Zbirka izraza

hr Prilozi   »   te క్రియావిశేషణం

100 [sto]

Prilozi

Prilozi

100 [వంద]

100 [Vanda]

క్రియావిశేషణం

[Kriyāviśēṣaṇaṁ]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski telugu igra Više
već jednom – još nikada ఇ-తక--ు--ు --ఇ-్ప-ి వర-ూ లేదు ఇ--------- - ఇ----- వ--- ల--- ఇ-త-ు-ు-ద- - ఇ-్-ట- వ-క- ల-ద- ----------------------------- ఇంతకుముందు - ఇప్పటి వరకూ లేదు 0
In--kum--d-----ppa------a---lē-u I---------- - i----- v----- l--- I-t-k-m-n-u - i-p-ṭ- v-r-k- l-d- -------------------------------- Intakumundu - ippaṭi varakū lēdu
Jeste li već jednom bili u Berlinu? మీరు -ం-కు మ--ు---బ-్ల-----చ్----? మ--- ఇ---- మ----- బ------ వ------- మ-ర- ఇ-త-ు మ-న-ప- బ-్-ీ-్ వ-్-ా-ా- ---------------------------------- మీరు ఇంతకు మునుపే బర్లీన్ వచ్చారా? 0
M--u--n-ak---un--ē barlīn -----rā? M--- i----- m----- b----- v------- M-r- i-t-k- m-n-p- b-r-ī- v-c-ā-ā- ---------------------------------- Mīru intaku munupē barlīn vaccārā?
Ne, još nikada. ల---,-ఇ-్--ివ--- ర--ే--. ల---- ఇ--------- ర------ ల-ద-, ఇ-్-ట-వ-క- ర-ల-ద-. ------------------------ లేదు, ఇప్పటివరకూ రాలేదు. 0
L-d-,-ippaṭi--rakū rā--d-. L---- i----------- r------ L-d-, i-p-ṭ-v-r-k- r-l-d-. -------------------------- Lēdu, ippaṭivarakū rālēdu.
netko – nitko ఎ-రో---రు--వ-ూ-కాదు ఎ--- ఒ-------- క--- ఎ-ర- ఒ-ర---వ-ూ క-ద- ------------------- ఎవరో ఒకరు-ఎవరూ కాదు 0
E--r- o-a-u-e--r--k-du E---- o---------- k--- E-a-ō o-a-u-e-a-ū k-d- ---------------------- Evarō okaru-evarū kādu
Poznajete li nekoga ovdje? మ-క--ఇక్---ఎవర-----ెల-స-? మ--- ఇ---- ఎ----- త------ మ-క- ఇ-్-డ ఎ-ర-న- త-ల-స-? ------------------------- మీకు ఇక్కడ ఎవరైనా తెలుసా? 0
Mīku-i-k-ḍ- eva------te----? M--- i----- e------- t------ M-k- i-k-ḍ- e-a-a-n- t-l-s-? ---------------------------- Mīku ikkaḍa evarainā telusā?
Ne, ne poznajem nikoga ovdje. ల---, ---- --్క--ఎ-ర- -ె-ియర--. ల---- న--- ఇ---- ఎ--- త------ . ల-ద-, న-క- ఇ-్-డ ఎ-ర- త-ల-య-ు . ------------------------------- లేదు, నాకు ఇక్కడ ఎవరూ తెలియరు . 0
Lē-u--n--u ik--ḍa --ar- t---ya--. L---- n--- i----- e---- t-------- L-d-, n-k- i-k-ḍ- e-a-ū t-l-y-r-. --------------------------------- Lēdu, nāku ikkaḍa evarū teliyaru.
još – ne više ఇ--ొ-త------మ-ీ -క్కువ--ేప- కా-ు ఇ----- స------- ఎ----- స--- క--- ఇ-క-ం- స-ప---ర- ఎ-్-ు- స-ప- క-ద- -------------------------------- ఇంకొంత సేపు-మరీ ఎక్కువ సేపు కాదు 0
I--on---s-pu---r---k---a s--u k-du I------ s-------- e----- s--- k--- I-k-n-a s-p---a-ī e-k-v- s-p- k-d- ---------------------------------- Iṅkonta sēpu-marī ekkuva sēpu kādu
Ostajete li još dugo ovdje? మ------్-డ---కొం--సే-ు -ం--ర-? మ--- ఇ---- ఇ----- స--- ఉ------ మ-ర- ఇ-్-డ ఇ-క-ం- స-ప- ఉ-ట-ర-? ------------------------------ మీరు ఇక్కడ ఇంకొంత సేపు ఉంటారా? 0
Mī---i------iṅ-o-t- -ē-u-u--ār-? M--- i----- i------ s--- u------ M-r- i-k-ḍ- i-k-n-a s-p- u-ṭ-r-? -------------------------------- Mīru ikkaḍa iṅkonta sēpu uṇṭārā?
