Zbirka izraza

hr Prilozi   »   it Avverbi

100 [sto]

Prilozi

Prilozi

100 [cento]

Avverbi

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski talijanski igra Više
već jednom – još nikada gi- u-- v---- – n-- ... m-i già una volta – non ... mai 0
Jeste li već jednom bili u Berlinu? È g-- s---- a B------ u-- v----? È già stato a Berlino una volta? 0
Ne, još nikada. No- n-- c- s--- m-- s----. No, non ci sono mai stato. 0
netko – nitko qu------ – n-----o qualcuno – nessuno 0
Poznajete li nekoga ovdje? Co----- q------- q--? Conosce qualcuno qui? 0
Ne, ne poznajem nikoga ovdje. No- n-- c------ n------. No, non conosco nessuno. 0
još – ne više an---- – n-- p-ù ancora – non più 0
Ostajete li još dugo ovdje? Re--- a----- t---- q--? Resta ancora tanto qui? 0
Ne, ne ostajem više dugo ovdje. No- n-- c- r---- p-- t----. No, non ci resto più tanto. 0
još nešto – ništa više an---- q------- – p-- n----e ancora qualcosa – più niente 0
Želite li još nešto popiti? Vu--- b--- a----- q-------? Vuole bere ancora qualcosa? 0
Ne, ne želim više ništa. No- n-- v----- p-- n-----. No, non voglio più niente. 0
već nešto – još ništa gi- q------- – a----- n----e già qualcosa – ancora niente 0
Jeste li već nešto jeli? Ha m------- g-- q-------? Ha mangiato già qualcosa? 0
Ne, još ništa nisam jeo / jela. No- n-- h- m------- a----- n-----. No, non ho mangiato ancora niente. 0
još netko – više nitko an---- q------- – n-----o ancora qualcuno – nessuno 0
Želi li još netko kavu? Qu------ v---- a----- u- c----? Qualcuno vuole ancora un caffè? 0
Ne, nitko više. No- n------. No, nessuno. 0

Arapski jezik

Arapski jezik je jedan od najvažnijih svjetskih jezika. Arapski jezik govori više od 300 milijuna ljudi. Oni žive u više od 20 različitih zemalja. Arapski spada u afroazijske jezike. Arapski jezik nastao je prije više tisuća godina. Ovaj jezik se prvobitno govorio na Arapskom poluotoku. Odatle se počeo širiti dalje. Govorni arapski jezik se razlikuje od standardnog jezika. Također postoji mnogo različitih arapskih dijalekata. Moglo bi se reći da se u svakoj regiji govori drugačije. Govornici različitih dijalekata se uopće ne razumiju. Stoga su filmovi iz arapskih zemalja većinom titlovani. Samo tako ih se može razumjeti u svim arapskim zemljama. Klasični standardni arapski jezik se danas jedva uopće govori. Postoji samo u pisanom obliku. U knjigama i novinama se koristi klasičan arapski standardni jezik. Danas ne postoji stručni arapski jezik. Stručno nazivlje je preuzeto i8z drugih jezika. Ovdje prije svega prevladavaju francuski i engleski jezik. Interes za arapski jezik posljednjih je godina jako porastao. Sve više ljudi želi učiti arapski. Tečajevi se nude na svakom sveučilištu i mnogim školama. Puno ljudi smatra arapsko pismo posebno fascinantnim. U arapskom jeziku se piše zdesna nalijevo. Izgovor i gramatika arapskog jezika nisu baš jednostavni. Ima puno glasova i pravila koje drugi jezici ne poznaju. Pri učenju arapskog jezika bi se stoga trebalo pridržavati određenog redoslijeda. Prvo izgovor, pa gramatika, a onda pisanje…