Zbirka izraza

hr Prilozi   »   px Advérbios

100 [sto]

Prilozi

Prilozi

100 [cem]

Advérbios

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski portugalski (BR) igra Više
već jednom – još nikada já ..---l---a---- --n--ca j- .-- a----- v-- – n---- j- .-. a-g-m- v-z – n-n-a ------------------------- já ... alguma vez – nunca 0
Jeste li već jednom bili u Berlinu? J- e--ev---m Ber-im -----a-v--? J- e----- e- B----- a----- v--- J- e-t-v- e- B-r-i- a-g-m- v-z- ------------------------------- Já esteve em Berlim alguma vez? 0
Ne, još nikada. Nã-- n-n-a. N--- n----- N-o- n-n-a- ----------- Não, nunca. 0
netko – nitko al--ém-–---n-uém a----- – n------ a-g-é- – n-n-u-m ---------------- alguém – ninguém 0
Poznajete li nekoga ovdje? C---e-e a--- -lg---? C------ a--- a------ C-n-e-e a-u- a-g-é-? -------------------- Conhece aqui alguém? 0
Ne, ne poznajem nikoga ovdje. N-o- -ã--c-n-eço-a-ui-n--g-ém. N--- n-- c------ a--- n------- N-o- n-o c-n-e-o a-u- n-n-u-m- ------------------------------ Não, não conheço aqui ninguém. 0
još – ne više u- pouc---ai--– ma-s n-o u- p---- m--- – m--- n-- u- p-u-o m-i- – m-i- n-o ------------------------ um pouco mais – mais não 0
Ostajete li još dugo ovdje? A-n-- --ca mu-to-te--- a---? A---- f--- m---- t---- a---- A-n-a f-c- m-i-o t-m-o a-u-? ---------------------------- Ainda fica muito tempo aqui? 0
Ne, ne ostajem više dugo ovdje. N--,--- nã- f-c- -------ais t---o aqu-. N--- e- n-- f--- m---- m--- t---- a---- N-o- e- n-o f-c- m-i-o m-i- t-m-o a-u-. --------------------------------------- Não, eu não fico muito mais tempo aqui. 0
još nešto – ništa više ma-s-a-gu---c-is- ---a-s-nada m--- a----- c---- – m--- n--- m-i- a-g-m- c-i-a – m-i- n-d- ----------------------------- mais alguma coisa – mais nada 0
Želite li još nešto popiti? Que----ber m--s-al-um- --i-a? Q--- b---- m--- a----- c----- Q-e- b-b-r m-i- a-g-m- c-i-a- ----------------------------- Quer beber mais alguma coisa? 0
Ne, ne želim više ništa. Não, eu-não -u-ro--ai- nad-. N--- e- n-- q---- m--- n---- N-o- e- n-o q-e-o m-i- n-d-. ---------------------------- Não, eu não quero mais nada. 0
već nešto – još ništa já-... a--u-- --i-a-- ----- --o--..-nada j- .-- a----- c---- – a---- n-- .-- n--- j- .-. a-g-m- c-i-a – a-n-a n-o .-. n-d- ---------------------------------------- já ... alguma coisa – ainda não ... nada 0
Jeste li već nešto jeli? J- -om-u --------o-s-? J- c---- a----- c----- J- c-m-u a-g-m- c-i-a- ---------------------- Já comeu alguma coisa? 0
Ne, još ništa nisam jeo / jela. N-o-----ai----n-o -omi n-d-. N--- e- a---- n-- c--- n---- N-o- e- a-n-a n-o c-m- n-d-. ---------------------------- Não, eu ainda não comi nada. 0
još netko – više nitko m-i------é--– ma-s ni----m m--- a----- – m--- n------ m-i- a-g-é- – m-i- n-n-u-m -------------------------- mais alguém – mais ninguém 0
Želi li još netko kavu? Mais----u-- que- um----é? M--- a----- q--- u- c---- M-i- a-g-é- q-e- u- c-f-? ------------------------- Mais alguém quer um café? 0
Ne, nitko više. N-o,-n----ém-mais--u-r u-----é. N--- n------ m--- q--- u- c---- N-o- n-n-u-m m-i- q-e- u- c-f-. ------------------------------- Não, ninguém mais quer um café. 0

Arapski jezik

Arapski jezik je jedan od najvažnijih svjetskih jezika. Arapski jezik govori više od 300 milijuna ljudi. Oni žive u više od 20 različitih zemalja. Arapski spada u afroazijske jezike. Arapski jezik nastao je prije više tisuća godina. Ovaj jezik se prvobitno govorio na Arapskom poluotoku. Odatle se počeo širiti dalje. Govorni arapski jezik se razlikuje od standardnog jezika. Također postoji mnogo različitih arapskih dijalekata. Moglo bi se reći da se u svakoj regiji govori drugačije. Govornici različitih dijalekata se uopće ne razumiju. Stoga su filmovi iz arapskih zemalja većinom titlovani. Samo tako ih se može razumjeti u svim arapskim zemljama. Klasični standardni arapski jezik se danas jedva uopće govori. Postoji samo u pisanom obliku. U knjigama i novinama se koristi klasičan arapski standardni jezik. Danas ne postoji stručni arapski jezik. Stručno nazivlje je preuzeto i8z drugih jezika. Ovdje prije svega prevladavaju francuski i engleski jezik. Interes za arapski jezik posljednjih je godina jako porastao. Sve više ljudi želi učiti arapski. Tečajevi se nude na svakom sveučilištu i mnogim školama. Puno ljudi smatra arapsko pismo posebno fascinantnim. U arapskom jeziku se piše zdesna nalijevo. Izgovor i gramatika arapskog jezika nisu baš jednostavni. Ima puno glasova i pravila koje drugi jezici ne poznaju. Pri učenju arapskog jezika bi se stoga trebalo pridržavati određenog redoslijeda. Prvo izgovor, pa gramatika, a onda pisanje…