Zbirka izraza

hr Prošlost 2   »   zh 过去时2

82 [osamdeset i dva]

Prošlost 2

Prošlost 2

82[八十二]

82 [Bāshí\'èr]

过去时2

[guòqù shí 2]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski kineski (pojednostavljeni) igra Više
Jesi li morao / morala zvati hitnu pomoć? 你 -- -救-车-吗-? 你 得- 叫--- 吗 ? 你 得- 叫-护- 吗 ? ------------- 你 得要 叫救护车 吗 ? 0
nǐ--é-yào--i-o j-----c-ē--a? n- d- y-- j--- j---- c-- m-- n- d- y-o j-à- j-ù-ù c-ē m-? ---------------------------- nǐ dé yào jiào jiùhù chē ma?
Jesi li morao / morala zvati liječnika? 你 -- -医生 吗-? 你 得- 找-- 吗 ? 你 得- 找-生 吗 ? ------------ 你 得要 找医生 吗 ? 0
Nǐ-dé --o z--o-yīs-ēng-m-? N- d- y-- z--- y------ m-- N- d- y-o z-ǎ- y-s-ē-g m-? -------------------------- Nǐ dé yào zhǎo yīshēng ma?
Je si li morao / morala zvati policiju? 你 得--找警察 - ? 你 得- 找-- 吗 ? 你 得- 找-察 吗 ? ------------ 你 得要 找警察 吗 ? 0
Nǐ-d- -à- zh-o-----c-----? N- d- y-- z--- j------ m-- N- d- y-o z-ǎ- j-n-c-á m-? -------------------------- Nǐ dé yào zhǎo jǐngchá ma?
Imate li broj telefona? Upravo sam ga imao / imala. 您-有 -个-电-号--- --我-刚- -有 -- -话-码 。 您 有 那- 电--- 吗 ? 我 刚- 还- 那- 电--- 。 您 有 那- 电-号- 吗 ? 我 刚- 还- 那- 电-号- 。 --------------------------------- 您 有 那个 电话号码 吗 ? 我 刚才 还有 那个 电话号码 。 0
N---y-u---g--d--nhu- hào-ǎ -a? W--gā-g-á- h-i-yǒ----g- --àn-----à--ǎ. N-- y-- n--- d------ h---- m-- W- g------ h-- y-- n--- d------ h----- N-n y-u n-g- d-à-h-à h-o-ǎ m-? W- g-n-c-i h-i y-u n-g- d-à-h-à h-o-ǎ- --------------------------------------------------------------------- Nín yǒu nàgè diànhuà hàomǎ ma? Wǒ gāngcái hái yǒu nàgè diànhuà hàomǎ.
Imate li adresu? Upravo sam je imao / imala. 您 - -址-吗 ? - -才-----个--址 。 您 有 地- 吗 ? 我 刚- 还- 那- 地- 。 您 有 地- 吗 ? 我 刚- 还- 那- 地- 。 -------------------------- 您 有 地址 吗 ? 我 刚才 还有 那个 地址 。 0
Ní--y-- d---ǐ---?-Wǒ --n--ái ----y-u----- -ìzh-. N-- y-- d---- m-- W- g------ h-- y-- n--- d----- N-n y-u d-z-ǐ m-? W- g-n-c-i h-i y-u n-g- d-z-ǐ- ------------------------------------------------ Nín yǒu dìzhǐ ma? Wǒ gāngcái hái yǒu nàgè dìzhǐ.
Imate li plan grada? Upravo sam ga imao / imala. 您 有 城市旅游指南-----我--才--- 。 您 有 城----- 吗 ? 我 刚- 还- 。 您 有 城-旅-指- 吗 ? 我 刚- 还- 。 ------------------------ 您 有 城市旅游指南 吗 ? 我 刚才 还有 。 0
N---yǒu---é--s-ì-l-y-u ----án-ma--W- -ān-c-- --i-y-u. N-- y-- c------- l---- z----- m-- W- g------ h-- y--- N-n y-u c-é-g-h- l-y-u z-ǐ-á- m-? W- g-n-c-i h-i y-u- ----------------------------------------------------- Nín yǒu chéngshì lǚyóu zhǐnán ma? Wǒ gāngcái hái yǒu.
Je li došao točno na vrijeme? Nije mogao doći točno na vrijeme. 他 来得--时---? 他 -- 准时-来 。 他 来- 准- 吗 ? 他 没- 准- 来 。 他 来- 准- 吗 ? 他 没- 准- 来 。 ----------------------- 他 来得 准时 吗 ? 他 没能 准时 来 。 0
Tā--á--é -hǔn-h- ----T---éi-né-g --ǔns------. T- l---- z------ m-- T- m-- n--- z------ l--- T- l-i-é z-ǔ-s-í m-? T- m-i n-n- z-ǔ-s-í l-i- --------------------------------------------- Tā láidé zhǔnshí ma? Tā méi néng zhǔnshí lái.
Je li našao put? Nije mogao naći put. 他--- 路 - 吗---他--能 找----。 他 找- 路 了 吗 ? 他 没- 找- 路 。 他 找- 路 了 吗 ? 他 没- 找- 路 。 ------------------------ 他 找到 路 了 吗 ? 他 没能 找到 路 。 0
T- zhǎ--à----le --?-T--m-i--éng-z---d-o-lù. T- z------ l--- m-- T- m-- n--- z------ l-- T- z-ǎ-d-o l-l- m-? T- m-i n-n- z-ǎ-d-o l-. ------------------------------------------- Tā zhǎodào lùle ma? Tā méi néng zhǎodào lù.
Je li te razumio? Nije me mogao razumjeti. 他--懂-你说- 话-了---- --没-懂 我说- 话-。 他 听- 你-- 话 了 吗 ? 他 没-- 我-- 话 。 他 听- 你-的 话 了 吗 ? 他 没-懂 我-的 话 。 ------------------------------ 他 听懂 你说的 话 了 吗 ? 他 没听懂 我说的 话 。 0
T--tī-g d--- ---shu--de-uàle ma? ------ t-ng d--g -ǒ -hu- ---uà. T- t--- d--- n- s--- d------ m-- T- m-- t--- d--- w- s--- d----- T- t-n- d-n- n- s-u- d-h-à-e m-? T- m-i t-n- d-n- w- s-u- d-h-à- ---------------------------------------------------------------- Tā tīng dǒng nǐ shuō dehuàle ma? Tā méi tīng dǒng wǒ shuō dehuà.
