-l-p-t-p-n-o- o-h t-s-h-e-n-r- ------------------------------------------- Jag behöver kulspetspennor och tuschpennor. 0
Gdje je namještaj? Var-är m-bl-rn-? V-- ä- m-------- V-r ä- m-b-e-n-? ---------------- Var är möblerna? 0
Trebam ormar i komodu. Ja--beh-v-- ett-s--- -ch -n--yrå. J-- b------ e-- s--- o-- e- b---- J-g b-h-v-r e-t s-å- o-h e- b-r-. --------------------------------- Jag behöver ett skåp och en byrå. 0
Trebam pisaći stol i police. J-- -e-ö-er-e-- s-ri--or- o-h en---lla. J-- b------ e-- s-------- o-- e- h----- J-g b-h-v-r e-t s-r-v-o-d o-h e- h-l-a- --------------------------------------- Jag behöver ett skrivbord och en hylla. 0
Gdje su igračke? V-- ä- l-k---e-n-? V-- ä- l---------- V-r ä- l-k-a-e-n-? ------------------ Var är leksakerna? 0
Trebam lutku i medvjedića. J---behöver e--doc-a o-- e--te-d---ö-n. J-- b------ e- d---- o-- e- t---------- J-g b-h-v-r e- d-c-a o-h e- t-d-y-j-r-. --------------------------------------- Jag behöver en docka och en teddybjörn. 0
Trebam nogometnu loptu i šah. Jag --hö-er ---f-------och-e-t --h--k---l. J-- b------ e- f------ o-- e-- s---------- J-g b-h-v-r e- f-t-o-l o-h e-t s-h-c-s-e-. ------------------------------------------ Jag behöver en fotboll och ett schackspel. 0
Gdje je alat? V----r -e-k-y-en? V-- ä- v--------- V-r ä- v-r-t-g-n- ----------------- Var är verktygen? 0
Trebam čekić i kliješta. J-g-beh--er -- -am---e -ch-en ---g. J-- b------ e- h------ o-- e- t---- J-g b-h-v-r e- h-m-a-e o-h e- t-n-. ----------------------------------- Jag behöver en hammare och en tång. 0
Trebam bušilicu i odvijač. Ja- -eh--er -n-bo----c- ---s----mej---. J-- b------ e- b--- o-- e- s----------- J-g b-h-v-r e- b-r- o-h e- s-r-v-e-s-l- --------------------------------------- Jag behöver en borr och en skruvmejsel. 0
Gdje je nakit? V-r----s-----n-? V-- ä- s-------- V-r ä- s-y-k-n-? ---------------- Var är smyckena? 0
Trebam lančić i narukvicu. J-g be-öve- en-ked-a oc- --t-a-m--n-. J-- b------ e- k---- o-- e-- a------- J-g b-h-v-r e- k-d-a o-h e-t a-m-a-d- ------------------------------------- Jag behöver en kedja och ett armband. 0
Trebam prsten i naušnice. J-g-beh---- ----ing---h----ä--e-. J-- b------ e- r--- o-- ö-------- J-g b-h-v-r e- r-n- o-h ö-h-n-e-. --------------------------------- Jag behöver en ring och örhängen. 0

Žene su nadarenije za jezike od muškaraca!

Žene su jednako inteligentne kao muškarci. U prosjeku i jedni i drugi imaju isti kvocijent inteligencije. Međutim, sposobnosti spolova se razlikuju. Muškarci, primjerice, bolje trodimenzionalno razmišljaju. Također bolje rješavaju matematičke zadatke. Žene, s druge strane, imaju bolje pamćenje. Pa bolje usvajaju jezike. Žene prave manje grešaka u pravopisu i gramatici. Također imaju veći vokabular i čitaju tečnije. Stoga u jezičnim testovima većinom postižu bolje rezultate. Razlog isticanja žena u jezicima leži u mozgu. Muški i ženski mozak su drugačije organizirani. Za jezike je odgovorna lijeva polutka mozga. To područje kontrolira jezične procese. K tomu žene koriste obje polutke pri obradi jezika. Njihove dvije polutke mozga također bolje razmjenjuju informacije. Dakle, ženski mozak je kod jezične obrade aktivniji. Na taj su način žene u mogućnosti učinkovitije obrađivati jezik. Još nije poznato zašto se ta dva mozga razlikuju. Neki istaživači smatraju da je biologija uzrok tome. Ženski i muški geni utječu na razvoj mozga. Priroda muškaraca i žena ovisi i o hormonima. Drugi pak kažu da odgoj utječe na naš razvoj. Budući da se sa ženskom djecom više priča te im se više čita. Dječaci, s druge strane, dobivaju više tehničkih igračaka. Dakle, moguće je da naša okolina oblikuje naš mozak. S druge strane, određene razlike postoje diljem svijeta. U svakoj kulturi djeca se drugačije odgajaju...
Dali si znao?
Vijetnamski spada u mon-kmerske jezike. To je maternji jezik više od 80 milijuna ljudi. Nije u srodstvu s kineskim. Veliki dio jezičkog fonda je, međutim, kineskog porijekla. Razlog tomu je što je Vijetnam bio 1000 godina pod dominacijom Kine. U doba kolonijalizma francuski je imao veliki utjecaj na razvoj vijetnamskog. Vijetnamski je tonski jezik. To znači da visina tona slogova odlučuje o njihovom značenju. Pogrešan izgovor može izgovoreno potpuno promijeniti ili čak obesmisliti. U vijetnamskom se ukupno razlikuje šest visina tonova. Jezik danas koristi latinična slova. Prije su se koristili kineski pisani znakovi. Pošto je vijetnamski izolirajući jezik, riječi se ne dekliniraju. Jezik je još uvijek nedovoljno istražen… Otkrijte ga, zaista se isplati!