Zbirka izraza

hr U robnoj kući   »   be Ва універмагу

52 [pedeset i dva]

U robnoj kući

U robnoj kući

52 [пяцьдзесят два]

52 [pyats’dzesyat dva]

Ва універмагу

[Va unіvermagu]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski bjeloruski igra Više
Idemo li u jednu robnu kuću? М- -ойдз-м --кр--у? М- п------ у к----- М- п-й-з-м у к-а-у- ------------------- Мы пойдзем у краму? 0
M- --y---m-u --a-u? M- p------ u k----- M- p-y-z-m u k-a-u- ------------------- My poydzem u kramu?
Moram obaviti kupnju. Я пав-не--/ пав--на зр-біць-паку---. Я п------ / п------ з------ п------- Я п-в-н-н / п-в-н-а з-а-і-ь п-к-п-і- ------------------------------------ Я павінен / павінна зрабіць пакупкі. 0
Ya--a-іnen-/ pa-іn-- zr--іts’ -ak----. Y- p------ / p------ z------- p------- Y- p-v-n-n / p-v-n-a z-a-і-s- p-k-p-і- -------------------------------------- Ya pavіnen / pavіnna zrabіts’ pakupkі.
Hoću puno toga kupiti. Я-х-чу-з-аб-ць--м-- -акуп--. Я х--- з------ ш--- п------- Я х-ч- з-а-і-ь ш-а- п-к-п-к- ---------------------------- Я хачу зрабіць шмат пакупак. 0
Ya k-a-----r----s- s-m-t-p--up-k. Y- k----- z------- s---- p------- Y- k-a-h- z-a-і-s- s-m-t p-k-p-k- --------------------------------- Ya khachu zrabіts’ shmat pakupak.
Gdje su uredski artikli? Дз--зн--о--яц-а ка-----р--ія т-ва-ы? Д-- з---------- к----------- т------ Д-е з-а-о-з-ц-а к-н-ы-я-с-і- т-в-р-? ------------------------------------ Дзе знаходзяцца канцылярскія тавары? 0
Dz- zn--hod-ya-st-- ka-----y-rsk--a t-vary? D-- z-------------- k-------------- t------ D-e z-a-h-d-y-t-t-a k-n-s-l-a-s-і-a t-v-r-? ------------------------------------------- Dze znakhodzyatstsa kantsylyarskіya tavary?
Trebam omotnice i papir za pisma. Мн- п-трэбныя-к-нв--т--- п-ш---ая -ап-р-. М-- п-------- к------- і п------- п------ М-е п-т-э-н-я к-н-е-т- і п-ш-о-а- п-п-р-. ----------------------------------------- Мне патрэбныя канверты і паштовая папера. 0
Mn---at---ny-- --nverty-і p-sh---aya -----a. M-- p--------- k------- і p--------- p------ M-e p-t-e-n-y- k-n-e-t- і p-s-t-v-y- p-p-r-. -------------------------------------------- Mne patrebnyya kanverty і pashtovaya papera.
Trebam kemijske i flomastere. М-е -а--э--ыя-руч-і - флама-т-р-. М-- п-------- р---- і ф---------- М-е п-т-э-н-я р-ч-і і ф-а-а-т-р-. --------------------------------- Мне патрэбныя ручкі і фламастэры. 0
M-e pat--b-y-- --ch-і і-fl-m--t--y. M-- p--------- r----- і f---------- M-e p-t-e-n-y- r-c-k- і f-a-a-t-r-. ----------------------------------- Mne patrebnyya ruchkі і flamastery.
Gdje je namještaj? Дз---находзіцца м----? Д-- з---------- м----- Д-е з-а-о-з-ц-а м-б-я- ---------------------- Дзе знаходзіцца мэбля? 0
Dze -nakhod--t-----meb-y-? D-- z------------- m------ D-e z-a-h-d-і-s-s- m-b-y-? -------------------------- Dze znakhodzіtstsa meblya?
Trebam ormar i komodu. Мн---атрэ---я-ш-ф----ка-од. М-- п-------- ш--- і к----- М-е п-т-э-н-я ш-ф- і к-м-д- --------------------------- Мне патрэбныя шафа і камод. 0
M-- ----ebn-y----a-- --kamod. M-- p--------- s---- і k----- M-e p-t-e-n-y- s-a-a і k-m-d- ----------------------------- Mne patrebnyya shafa і kamod.
Trebam pisaći stol i police. Мне ---р-бн-----с-мов- -------па-іц-. М-- п-------- п------- с--- і п------ М-е п-т-э-н-я п-с-м-в- с-о- і п-л-ц-. ------------------------------------- Мне патрэбныя пісьмовы стол і паліца. 0
