Zbirka izraza

hr U robnoj kući   »   ka სავაჭრო ცენტრში

52 [pedeset i dva]

U robnoj kući

U robnoj kući

52 [ორმოცდათორმეტი]

52 [ormotsdatormet\'i]

სავაჭრო ცენტრში

[savach'ro tsent'rshi]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski gruzijski igra Više
Idemo li u jednu robnu kuću? სავ---ო-ცე-ტ-ში --მ -რ-წავ-დ--? ს------ ც------ ხ-- ა- წ------- ს-ვ-ჭ-ო ც-ნ-რ-ი ხ-მ ა- წ-ვ-დ-თ- ------------------------------- სავაჭრო ცენტრში ხომ არ წავიდეთ? 0
s--a-h'-- t-e-t'-sh--khom ar -s'---de-? s-------- t--------- k--- a- t--------- s-v-c-'-o t-e-t-r-h- k-o- a- t-'-v-d-t- --------------------------------------- savach'ro tsent'rshi khom ar ts'avidet?
Moram obaviti kupnju. ს------ბი-მ-ქ--. ს-------- მ----- ს-ყ-დ-ე-ი მ-ქ-ს- ---------------- საყიდლები მაქვს. 0
saq-dl-b--m----. s-------- m----- s-q-d-e-i m-k-s- ---------------- saqidlebi makvs.
Hoću puno toga kupiti. ბ--რი--ამ მ--ვ--ს----ე--. ბ---- რ-- მ---- ს-------- ბ-ვ-ი რ-მ მ-ქ-ს ს-ყ-დ-ლ-. ------------------------- ბევრი რამ მაქვს საყიდელი. 0
be-r- ram makvs -aq---l-. b---- r-- m---- s-------- b-v-i r-m m-k-s s-q-d-l-. ------------------------- bevri ram makvs saqideli.
Gdje su uredski artikli? სად----დე-- სა--ნც-ლ-რ-ო--ივთები? ს-- ი------ ს----------- ნ------- ს-დ ი-ი-ე-ა ს-კ-ნ-ე-ა-ი- ნ-ვ-ე-ი- --------------------------------- სად იყიდება საკანცელარიო ნივთები? 0
s-d-iq---ba -a-'--ts--ari--n-vt--i? s-- i------ s------------- n------- s-d i-i-e-a s-k-a-t-e-a-i- n-v-e-i- ----------------------------------- sad iqideba sak'antselario nivtebi?
Trebam omotnice i papir za pisma. საფ-სტო--ონ----ე-- ---ქაღ------ჭირდ-ბა. ს------ კ--------- დ- ქ------ მ-------- ს-ფ-ს-ო კ-ნ-ე-ტ-ბ- დ- ქ-ღ-ლ-ი მ-ი-დ-ბ-. --------------------------------------- საფოსტო კონვერტები და ქაღალდი მჭირდება. 0
s-po---- -'--ver--e-i--a -a----d--m---irdeb-. s------- k----------- d- k------- m---------- s-p-s-'- k-o-v-r-'-b- d- k-g-a-d- m-h-i-d-b-. --------------------------------------------- sapost'o k'onvert'ebi da kaghaldi mch'irdeba.
Trebam kemijske i flomastere. კალმი-ტრ------ ფლ------ებ- -ჭ--დე--. კ---------- დ- ფ---------- მ-------- კ-ლ-ი-ტ-ე-ი დ- ფ-ო-ა-ტ-ე-ი მ-ი-დ-ბ-. ------------------------------------ კალმისტრები და ფლომასტრები მჭირდება. 0
k'a---s--r----da ---ma-t'--b- -ch-ir--b-. k------------ d- p----------- m---------- k-a-m-s-'-e-i d- p-o-a-t-r-b- m-h-i-d-b-. ----------------------------------------- k'almist'rebi da plomast'rebi mch'irdeba.
Gdje je namještaj? სად-არის---ეჯ-? ს-- ა--- ა----- ს-დ ა-ი- ა-ე-ი- --------------- სად არის ავეჯი? 0
s---aris ---j-? s-- a--- a----- s-d a-i- a-e-i- --------------- sad aris aveji?
Trebam ormar i komodu. კა-ა-- -- კო-ო-ი მ-----ბ-. კ----- დ- კ----- მ-------- კ-რ-დ- დ- კ-მ-დ- მ-ი-დ-ბ-. -------------------------- კარადა და კომოდი მჭირდება. 0
k'-r-da-da -'om--i-m-h'i-d---. k------ d- k------ m---------- k-a-a-a d- k-o-o-i m-h-i-d-b-. ------------------------------ k'arada da k'omodi mch'irdeba.
Trebam pisaći stol i police. საწ-რ--მ---დ--და--ა---მ--რდ-ბა. ს----- მ----- დ- თ--- მ-------- ს-წ-რ- მ-გ-დ- დ- თ-რ- მ-ი-დ-ბ-. ------------------------------- საწერი მაგიდა და თარო მჭირდება. 0
sat-'-r--mag-d--da -aro mch-irdeb-. s------- m----- d- t--- m---------- s-t-'-r- m-g-d- d- t-r- m-h-i-d-b-. ----------------------------------- sats'eri magida da taro mch'irdeba.