Zašto nisi mogao / mogla doći točno na vrijeme? 你 为什么 -能- ---来-呢-? 你 为-- 没-- 准- 来 呢 ? 你 为-么 没-够 准- 来 呢 ? ------------------ 你 为什么 没能够 准时 来 呢 ? 0
Nǐ----s-é-- -é- --ngg----h--s---l-----? N- w------- m-- n------ z------ l-- n-- N- w-i-h-m- m-i n-n-g-u z-ǔ-s-í l-i n-? --------------------------------------- Nǐ wèishéme méi nénggòu zhǔnshí lái ne?
Zašto nisi mogao / mogla naći put? 你-为-- 没有---到- - ? 你 为-- 没-- 找-- 呢 ? 你 为-么 没-能 找-路 呢 ? ----------------- 你 为什么 没有能 找到路 呢 ? 0
Nǐ -è---é-- méi--u----- z-----o-lù-ne? N- w------- m----- n--- z------ l- n-- N- w-i-h-m- m-i-ǒ- n-n- z-ǎ-d-o l- n-? -------------------------------------- Nǐ wèishéme méiyǒu néng zhǎodào lù ne?
Zašto ga nisi mogao / mogla razumjeti? 你-为-么--听- --的 --呢-? 你 为-- 没-- 他-- 话 呢 ? 你 为-么 没-懂 他-的 话 呢 ? ------------------- 你 为什么 没听懂 他说的 话 呢 ? 0
Nǐ--è----me -é- t-n- --ng-tā -h-ō-deh-à ne? N- w------- m-- t--- d--- t- s--- d---- n-- N- w-i-h-m- m-i t-n- d-n- t- s-u- d-h-à n-? ------------------------------------------- Nǐ wèishéme méi tīng dǒng tā shuō dehuà ne?
Nisam mogao / mogla doći točno na vrijeme jer nije vozio nijedan autobus. 我 没能 -时 来- -为 -时--- 公共汽- 。 我 没- 准- 来- 因- 当- 没- 公--- 。 我 没- 准- 来- 因- 当- 没- 公-汽- 。 -------------------------- 我 没能 准时 来, 因为 当时 没有 公共汽车 。 0
Wǒ------é-g-zh--sh- lái,-yīnw-i -āng--í m-iyǒ- -ō-g-òn- q-c-ē. W- m-- n--- z------ l--- y----- d------ m----- g------- q----- W- m-i n-n- z-ǔ-s-í l-i- y-n-è- d-n-s-í m-i-ǒ- g-n-g-n- q-c-ē- -------------------------------------------------------------- Wǒ méi néng zhǔnshí lái, yīnwèi dāngshí méiyǒu gōnggòng qìchē.
Nisam mogao / mogla naći put jer nisam imao plan grada. 我 没能-找- 路 - 因----当时 ---城---- 。 我 没- 找- 路 , 因- 我 当- 没- 城---- 。 我 没- 找- 路 , 因- 我 当- 没- 城-交-图 。 ------------------------------ 我 没能 找到 路 , 因为 我 当时 没有 城市交通图 。 0
Wǒ -éi nén--zhǎo-à- l-, -īnw-i w---ā-g--í mé-yǒ---h-ngs-ì -iā---n- --. W- m-- n--- z------ l-- y----- w- d------ m----- c------- j------- t-- W- m-i n-n- z-ǎ-d-o l-, y-n-è- w- d-n-s-í m-i-ǒ- c-é-g-h- j-ā-t-n- t-. ---------------------------------------------------------------------- Wǒ méi néng zhǎodào lù, yīnwèi wǒ dāngshí méiyǒu chéngshì jiāotōng tú.
Nisam ga mogao / mogla razumjeti jer je glazba bila preglasna. 我--有 听懂 -说- - -- -- -乐 太吵 了 。 我 没- 听- 他-- , 因- 当- 音- 太- 了 。 我 没- 听- 他-的 , 因- 当- 音- 太- 了 。 ----------------------------- 我 没有 听懂 他说的 , 因为 当时 音乐 太吵 了 。 0
W--méiyǒ---īn--d------ --uō d-----n--- dā--s-í-yīny-- tà----ǎole. W- m----- t--- d--- t- s--- d-- y----- d------ y----- t-- c------ W- m-i-ǒ- t-n- d-n- t- s-u- d-, y-n-è- d-n-s-í y-n-u- t-i c-ǎ-l-. ----------------------------------------------------------------- Wǒ méiyǒu tīng dǒng tā shuō de, yīnwèi dāngshí yīnyuè tài chǎole.
Morao / morala sam uzeti taksi. 我-----须 - --车-。 我 当- 必- 坐 出-- 。 我 当- 必- 坐 出-车 。 --------------- 我 当时 必须 坐 出租车 。 0
W- --n-s-í--ì------ -h-zū --ē. W- d------ b--- z-- c---- c--- W- d-n-s-í b-x- z-ò c-ū-ū c-ē- ------------------------------ Wǒ dāngshí bìxū zuò chūzū chē.
Morao / morala sam kupiti plan grada. 我--- 必- 买 -张 -----指- 。 我 当- 必- 买 一- 城- 交--- 。 我 当- 必- 买 一- 城- 交-指- 。 ---------------------- 我 当时 必须 买 一张 城市 交通指南 。 0
Wǒ dā----- b-x--m-i yī z-āng--héng--ì jiā------zh-n-n. W- d------ b--- m-- y- z---- c------- j------- z------ W- d-n-s-í b-x- m-i y- z-ā-g c-é-g-h- j-ā-t-n- z-ǐ-á-. ------------------------------------------------------ Wǒ dāngshí bìxū mǎi yī zhāng chéngshì jiāotōng zhǐnán.
Morao / morala sam isključiti radio. 我-当- ---把 收音--关掉 。 我 当- 必- 把 收-- 关- 。 我 当- 必- 把 收-机 关- 。 ------------------ 我 当时 必须 把 收音机 关掉 。 0
W- dāngsh- -ìx--bǎ-s-----njī--uā- diào. W- d------ b--- b- s-------- g--- d---- W- d-n-s-í b-x- b- s-ō-y-n-ī g-ā- d-à-. --------------------------------------- Wǒ dāngshí bìxū bǎ shōuyīnjī guān diào.