Mn--p---eb---a--іs’mov- -tol і-palіtsa. M-- p--------- p------- s--- і p------- M-e p-t-e-n-y- p-s-m-v- s-o- і p-l-t-a- --------------------------------------- Mne patrebnyya pіs’movy stol і palіtsa.
Gdje su igračke? Дз- з-а-о-зяц-а-ц----? Д-- з---------- ц----- Д-е з-а-о-з-ц-а ц-ц-і- ---------------------- Дзе знаходзяцца цацкі? 0
Dz--zna-hodz-a--t-a-t-ats--? D-- z-------------- t------- D-e z-a-h-d-y-t-t-a t-a-s-і- ---------------------------- Dze znakhodzyatstsa tsatskі?
Trebam lutku i medvjedića. Мн---а-р-б-ыя -ял-ка---мед-вед-ян-. М-- п-------- л----- і м----------- М-е п-т-э-н-я л-л-к- і м-д-в-д-я-я- ----------------------------------- Мне патрэбныя лялька і медзведзяня. 0
M-e--a----n--------’-- --me--v-d-y---a. M-- p--------- l------ і m------------- M-e p-t-e-n-y- l-a-’-a і m-d-v-d-y-n-a- --------------------------------------- Mne patrebnyya lyal’ka і medzvedzyanya.
Trebam nogometnu loptu i šah. Мн---а-----ы- ф-т--л--- --ч - ----а--. М-- п-------- ф-------- м-- і ш------- М-е п-т-э-н-я ф-т-о-ь-ы м-ч і ш-х-а-ы- -------------------------------------- Мне патрэбныя футбольны мяч і шахматы. 0
M---pa-reb---a futb---n----ac- і-s--khm-t-. M-- p--------- f-------- m---- і s--------- M-e p-t-e-n-y- f-t-o-’-y m-a-h і s-a-h-a-y- ------------------------------------------- Mne patrebnyya futbol’ny myach і shakhmaty.
Gdje je alat? Дзе з---о--я-ц--інс----е---? Д-- з---------- і----------- Д-е з-а-о-з-ц-а і-с-р-м-н-ы- ---------------------------- Дзе знаходзяцца інструменты? 0
Dze------o-z-a--t-- ---trument-? D-- z-------------- і----------- D-e z-a-h-d-y-t-t-a і-s-r-m-n-y- -------------------------------- Dze znakhodzyatstsa іnstrumenty?
Trebam čekić i kliješta. М-- п--р---ыя-м-----к---абцу--. М-- п-------- м------ і а------ М-е п-т-э-н-я м-л-т-к і а-ц-г-. ------------------------------- Мне патрэбныя малаток і абцугі. 0
M-- p-trebn-----ala---------s-gі. M-- p--------- m------ і a------- M-e p-t-e-n-y- m-l-t-k і a-t-u-і- --------------------------------- Mne patrebnyya malatok і abtsugі.
Trebam bušilicu i odvijač. Мн-------бны--др-ль - а----тка. М-- п-------- д---- і а-------- М-е п-т-э-н-я д-ы-ь і а-в-р-к-. ------------------------------- Мне патрэбныя дрыль і адвёртка. 0
M-e--a-rebnyya d--l- і --v-rt-a. M-- p--------- d---- і a-------- M-e p-t-e-n-y- d-y-’ і a-v-r-k-. -------------------------------- Mne patrebnyya dryl’ і advertka.
Gdje je nakit? Дзе--п--г---ан-і? Д-- ў------------ Д-е ў-р-г-ж-а-н-? ----------------- Дзе ўпрыгожванні? 0
D-- u---go--van-і? D-- u------------- D-e u-r-g-z-v-n-і- ------------------ Dze uprygozhvannі?
Trebam lančić i narukvicu. М---п-т-э--ыя -ан-у-о- і-бра-за--т. М-- п-------- л------- і б--------- М-е п-т-э-н-я л-н-у-о- і б-а-з-л-т- ----------------------------------- Мне патрэбныя ланцужок і бранзалет. 0
Mn- --t----y-- l---s--ho--і -r---ale-. M-- p--------- l--------- і b--------- M-e p-t-e-n-y- l-n-s-z-o- і b-a-z-l-t- -------------------------------------- Mne patrebnyya lantsuzhok і branzalet.
Trebam prsten i naušnice. М---пат---ныя -ол----і -а-у--і--. М-- п-------- к----- і з--------- М-е п-т-э-н-я к-л-ц- і з-в-ш-і-ы- --------------------------------- Мне патрэбныя кольца і завушніцы. 0
M-- --trebnyy- --l’-------av-shn-tsy. M-- p--------- k------ і z----------- M-e p-t-e-n-y- k-l-t-a і z-v-s-n-t-y- ------------------------------------- Mne patrebnyya kol’tsa і zavushnіtsy.

