Zbirka izraza

hr Prošlost 2   »   lt Praeitis 2

82 [osamdeset i dva]

Prošlost 2

Prošlost 2

82 [aštuoniasdešimt du]

Praeitis 2

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski litvanski igra Više
Jesi li morao / morala zvati hitnu pomoć? Ar t- t------ i-------- g------- p------? Ar tu turėjai iškviesti greitąją pagalbą? 0
Jesi li morao / morala zvati liječnika? Ar t- t------ i-------- g-------? Ar tu turėjai iškviesti gydytoją? 0
Je si li morao / morala zvati policiju? Ar t- t------ i-------- p-------? Ar tu turėjai iškviesti policiją? 0
Imate li broj telefona? Upravo sam ga imao / imala. Ar (j--) t----- t------- n-----? K- t-- (a-) j- t------. Ar (jūs) turite telefono numerį? Ką tik (aš) jį turėjau. 0
Imate li adresu? Upravo sam je imao / imala. Ar (j--) t----- a-----? K- t-- (a-) j- t------. Ar (jūs) turite adresą? Ką tik (aš) jį turėjau. 0
Imate li plan grada? Upravo sam ga imao / imala. Ar (j--) t----- m----- p----? K- t-- (a-) j- t------. Ar (jūs) turite miesto planą? Ką tik (aš) jį turėjau. 0
Je li došao točno na vrijeme? Nije mogao doći točno na vrijeme. Ar j-- a----- / a---- l----? J-- n------- a------ / a----- l----. Ar jis atvyko / atėjo laiku? Jis negalėjo atvykti / ateiti laiku. 0
Je li našao put? Nije mogao naći put. Ar j-- r--- k----? J-- n------- r---- k----. Ar jis rado kelią? Jis negalėjo rasti kelio. 0
Je li te razumio? Nije me mogao razumjeti. Ar j-- t--- s------? J-- n------- m---- s-------. Ar jis tave suprato? Jis negalėjo manęs suprasti. 0
Zašto nisi mogao / mogla doći točno na vrijeme? Ko--- (t-) n-------- a------ / a----- l----? Kodėl (tu) negalėjai atvykti / ateiti laiku? 0
Zašto nisi mogao / mogla naći put? Ko--- (t-) n-------- r---- k----? Kodėl (tu) negalėjai rasti kelio? 0
Zašto ga nisi mogao / mogla razumjeti? Ko--- (t-) n-------- j- s-------? Kodėl (tu) negalėjai jo suprasti? 0
Nisam mogao / mogla doći točno na vrijeme jer nije vozio nijedan autobus. (A-) n-------- a------ l----- n-- n-------- a--------. (Aš) negalėjau atvykti laiku, nes nevažiavo autobusas. 0
Nisam mogao / mogla naći put jer nisam imao plan grada. (A-) n-------- r---- k----- n-- n-------- m----- p----. (Aš) negalėjau rasti kelio, nes neturėjau miesto plano. 0
Nisam ga mogao / mogla razumjeti jer je glazba bila preglasna. (A-) n-------- j- s-------- n-- m----- b--- t---- g---- / t----------. (Aš) negalėjau jo suprasti, nes muzika buvo tokia garsi / triukšminga. 0
Morao / morala sam uzeti taksi. (A-) t------ v------- t----. (Aš) turėjau važiuoti taksi. 0
Morao / morala sam kupiti plan grada. (A-) t------ n--------- m----- p----. (Aš) turėjau nusipirkti miesto planą. 0
Morao / morala sam isključiti radio. (A-) t------ i------- r-----. (Aš) turėjau išjungti radiją. 0

Strane jezike je bolje učiti u inozemstvu!

Odrasli jezike više ne uče tako lako kao djeca. Njihov mozak je potpuno razvijen. Stoga više ne može tako lako uspostavljati nove mreže. No svejedno odrasli mogu jako dobro naučiti jezik! Stoga treba otići u zemlju u kojoj se taj jezik govori. Strani jezik se posebno učinkovito uči u inozemstvu. To zna svatko tko je već bio na jezičnom putovanju. U prirodnom se okruženju strani jezik uči puno brže. Novo istraživanje je nedavno došlo do zanimljivog rezultata. Ono pokazuje da se strani jezik u inozemstvu također uči drugačije! Mozak može strani jezik obrađivati kao materinji. Istraživači su dugo vjerovali da postoje različiti procesi učenja. Sada je eksperiment to i dokazao. Skupina ispitanika morala je naučiti izmišljeni jezik. Jedan dio ispitanika pohađao je nastavu. Drugi dio ispitanika učio je jezik u simuliranoj situaciji u inozemstvu. Ti ispitanici su se morali orijentirati u stranom okruženju. Svi ljudi s kojima su stupali u kontakt govorili su novi jezik. Ispitanici te skupine, dakle, nisu pripadali standardnim učenicima jezika. Pripadali su stranoj zajednici govornika. Tako su bili prisiljeni koristiti se novim jezikom. Nakon nekog vremena ispitanike se testiralo. Obje grupe su odmah pokazale dobro znanje novog jezika. Njihov mozak je obradio strani jezik, ali na različit način! Oni koji su jezik učili u “inozemstvu” pokazali su upadljivu aktivnost mozga. Njihov mozak je obrađivao stranu gramatiku kao gramatiku materinjeg jezika. Identificirani su isti mehanizmi kao i kod izvornih govornika. Jezično putovanje je najljepši i najučinkovitiji oblik učenja!