Strane jezike je bolje učiti u inozemstvu!

Odrasli jezike više ne uče tako lako kao djeca. Njihov mozak je potpuno razvijen. Stoga više ne može tako lako uspostavljati nove mreže. No svejedno odrasli mogu jako dobro naučiti jezik! Stoga treba otići u zemlju u kojoj se taj jezik govori. Strani jezik se posebno učinkovito uči u inozemstvu. To zna svatko tko je već bio na jezičnom putovanju. U prirodnom se okruženju strani jezik uči puno brže. Novo istraživanje je nedavno došlo do zanimljivog rezultata. Ono pokazuje da se strani jezik u inozemstvu također uči drugačije! Mozak može strani jezik obrađivati kao materinji. Istraživači su dugo vjerovali da postoje različiti procesi učenja. Sada je eksperiment to i dokazao. Skupina ispitanika morala je naučiti izmišljeni jezik. Jedan dio ispitanika pohađao je nastavu. Drugi dio ispitanika učio je jezik u simuliranoj situaciji u inozemstvu. Ti ispitanici su se morali orijentirati u stranom okruženju. Svi ljudi s kojima su stupali u kontakt govorili su novi jezik. Ispitanici te skupine, dakle, nisu pripadali standardnim učenicima jezika. Pripadali su stranoj zajednici govornika. Tako su bili prisiljeni koristiti se novim jezikom. Nakon nekog vremena ispitanike se testiralo. Obje grupe su odmah pokazale dobro znanje novog jezika. Njihov mozak je obradio strani jezik, ali na različit način! Oni koji su jezik učili u “inozemstvu” pokazali su upadljivu aktivnost mozga. Njihov mozak je obrađivao stranu gramatiku kao gramatiku materinjeg jezika. Identificirani su isti mehanizmi kao i kod izvornih govornika. Jezično putovanje je najljepši i najučinkovitiji oblik učenja!