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

Video nije pronađen!

Žene su nadarenije za jezike od muškaraca!

Žene su jednako inteligentne kao muškarci. U prosjeku i jedni i drugi imaju isti kvocijent inteligencije. Međutim, sposobnosti spolova se razlikuju. Muškarci, primjerice, bolje trodimenzionalno razmišljaju. Također bolje rješavaju matematičke zadatke. Žene, s druge strane, imaju bolje pamćenje. Pa bolje usvajaju jezike. Žene prave manje grešaka u pravopisu i gramatici. Također imaju veći vokabular i čitaju tečnije. Stoga u jezičnim testovima većinom postižu bolje rezultate. Razlog isticanja žena u jezicima leži u mozgu. Muški i ženski mozak su drugačije organizirani. Za jezike je odgovorna lijeva polutka mozga. To područje kontrolira jezične procese. K tomu žene koriste obje polutke pri obradi jezika. Njihove dvije polutke mozga također bolje razmjenjuju informacije. Dakle, ženski mozak je kod jezične obrade aktivniji. Na taj su način žene u mogućnosti učinkovitije obrađivati jezik. Još nije poznato zašto se ta dva mozga razlikuju. Neki istaživači smatraju da je biologija uzrok tome. Ženski i muški geni utječu na razvoj mozga. Priroda muškaraca i žena ovisi i o hormonima. Drugi pak kažu da odgoj utječe na naš razvoj. Budući da se sa ženskom djecom više priča te im se više čita. Dječaci, s druge strane, dobivaju više tehničkih igračaka. Dakle, moguće je da naša okolina oblikuje naš mozak. S druge strane, određene razlike postoje diljem svijeta. U svakoj kulturi djeca se drugačije odgajaju...
Dali si znao?
Vijetnamski spada u mon-kmerske jezike. To je maternji jezik više od 80 milijuna ljudi. Nije u srodstvu s kineskim. Veliki dio jezičkog fonda je, međutim, kineskog porijekla. Razlog tomu je što je Vijetnam bio 1000 godina pod dominacijom Kine. U doba kolonijalizma francuski je imao veliki utjecaj na razvoj vijetnamskog. Vijetnamski je tonski jezik. To znači da visina tona slogova odlučuje o njihovom značenju. Pogrešan izgovor može izgovoreno potpuno promijeniti ili čak obesmisliti. U vijetnamskom se ukupno razlikuje šest visina tonova. Jezik danas koristi latinična slova. Prije su se koristili kineski pisani znakovi. Pošto je vijetnamski izolirajući jezik, riječi se ne dekliniraju. Jezik je još uvijek nedovoljno istražen… Otkrijte ga, zaista se isplati!