Zbirka izraza

hr Prilozi   »   bg Наречия

100 [sto]

Prilozi

Prilozi

100 [сто]

100 [sto]

Наречия

[Narechiya]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski bugarski igra Više
već jednom – još nikada в-ч- –-----не вече – още не в-ч- – о-е н- ------------- вече – още не 0
v-c-- – o-hch---e veche – oshche ne v-c-e – o-h-h- n- ----------------- veche – oshche ne
Jeste li već jednom bili u Berlinu? Би----и--т------ в--ерл-н? Били ли сте вече в Берлин? Б-л- л- с-е в-ч- в Б-р-и-? -------------------------- Били ли сте вече в Берлин? 0
Bil--li ste------ - Be---n? Bili li ste veche v Berlin? B-l- l- s-e v-c-e v B-r-i-? --------------------------- Bili li ste veche v Berlin?
Ne, još nikada. Не, още -е. Не, още не. Н-, о-е н-. ----------- Не, още не. 0
Ne--os---e --. Ne, oshche ne. N-, o-h-h- n-. -------------- Ne, oshche ne.
netko – nitko ня-ой - н---й някой – никой н-к-й – н-к-й ------------- някой – никой 0
ny--o--– n---y nyakoy – nikoy n-a-o- – n-k-y -------------- nyakoy – nikoy
Poznajete li nekoga ovdje? Поз---а-е -и--яко---т--? Познавате ли някого тук? П-з-а-а-е л- н-к-г- т-к- ------------------------ Познавате ли някого тук? 0
Pozn--a-e-l---ya---o-t-k? Poznavate li nyakogo tuk? P-z-a-a-e l- n-a-o-o t-k- ------------------------- Poznavate li nyakogo tuk?
Ne, ne poznajem nikoga ovdje. Не,--------ав-м н-к--о т--. Не, не познавам никого тук. Н-, н- п-з-а-а- н-к-г- т-к- --------------------------- Не, не познавам никого тук. 0
N-,-ne-poz--vam-ni---o-t--. Ne, ne poznavam nikogo tuk. N-, n- p-z-a-a- n-k-g- t-k- --------------------------- Ne, ne poznavam nikogo tuk.
još – ne više о-е – ня-а още – няма о-е – н-м- ---------- още – няма 0
o--c-e-–--yama oshche – nyama o-h-h- – n-a-a -------------- oshche – nyama
Ostajete li još dugo ovdje? Щ--о---н-т- ли--ще-д-л---т--? Ще останете ли още дълго тук? Щ- о-т-н-т- л- о-е д-л-о т-к- ----------------------------- Ще останете ли още дълго тук? 0
Sh----ost-n-te--i ---c---d--go -u-? Shche ostanete li oshche dylgo tuk? S-c-e o-t-n-t- l- o-h-h- d-l-o t-k- ----------------------------------- Shche ostanete li oshche dylgo tuk?
Ne, ne ostajem više dugo ovdje. Н-- -я-а -а ----н- ---г- -ук. Не, няма да остана дълго тук. Н-, н-м- д- о-т-н- д-л-о т-к- ----------------------------- Не, няма да остана дълго тук. 0
N-- -y--- ---ost-na--ylg- --k. Ne, nyama da ostana dylgo tuk. N-, n-a-a d- o-t-n- d-l-o t-k- ------------------------------ Ne, nyama da ostana dylgo tuk.
još nešto – ništa više о-- -----– н-що -о---е още нещо – нищо повече о-е н-щ- – н-щ- п-в-ч- ---------------------- още нещо – нищо повече 0
os-che--e--cho---n---c-o----e-he oshche neshcho – nishcho poveche o-h-h- n-s-c-o – n-s-c-o p-v-c-e -------------------------------- oshche neshcho – nishcho poveche
Želite li još nešto popiti? Ж-л-е------още --що-з--пиен-? Желаете ли още нещо за пиене? Ж-л-е-е л- о-е н-щ- з- п-е-е- ----------------------------- Желаете ли още нещо за пиене? 0
Zh--ae-e--- -----e ---h--o -a---ene? Zhelaete li oshche neshcho za piene? Z-e-a-t- l- o-h-h- n-s-c-o z- p-e-e- ------------------------------------ Zhelaete li oshche neshcho za piene?
Ne, ne želim više ništa. Н-, -е-жел---ни-о -ов--е. Не, не желая нищо повече. Н-, н- ж-л-я н-щ- п-в-ч-. ------------------------- Не, не желая нищо повече. 0
Ne------hel--a n---c-o p-v--he. Ne, ne zhelaya nishcho poveche. N-, n- z-e-a-a n-s-c-o p-v-c-e- ------------------------------- Ne, ne zhelaya nishcho poveche.
već nešto – još ništa в--е-нещо –-още -ищо вече нещо – още нищо в-ч- н-щ- – о-е н-щ- -------------------- вече нещо – още нищо 0
vech- nes---o-– oshch--nis-c-o veche neshcho – oshche nishcho v-c-e n-s-c-o – o-h-h- n-s-c-o ------------------------------ veche neshcho – oshche nishcho
Jeste li već nešto jeli? Я-о-те ли----е-н-що? Ядохте ли вече нещо? Я-о-т- л- в-ч- н-щ-? -------------------- Ядохте ли вече нещо? 0
Y--ok-te li -e--e-n-----o? Yadokhte li veche neshcho? Y-d-k-t- l- v-c-e n-s-c-o- -------------------------- Yadokhte li veche neshcho?
Ne, još ništa nisam jeo / jela. Не, -щ- ни-о-не-с-м--л. Не, още нищо не съм ял. Н-, о-е н-щ- н- с-м я-. ----------------------- Не, още нищо не съм ял. 0
N-,---h-h- ni--c-o n- s-- --l. Ne, oshche nishcho ne sym yal. N-, o-h-h- n-s-c-o n- s-m y-l- ------------------------------ Ne, oshche nishcho ne sym yal.
još netko – više nitko ощ- н--ой---н-ко--пове-е още някой – никой повече о-е н-к-й – н-к-й п-в-ч- ------------------------ още някой – никой повече 0
o--c---n-a--y –-nik-y -ove-he oshche nyakoy – nikoy poveche o-h-h- n-a-o- – n-k-y p-v-c-e ----------------------------- oshche nyakoy – nikoy poveche
Želi li još netko kavu? Же-а- -- о---няко- -аф-? Желае ли още някой кафе? Ж-л-е л- о-е н-к-й к-ф-? ------------------------ Желае ли още някой кафе? 0
Z-e--e-li----ch- ny-ko--ka-e? Zhelae li oshche nyakoy kafe? Z-e-a- l- o-h-h- n-a-o- k-f-? ----------------------------- Zhelae li oshche nyakoy kafe?
Ne, nitko više. Н-, -----. Не, никой. Н-, н-к-й- ---------- Не, никой. 0
Ne--ni-o-. Ne, nikoy. N-, n-k-y- ---------- Ne, nikoy.

