Zbirka izraza

hr U robnoj kući   »   lt Universalinėje parduotuvėje

52 [pedeset i dva]

U robnoj kući

U robnoj kući

52 [penkiasdešimt du]

Universalinėje parduotuvėje

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski litvanski igra Više
Idemo li u jednu robnu kuću? E-n-m--į -n--e-s-li-- pa---o-uvę? E----- į u----------- p---------- E-n-m- į u-i-e-s-l-n- p-r-u-t-v-? --------------------------------- Einame į universalinę parduotuvę? 0
Moram obaviti kupnju. Ma--r-i-i---p-ipi-kt-. M-- r----- a---------- M-n r-i-i- a-s-p-r-t-. ---------------------- Man reikia apsipirkti. 0
Hoću puno toga kupiti. Aš-daug ----s-u. A- d--- p------- A- d-u- p-r-s-u- ---------------- Aš daug pirksiu. 0
Gdje su uredski artikli? Kur (y--)-biu-o-prekės? K-- (---- b---- p------ K-r (-r-) b-u-o p-e-ė-? ----------------------- Kur (yra) biuro prekės? 0
Trebam omotnice i papir za pisma. M-- rei-----o-ų-i- -aiškų -o-i-r-a--. M-- r----- v--- i- l----- p---------- M-n r-i-i- v-k- i- l-i-k- p-p-e-i-u-. ------------------------------------- Man reikia vokų ir laiškų popieriaus. 0
Trebam kemijske i flomastere. M-----i-i----ati---ų--- -l--a-t-r--. M-- r----- š-------- i- f----------- M-n r-i-i- š-a-i-u-ų i- f-o-a-t-r-ų- ------------------------------------ Man reikia šratinukų ir flomasterių. 0
Gdje je namještaj? K---(-ra- -al-a-? K-- (---- b------ K-r (-r-) b-l-a-? ----------------- Kur (yra) baldai? 0
Trebam ormar i komodu. Ma--rei--a -pinto--ir -o-odos. M-- r----- s------ i- k------- M-n r-i-i- s-i-t-s i- k-m-d-s- ------------------------------ Man reikia spintos ir komodos. 0
Trebam pisaći stol i police. M-- r-i-i- r-šom--o ---l- i- l-n-y--s. M-- r----- r------- s---- i- l-------- M-n r-i-i- r-š-m-j- s-a-o i- l-n-y-o-. -------------------------------------- Man reikia rašomojo stalo ir lentynos. 0
Gdje su igračke? K---(y-a- ---s-a-? K-- (---- ž------- K-r (-r-) ž-i-l-i- ------------------ Kur (yra) žaislai? 0
Trebam lutku i medvjedića. M-n -ei-i--l---s ir --š-i-ko. M-- r----- l---- i- m-------- M-n r-i-i- l-l-s i- m-š-i-k-. ----------------------------- Man reikia lėlės ir meškiuko. 0
Trebam nogometnu loptu i šah. M-n-r-i-i- f----l- -a-uo-i- -r --ch-atų. M-- r----- f------ k------- i- š-------- M-n r-i-i- f-t-o-o k-m-o-i- i- š-c-m-t-. ---------------------------------------- Man reikia futbolo kamuolio ir šachmatų. 0
Gdje je alat? Kur-(-ra)-įr-n--a-? K-- (---- į-------- K-r (-r-) į-a-k-a-? ------------------- Kur (yra) įrankiai? 0
Trebam čekić i kliješta. Man r-i--a p--k-u-o -- -ep-ių. M-- r----- p------- i- r------ M-n r-i-i- p-a-t-k- i- r-p-i-. ------------------------------ Man reikia plaktuko ir replių. 0
Trebam bušilicu i odvijač. Ma--reikia gr--to -r -------v-. M-- r----- g----- i- a--------- M-n r-i-i- g-ą-t- i- a-s-k-u-o- ------------------------------- Man reikia grąžto ir atsuktuvo. 0
Gdje je nakit? Kur (yr-- pap-o-a-a-? K-- (---- p---------- K-r (-r-) p-p-o-a-a-? --------------------- Kur (yra) papuošalai? 0
Trebam lančić i narukvicu. Ma- --i--a--ra-di--l----- ---r---ė-. M-- r----- g---------- i- a--------- M-n r-i-i- g-a-d-n-l-s i- a-y-a-k-s- ------------------------------------ Man reikia grandinėlės ir apyrankės. 0
Trebam prsten i naušnice. Man re--i- --e-o i-------rų. M-- r----- ž---- i- a------- M-n r-i-i- ž-e-o i- a-s-a-ų- ---------------------------- Man reikia žiedo ir auskarų. 0

Žene su nadarenije za jezike od muškaraca!

Žene su jednako inteligentne kao muškarci. U prosjeku i jedni i drugi imaju isti kvocijent inteligencije. Međutim, sposobnosti spolova se razlikuju. Muškarci, primjerice, bolje trodimenzionalno razmišljaju. Također bolje rješavaju matematičke zadatke. Žene, s druge strane, imaju bolje pamćenje. Pa bolje usvajaju jezike. Žene prave manje grešaka u pravopisu i gramatici. Također imaju veći vokabular i čitaju tečnije. Stoga u jezičnim testovima većinom postižu bolje rezultate. Razlog isticanja žena u jezicima leži u mozgu. Muški i ženski mozak su drugačije organizirani. Za jezike je odgovorna lijeva polutka mozga. To područje kontrolira jezične procese. K tomu žene koriste obje polutke pri obradi jezika. Njihove dvije polutke mozga također bolje razmjenjuju informacije. Dakle, ženski mozak je kod jezične obrade aktivniji. Na taj su način žene u mogućnosti učinkovitije obrađivati jezik. Još nije poznato zašto se ta dva mozga razlikuju. Neki istaživači smatraju da je biologija uzrok tome. Ženski i muški geni utječu na razvoj mozga. Priroda muškaraca i žena ovisi i o hormonima. Drugi pak kažu da odgoj utječe na naš razvoj. Budući da se sa ženskom djecom više priča te im se više čita. Dječaci, s druge strane, dobivaju više tehničkih igračaka. Dakle, moguće je da naša okolina oblikuje naš mozak. S druge strane, određene razlike postoje diljem svijeta. U svakoj kulturi djeca se drugačije odgajaju...
Dali si znao?
Vijetnamski spada u mon-kmerske jezike. To je maternji jezik više od 80 milijuna ljudi. Nije u srodstvu s kineskim. Veliki dio jezičkog fonda je, međutim, kineskog porijekla. Razlog tomu je što je Vijetnam bio 1000 godina pod dominacijom Kine. U doba kolonijalizma francuski je imao veliki utjecaj na razvoj vijetnamskog. Vijetnamski je tonski jezik. To znači da visina tona slogova odlučuje o njihovom značenju. Pogrešan izgovor može izgovoreno potpuno promijeniti ili čak obesmisliti. U vijetnamskom se ukupno razlikuje šest visina tonova. Jezik danas koristi latinična slova. Prije su se koristili kineski pisani znakovi. Pošto je vijetnamski izolirajući jezik, riječi se ne dekliniraju. Jezik je još uvijek nedovoljno istražen… Otkrijte ga, zaista se isplati!