Ne, ne ostajem više dugo ovdje. ల--ు, --ను-ఇ--క--ఎ-్--- -ేప----డ-ు. ల---- న--- ఇ---- ఎ----- స--- ఉ----- ల-ద-, న-న- ఇ-్-డ ఎ-్-ు- స-ప- ఉ-డ-ు- ----------------------------------- లేదు, నేను ఇక్కడ ఎక్కువ సేపు ఉండను. 0
Lēdu---ē-u--kkaḍa ---uv- --pu----an-. L---- n--- i----- e----- s--- u------ L-d-, n-n- i-k-ḍ- e-k-v- s-p- u-ḍ-n-. ------------------------------------- Lēdu, nēnu ikkaḍa ekkuva sēpu uṇḍanu.
još nešto – ništa više మ--దైనా-- -ంక-ఏమీ లేదు మ------ - ఇ-- ఏ-- ల--- మ-ే-ై-ా - ఇ-క ఏ-ీ ల-ద- ---------------------- మరేదైనా - ఇంక ఏమీ లేదు 0
M-rēd-i-- -----a--m- -ē-u M-------- - i--- ē-- l--- M-r-d-i-ā - i-k- ē-ī l-d- ------------------------- Marēdainā - iṅka ēmī lēdu
Želite li još nešto popiti? మ-----ంకే---ా----ద-ి---ా? మ--- ఇ------- త---------- మ-ర- ఇ-క-మ-న- త-గ-ల-చ-ర-? ------------------------- మీరు ఇంకేమైనా తాగదలిచారా? 0
M-ru---kē--i----āga-al-c--ā? M--- i-------- t------------ M-r- i-k-m-i-ā t-g-d-l-c-r-? ---------------------------- Mīru iṅkēmainā tāgadalicārā?
Ne, ne želim više ništa. వ---ు--న-కు -ం---- వ-్-ు వ----- న--- ఇ----- వ---- వ-్-ు- న-క- ఇ-క-మ- వ-్-ు ------------------------ వద్దు, నాకు ఇంకేమీ వద్దు 0
V-ddu,--āku---k--ī----du V----- n--- i----- v---- V-d-u- n-k- i-k-m- v-d-u ------------------------ Vaddu, nāku iṅkēmī vaddu
već nešto – još ništa ఇ---ు ము--------- ఎమీ ల-దు ఇ---- మ---------- ఎ-- ల--- ఇ-త-ు మ-న-ప---ం-ా ఎ-ీ ల-ద- -------------------------- ఇంతకు మునుపే-ఇంకా ఎమీ లేదు 0
I-t-------up---ṅkā -m- lē-u I----- m---------- e-- l--- I-t-k- m-n-p---ṅ-ā e-ī l-d- --------------------------- Intaku munupē-iṅkā emī lēdu
Jeste li već nešto jeli? మ-రు ఇం-----ు-ుప--ఏ---- -ిన్---ా? మ--- ఇ---- మ----- ఏ---- త-------- మ-ర- ఇ-త-ు మ-న-ప- ఏ-ై-ా త-న-న-ర-? --------------------------------- మీరు ఇంతకు మునుపే ఏమైనా తిన్నారా? 0
Mīr--in--k- munup--ēma--- --n---ā? M--- i----- m----- ē----- t------- M-r- i-t-k- m-n-p- ē-a-n- t-n-ā-ā- ---------------------------------- Mīru intaku munupē ēmainā tinnārā?
Ne, još ništa nisam jeo / jela. లే----న--ు ఇ-కా---- త-న---ు. ల---- న--- ఇ--- ఎ-- త------- ల-ద-, న-న- ఇ-క- ఎ-ీ త-న-ే-ు- ---------------------------- లేదు, నేను ఇంకా ఎమీ తినలేదు. 0
Lēdu,-nē---i--ā e-ī -in---du. L---- n--- i--- e-- t-------- L-d-, n-n- i-k- e-ī t-n-l-d-. ----------------------------- Lēdu, nēnu iṅkā emī tinalēdu.
još netko – više nitko మర--రు---ర--క-దు మ---------- క--- మ-ొ-ర---వ-ూ క-ద- ---------------- మరొకరు-ఎవరూ కాదు 0
Ma-ok-ru----r- k-du M------------- k--- M-r-k-r---v-r- k-d- ------------------- Marokaru-evarū kādu
Želi li još netko kavu? ఇ--ెవ--క-నా -ాఫీ కావ-లా? ఇ---------- క--- క------ ఇ-క-వ-ి-ై-ా క-ఫ- క-వ-ల-? ------------------------ ఇంకెవరికైనా కాఫీ కావాలా? 0
I-ke-ari-a-n---ā--ī kāv-lā? I------------ k---- k------ I-k-v-r-k-i-ā k-p-ī k-v-l-? --------------------------- Iṅkevarikainā kāphī kāvālā?
Ne, nitko više. వ--దు--ఎవ--------ద--ు వ----- ఎ------- వ---- వ-్-ు- ఎ-్-ర-క- వ-్-ు --------------------- వద్దు, ఎవ్వరికీ వద్దు 0
V------e---------addu V----- e------- v---- V-d-u- e-v-r-k- v-d-u --------------------- Vaddu, evvarikī vaddu

