Zbirka izraza

hr U robnoj kući   »   lv Veikalā

52 [pedeset i dva]

U robnoj kući

U robnoj kući

52 [piecdesmit divi]

Veikalā

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski latvijski/letonski igra Više
Idemo li u jednu robnu kuću? V-- ---i---m-uz---r--n---ī------mu? Vai aiziesim uz tirdzniecības namu? V-i a-z-e-i- u- t-r-z-i-c-b-s n-m-? ----------------------------------- Vai aiziesim uz tirdzniecības namu? 0
Moram obaviti kupnju. M-n --i-p-rk-s. Man jāiepērkas. M-n j-i-p-r-a-. --------------- Man jāiepērkas. 0
Hoću puno toga kupiti. E----i---v-i---l-el-s -i-ku-us. Es gribu veikt lielus pirkumus. E- g-i-u v-i-t l-e-u- p-r-u-u-. ------------------------------- Es gribu veikt lielus pirkumus. 0
Gdje su uredski artikli? K-- i----ncel-----p-e-es? Kur ir kancelejas preces? K-r i- k-n-e-e-a- p-e-e-? ------------------------- Kur ir kancelejas preces? 0
Trebam omotnice i papir za pisma. M----aj-g --lok---- u- -ēs------ap-ru. Man vajag aploksnes un vēstuļu papīru. M-n v-j-g a-l-k-n-s u- v-s-u-u p-p-r-. -------------------------------------- Man vajag aploksnes un vēstuļu papīru. 0
Trebam kemijske i flomastere. M-- vaj-g pi-dspalva- -n flo--ste-us. Man vajag pildspalvas un flomasterus. M-n v-j-g p-l-s-a-v-s u- f-o-a-t-r-s- ------------------------------------- Man vajag pildspalvas un flomasterus. 0
Gdje je namještaj? Kur--- m---les? Kur ir mēbeles? K-r i- m-b-l-s- --------------- Kur ir mēbeles? 0
Trebam ormar i komodu. M-- va--g s-a-i--- -u-o-i. Man vajag skapi un kumodi. M-n v-j-g s-a-i u- k-m-d-. -------------------------- Man vajag skapi un kumodi. 0
Trebam pisaći stol i police. M-n---j-g r-kstām-a--u--n pl-----. Man vajag rakstāmgaldu un plauktu. M-n v-j-g r-k-t-m-a-d- u- p-a-k-u- ---------------------------------- Man vajag rakstāmgaldu un plauktu. 0
Gdje su igračke? Ku--ir-r--a-----as? Kur ir rotaļlietas? K-r i- r-t-ļ-i-t-s- ------------------- Kur ir rotaļlietas? 0
Trebam lutku i medvjedića. M-n va--g ----- un -ot--- -ā-īt-. Man vajag lelli un rotaļu lācīti. M-n v-j-g l-l-i u- r-t-ļ- l-c-t-. --------------------------------- Man vajag lelli un rotaļu lācīti. 0
Trebam nogometnu loptu i šah. Man ----g-f-tbolb---u u- ša-u. Man vajag futbolbumbu un šahu. M-n v-j-g f-t-o-b-m-u u- š-h-. ------------------------------ Man vajag futbolbumbu un šahu. 0
Gdje je alat? K-r------r---rī--? Kur ir darba rīki? K-r i- d-r-a r-k-? ------------------ Kur ir darba rīki? 0
Trebam čekić i kliješta. Ma- -a--g -m-r- -n st--g--. Man vajag āmuru un stangas. M-n v-j-g ā-u-u u- s-a-g-s- --------------------------- Man vajag āmuru un stangas. 0
Trebam bušilicu i odvijač. M---va--g u----u- sk-ūv-r--z-. Man vajag urbi un skrūvgriezi. M-n v-j-g u-b- u- s-r-v-r-e-i- ------------------------------ Man vajag urbi un skrūvgriezi. 0
Gdje je nakit? Ku--ir -ot-s----as? Kur ir rotaslietas? K-r i- r-t-s-i-t-s- ------------------- Kur ir rotaslietas? 0
Trebam lančić i narukvicu. M---v---- -ē-ī-- u--r---s--r-d--. Man vajag ķēdīti un rokassprādzi. M-n v-j-g ķ-d-t- u- r-k-s-p-ā-z-. --------------------------------- Man vajag ķēdīti un rokassprādzi. 0
Trebam prsten i naušnice. Ma--v-j---g-ed-enu -- aus-ar-s. Man vajag gredzenu un auskarus. M-n v-j-g g-e-z-n- u- a-s-a-u-. ------------------------------- Man vajag gredzenu un auskarus. 0

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

Video nije pronađen!

Žene su nadarenije za jezike od muškaraca!

Žene su jednako inteligentne kao muškarci. U prosjeku i jedni i drugi imaju isti kvocijent inteligencije. Međutim, sposobnosti spolova se razlikuju. Muškarci, primjerice, bolje trodimenzionalno razmišljaju. Također bolje rješavaju matematičke zadatke. Žene, s druge strane, imaju bolje pamćenje. Pa bolje usvajaju jezike. Žene prave manje grešaka u pravopisu i gramatici. Također imaju veći vokabular i čitaju tečnije. Stoga u jezičnim testovima većinom postižu bolje rezultate. Razlog isticanja žena u jezicima leži u mozgu. Muški i ženski mozak su drugačije organizirani. Za jezike je odgovorna lijeva polutka mozga. To područje kontrolira jezične procese. K tomu žene koriste obje polutke pri obradi jezika. Njihove dvije polutke mozga također bolje razmjenjuju informacije. Dakle, ženski mozak je kod jezične obrade aktivniji. Na taj su način žene u mogućnosti učinkovitije obrađivati jezik. Još nije poznato zašto se ta dva mozga razlikuju. Neki istaživači smatraju da je biologija uzrok tome. Ženski i muški geni utječu na razvoj mozga. Priroda muškaraca i žena ovisi i o hormonima. Drugi pak kažu da odgoj utječe na naš razvoj. Budući da se sa ženskom djecom više priča te im se više čita. Dječaci, s druge strane, dobivaju više tehničkih igračaka. Dakle, moguće je da naša okolina oblikuje naš mozak. S druge strane, određene razlike postoje diljem svijeta. U svakoj kulturi djeca se drugačije odgajaju...
Dali si znao?
Vijetnamski spada u mon-kmerske jezike. To je maternji jezik više od 80 milijuna ljudi. Nije u srodstvu s kineskim. Veliki dio jezičkog fonda je, međutim, kineskog porijekla. Razlog tomu je što je Vijetnam bio 1000 godina pod dominacijom Kine. U doba kolonijalizma francuski je imao veliki utjecaj na razvoj vijetnamskog. Vijetnamski je tonski jezik. To znači da visina tona slogova odlučuje o njihovom značenju. Pogrešan izgovor može izgovoreno potpuno promijeniti ili čak obesmisliti. U vijetnamskom se ukupno razlikuje šest visina tonova. Jezik danas koristi latinična slova. Prije su se koristili kineski pisani znakovi. Pošto je vijetnamski izolirajući jezik, riječi se ne dekliniraju. Jezik je još uvijek nedovoljno istražen… Otkrijte ga, zaista se isplati!