Gdje su igračke? სა----ი--სათამა-ოები? ს-- ა--- ს----------- ს-დ ა-ი- ს-თ-მ-შ-ე-ი- --------------------- სად არის სათამაშოები? 0
sad --i-----a--sh-ebi? s-- a--- s------------ s-d a-i- s-t-m-s-o-b-? ---------------------- sad aris satamashoebi?
Trebam lutku i medvjedića. თო--ნა----სათამ--ო -ა--ი----რ--ბ-. თ----- დ- ს------- დ---- მ-------- თ-ჯ-ნ- დ- ს-თ-მ-შ- დ-თ-ი მ-ი-დ-ბ-. ---------------------------------- თოჯინა და სათამაშო დათვი მჭირდება. 0
t---n---a---tama--o d-tv- -c--ird-ba. t----- d- s-------- d---- m---------- t-j-n- d- s-t-m-s-o d-t-i m-h-i-d-b-. ------------------------------------- tojina da satamasho datvi mch'irdeba.
Trebam nogometnu loptu i šah. ფ--ბურთ---ბ---ი -ა ჭ-დრა-ი ---რ--ბ-. ფ-------- ბ---- დ- ჭ------ მ-------- ფ-ხ-უ-თ-ს ბ-რ-ი დ- ჭ-დ-ა-ი მ-ი-დ-ბ-. ------------------------------------ ფეხბურთის ბურთი და ჭადრაკი მჭირდება. 0
pe---u-t---b-rt---- -h--d-ak'- mc---rd-ba. p--------- b---- d- c--------- m---------- p-k-b-r-i- b-r-i d- c-'-d-a-'- m-h-i-d-b-. ------------------------------------------ pekhburtis burti da ch'adrak'i mch'irdeba.
Gdje je alat? ს---ა-ი--ხ---აწ-ო---? ს-- ა--- ხ----------- ს-დ ა-ი- ხ-ლ-ა-ყ-ე-ი- --------------------- სად არის ხელსაწყოები? 0
s------- k-e--ats'qo-bi? s-- a--- k-------------- s-d a-i- k-e-s-t-'-o-b-? ------------------------ sad aris khelsats'qoebi?
Trebam čekić i kliješta. ჩა--ჩ- -----მ-ერი-მჭირდ-ბ-. ჩ----- დ- მ------ მ-------- ჩ-ქ-ჩ- დ- მ-მ-ე-ი მ-ი-დ-ბ-. --------------------------- ჩაქუჩი და მომჭერი მჭირდება. 0
c-ak-c-i -a m--c---r----h-i--eba. c------- d- m-------- m---------- c-a-u-h- d- m-m-h-e-i m-h-i-d-b-. --------------------------------- chakuchi da momch'eri mch'irdeba.
Trebam bušilicu i odvijač. სა---ე-ელა (--ე-ი) -ა-ჭანჭი-ის მომ--რი------ე--. ს--------- (------ დ- ჭ------- მ------ მ-------- ს-ხ-რ-ტ-ლ- (-რ-ლ-) დ- ჭ-ნ-ი-ი- მ-მ-ე-ი მ-ი-დ-ბ-. ------------------------------------------------ სახვრეტელა (დრელი) და ჭანჭიკის მომჭერი მჭირდება. 0
s-khv-e-'--a-----l----a--------'--'-s -omch'er---ch-ir-eb-. s----------- (------ d- c------------ m-------- m---------- s-k-v-e-'-l- (-r-l-) d- c-'-n-h-i-'-s m-m-h-e-i m-h-i-d-b-. ----------------------------------------------------------- sakhvret'ela (dreli) da ch'anch'ik'is momch'eri mch'irdeba.
Gdje je nakit? სად -რ-ს--ა--ა----ი? ს-- ა--- ს---------- ს-დ ა-ი- ს-მ-ა-ლ-ბ-? -------------------- სად არის სამკაულები? 0
sad--ri- -a--'-u---i? s-- a--- s----------- s-d a-i- s-m-'-u-e-i- --------------------- sad aris samk'aulebi?
Trebam lančić i narukvicu. ძ-წკ-ი-და ს-მა---ი -ჭ-რ---ა. ძ----- დ- ს------- მ-------- ძ-წ-ვ- დ- ს-მ-ჯ-რ- მ-ი-დ-ბ-. ---------------------------- ძეწკვი და სამაჯური მჭირდება. 0
dz-t-----i da sa--j-r-----'ird-ba. d--------- d- s------- m---------- d-e-s-k-v- d- s-m-j-r- m-h-i-d-b-. ---------------------------------- dzets'k'vi da samajuri mch'irdeba.
Trebam prsten i naušnice. ბე-ე-ი-დ---აყ-რეე-- მჭირდ--ა. ბ----- დ- ს-------- მ-------- ბ-ჭ-დ- დ- ს-ყ-რ-ე-ი მ-ი-დ-ბ-. ----------------------------- ბეჭედი და საყურეები მჭირდება. 0
be---e----a-saq--e------h-ir--ba. b------- d- s-------- m---------- b-c-'-d- d- s-q-r-e-i m-h-i-d-b-. --------------------------------- bech'edi da saqureebi mch'irdeba.

