Zbirka izraza

hr Prilozi   »   el Επιρρήματα

100 [sto]

Prilozi

Prilozi

100 [εκατό]

100 [ekató]

Επιρρήματα

[Epirrḗmata]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski grčki igra Više
već jednom – još nikada ήδ- – π--- μ---- τ--α ήδη – ποτέ μέχρι τώρα 0
ḗ-- – p--- m----- t--- ḗd- – p--- m----- t--a ḗdē – poté méchri tṓra ḗ-ē – p-t- m-c-r- t-r- ----–-----------------
Jeste li već jednom bili u Berlinu? Έχ--- ε--------- π--- τ- Β-------; Έχετε επισκεφτεί ποτέ το Βερολίνο; 0
É----- e---------- p--- t- B-------? Éc---- e---------- p--- t- B-------? Échete episkephteí poté to Berolíno? É-h-t- e-i-k-p-t-í p-t- t- B-r-l-n-? -----------------------------------?
Ne, još nikada. Όχ-- π--- μ---- τ---. Όχι, ποτέ μέχρι τώρα. 0
Ó---, p--- m----- t---. Óc--- p--- m----- t---. Óchi, poté méchri tṓra. Ó-h-, p-t- m-c-r- t-r-. ----,-----------------.
netko – nitko κά----- – κ----- / κ-----ς κάποιος – κανείς / κανένας 0
k------ – k----- / k------ ká----- – k----- / k-----s kápoios – kaneís / kanénas k-p-i-s – k-n-í- / k-n-n-s --------–--------/--------
Poznajete li nekoga ovdje? Ξέ---- κ------ ε--; Ξέρετε κάποιον εδώ; 0
X----- k------ e--? Xé---- k------ e--? Xérete kápoion edṓ? X-r-t- k-p-i-n e-ṓ? ------------------?
Ne, ne poznajem nikoga ovdje. Όχ-- δ-- ξ--- κ------ ε--. Όχι, δεν ξέρω κανέναν εδώ. 0
Ó---, d-- x--- k------ e--. Óc--- d-- x--- k------ e--. Óchi, den xérō kanénan edṓ. Ó-h-, d-n x-r- k-n-n-n e-ṓ. ----,---------------------.
još – ne više ακ--- – ό-- π-- / π---ν ακόμα – όχι πια / πλέον 0
a---- – ó--- p-- / p---- ak--- – ó--- p-- / p---n akóma – óchi pia / pléon a-ó-a – ó-h- p-a / p-é-n ------–----------/------
Ostajete li još dugo ovdje? Θα μ------ π--- α---- ε--; Θα μείνετε πολύ ακόμα εδώ; 0
T-- m------ p--- a---- e--? Th- m------ p--- a---- e--? Tha meínete polý akóma edṓ? T-a m-í-e-e p-l- a-ó-a e-ṓ? --------------------------?
Ne, ne ostajem više dugo ovdje. Όχ-- δ-- θ- μ---- π--- α---- ε--. Όχι, δεν θα μείνω πολύ ακόμη εδώ. 0
Ó---, d-- t-- m---- p--- a---- e--. Óc--- d-- t-- m---- p--- a---- e--. Óchi, den tha meínō polý akómē edṓ. Ó-h-, d-n t-a m-í-ō p-l- a-ó-ē e-ṓ. ----,-----------------------------.
još nešto – ništa više κά-- α---- – τ----- ά--ο κάτι ακόμα – τίποτα άλλο 0
k--- a---- – t----- á--- ká-- a---- – t----- á--o káti akóma – típota állo k-t- a-ó-a – t-p-t- á-l- -----------–------------
Želite li još nešto popiti? Θα θ----- ν- π----- κ--- α----; Θα θέλατε να πιείτε κάτι ακόμα; 0
T-- t------ n- p----- k--- a----? Th- t------ n- p----- k--- a----? Tha thélate na pieíte káti akóma? T-a t-é-a-e n- p-e-t- k-t- a-ó-a? --------------------------------?
Ne, ne želim više ništa. Όχ-- δ- θ- ή---- τ----- ά---. Όχι, δε θα ήθελα τίποτα άλλο. 0
Ó---, d- t-- ḗ----- t----- á---. Óc--- d- t-- ḗ----- t----- á---. Óchi, de tha ḗthela típota állo. Ó-h-, d- t-a ḗ-h-l- t-p-t- á-l-. ----,--------------------------.
već nešto – još ništa ήδ- κ--- – τ----- α---α ήδη κάτι – τίποτα ακόμα 0
ḗ-- k--- – t----- a---- ḗd- k--- – t----- a---a ḗdē káti – típota akóma ḗ-ē k-t- – t-p-t- a-ó-a ---------–-------------
Jeste li već nešto jeli? Έχ--- φ--- ή-- κ---; Έχετε φάει ήδη κάτι; 0
É----- p---- ḗ-- k---? Éc---- p---- ḗ-- k---? Échete pháei ḗdē káti? É-h-t- p-á-i ḗ-ē k-t-? ---------------------?
Ne, još ništa nisam jeo / jela. Όχ-- δ-- έ-- φ--- τ----- α----. Όχι, δεν έχω φάει τίποτα ακόμα. 0
Ó---, d-- é--- p---- t----- a----. Óc--- d-- é--- p---- t----- a----. Óchi, den échō pháei típota akóma. Ó-h-, d-n é-h- p-á-i t-p-t- a-ó-a. ----,----------------------------.
još netko – više nitko κά----- α---- – κ----- ά---ς κάποιος ακόμα – κανείς άλλος 0
k------ a---- – k----- á---- ká----- a---- – k----- á---s kápoios akóma – kaneís állos k-p-i-s a-ó-a – k-n-í- á-l-s --------------–-------------
Želi li još netko kavu? Θα ή---- κ------ α---- κ---; Θα ήθελε κάποιος ακόμα καφέ; 0
T-- ḗ----- k------ a---- k----? Th- ḗ----- k------ a---- k----? Tha ḗthele kápoios akóma kaphé? T-a ḗ-h-l- k-p-i-s a-ó-a k-p-é? ------------------------------?
Ne, nitko više. Όχ-- κ----- ά----. Όχι, κανείς άλλος. 0
Ó---, k----- á----. Óc--- k----- á----. Óchi, kaneís állos. Ó-h-, k-n-í- á-l-s. ----,-------------.