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

Video nije pronađen!

Arapski jezik

Arapski jezik je jedan od najvažnijih svjetskih jezika. Arapski jezik govori više od 300 milijuna ljudi. Oni žive u više od 20 različitih zemalja. Arapski spada u afroazijske jezike. Arapski jezik nastao je prije više tisuća godina. Ovaj jezik se prvobitno govorio na Arapskom poluotoku. Odatle se počeo širiti dalje. Govorni arapski jezik se razlikuje od standardnog jezika. Također postoji mnogo različitih arapskih dijalekata. Moglo bi se reći da se u svakoj regiji govori drugačije. Govornici različitih dijalekata se uopće ne razumiju. Stoga su filmovi iz arapskih zemalja većinom titlovani. Samo tako ih se može razumjeti u svim arapskim zemljama. Klasični standardni arapski jezik se danas jedva uopće govori. Postoji samo u pisanom obliku. U knjigama i novinama se koristi klasičan arapski standardni jezik. Danas ne postoji stručni arapski jezik. Stručno nazivlje je preuzeto i8z drugih jezika. Ovdje prije svega prevladavaju francuski i engleski jezik. Interes za arapski jezik posljednjih je godina jako porastao. Sve više ljudi želi učiti arapski. Tečajevi se nude na svakom sveučilištu i mnogim školama. Puno ljudi smatra arapsko pismo posebno fascinantnim. U arapskom jeziku se piše zdesna nalijevo. Izgovor i gramatika arapskog jezika nisu baš jednostavni. Ima puno glasova i pravila koje drugi jezici ne poznaju. Pri učenju arapskog jezika bi se stoga trebalo pridržavati određenog redoslijeda. Prvo izgovor, pa gramatika, a onda pisanje…