Žene su nadarenije za jezike od muškaraca!

Žene su jednako inteligentne kao muškarci. U prosjeku i jedni i drugi imaju isti kvocijent inteligencije. Međutim, sposobnosti spolova se razlikuju. Muškarci, primjerice, bolje trodimenzionalno razmišljaju. Također bolje rješavaju matematičke zadatke. Žene, s druge strane, imaju bolje pamćenje. Pa bolje usvajaju jezike. Žene prave manje grešaka u pravopisu i gramatici. Također imaju veći vokabular i čitaju tečnije. Stoga u jezičnim testovima većinom postižu bolje rezultate. Razlog isticanja žena u jezicima leži u mozgu. Muški i ženski mozak su drugačije organizirani. Za jezike je odgovorna lijeva polutka mozga. To područje kontrolira jezične procese. K tomu žene koriste obje polutke pri obradi jezika. Njihove dvije polutke mozga također bolje razmjenjuju informacije. Dakle, ženski mozak je kod jezične obrade aktivniji. Na taj su način žene u mogućnosti učinkovitije obrađivati jezik. Još nije poznato zašto se ta dva mozga razlikuju. Neki istaživači smatraju da je biologija uzrok tome. Ženski i muški geni utječu na razvoj mozga. Priroda muškaraca i žena ovisi i o hormonima. Drugi pak kažu da odgoj utječe na naš razvoj. Budući da se sa ženskom djecom više priča te im se više čita. Dječaci, s druge strane, dobivaju više tehničkih igračaka. Dakle, moguće je da naša okolina oblikuje naš mozak. S druge strane, određene razlike postoje diljem svijeta. U svakoj kulturi djeca se drugačije odgajaju...
Dali si znao?
Vijetnamski spada u mon-kmerske jezike. To je maternji jezik više od 80 milijuna ljudi. Nije u srodstvu s kineskim. Veliki dio jezičkog fonda je, međutim, kineskog porijekla. Razlog tomu je što je Vijetnam bio 1000 godina pod dominacijom Kine. U doba kolonijalizma francuski je imao veliki utjecaj na razvoj vijetnamskog. Vijetnamski je tonski jezik. To znači da visina tona slogova odlučuje o njihovom značenju. Pogrešan izgovor može izgovoreno potpuno promijeniti ili čak obesmisliti. U vijetnamskom se ukupno razlikuje šest visina tonova. Jezik danas koristi latinična slova. Prije su se koristili kineski pisani znakovi. Pošto je vijetnamski izolirajući jezik, riječi se ne dekliniraju. Jezik je još uvijek nedovoljno istražen… Otkrijte ga, zaista se isplati!