Arapski jezik

Arapski jezik je jedan od najvažnijih svjetskih jezika. Arapski jezik govori više od 300 milijuna ljudi. Oni žive u više od 20 različitih zemalja. Arapski spada u afroazijske jezike. Arapski jezik nastao je prije više tisuća godina. Ovaj jezik se prvobitno govorio na Arapskom poluotoku. Odatle se počeo širiti dalje. Govorni arapski jezik se razlikuje od standardnog jezika. Također postoji mnogo različitih arapskih dijalekata. Moglo bi se reći da se u svakoj regiji govori drugačije. Govornici različitih dijalekata se uopće ne razumiju. Stoga su filmovi iz arapskih zemalja većinom titlovani. Samo tako ih se može razumjeti u svim arapskim zemljama. Klasični standardni arapski jezik se danas jedva uopće govori. Postoji samo u pisanom obliku. U knjigama i novinama se koristi klasičan arapski standardni jezik. Danas ne postoji stručni arapski jezik. Stručno nazivlje je preuzeto i8z drugih jezika. Ovdje prije svega prevladavaju francuski i engleski jezik. Interes za arapski jezik posljednjih je godina jako porastao. Sve više ljudi želi učiti arapski. Tečajevi se nude na svakom sveučilištu i mnogim školama. Puno ljudi smatra arapsko pismo posebno fascinantnim. U arapskom jeziku se piše zdesna nalijevo. Izgovor i gramatika arapskog jezika nisu baš jednostavni. Ima puno glasova i pravila koje drugi jezici ne poznaju. Pri učenju arapskog jezika bi se stoga trebalo pridržavati određenog redoslijeda. Prvo izgovor, pa gramatika, a onda pisanje…