Arapski jezik

Arapski jezik je jedan od najvažnijih svjetskih jezika. Arapski jezik govori više od 300 milijuna ljudi. Oni žive u više od 20 različitih zemalja. Arapski spada u afroazijske jezike. Arapski jezik nastao je prije više tisuća godina. Ovaj jezik se prvobitno govorio na Arapskom poluotoku. Odatle se počeo širiti dalje. Govorni arapski jezik se razlikuje od standardnog jezika. Također postoji mnogo različitih arapskih dijalekata. Moglo bi se reći da se u svakoj regiji govori drugačije. Govornici različitih dijalekata se uopće ne razumiju. Stoga su filmovi iz arapskih zemalja većinom titlovani. Samo tako ih se može razumjeti u svim arapskim zemljama. Klasični standardni arapski jezik se danas jedva uopće govori. Postoji samo u pisanom obliku. U knjigama i novinama se koristi klasičan arapski standardni jezik. Danas ne postoji stručni arapski jezik. Stručno nazivlje je preuzeto i8z drugih jezika. Ovdje prije svega prevladavaju francuski i engleski jezik. Interes za arapski jezik posljednjih je godina jako porastao. Sve više ljudi želi učiti arapski. Tečajevi se nude na svakom sveučilištu i mnogim školama. Puno ljudi smatra arapsko pismo posebno fascinantnim. U arapskom jeziku se piše zdesna nalijevo. Izgovor i gramatika arapskog jezika nisu baš jednostavni. Ima puno glasova i pravila koje drugi jezici ne poznaju. Pri učenju arapskog jezika bi se stoga trebalo pridržavati određenog redoslijeda. Prvo izgovor, pa gramatika, a onda pisanje…