Knjiga fraza

bs Lica   »   ad ЦIыфхэр

1 [jedan]

Lica

Lica

1 [зы]

1 [zy]

ЦIыфхэр

CIyfhjer

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski adigejski Igra Više
ja с- с_ с- -- сэ 0
sje s__ s-e --- sje
ja i ti с-р-- о-рэ с____ о___ с-р-э о-р- ---------- сэррэ оррэ 0
s-e---e -r-je s______ o____ s-e-r-e o-r-e ------------- sjerrje orrje
nas dvoje тэ-титIо т_ т____ т- т-т-о -------- тэ титIо 0
tj--tit-o t__ t____ t-e t-t-o --------- tje titIo
on а---хъул-ф-гъ] а_ (__________ а- (-ъ-л-ф-г-] -------------- ар (хъулъфыгъ] 0
a- (--l-y-) a_ (_______ a- (-u-f-g- ----------- ar (hulfyg)
on i ona а-рэ--х--лъф-гъ- ар-- -бз-лъ-ыг-] а___ (__________ а___ (__________ а-р- (-ъ-л-ф-г-] а-р- (-з-л-ф-г-] --------------------------------- аррэ (хъулъфыгъ] аррэ (бзылъфыгъ] 0
arr-- -hu--yg---rrje (b-yl---) a____ (_______ a____ (________ a-r-e (-u-f-g- a-r-e (-z-l-y-) ------------------------------ arrje (hulfyg) arrje (bzylfyg)
njih dvoje а------у-и а___ т____ а-э- т-у-и ---------- ахэр тIури 0
ahjer-t-uri a____ t____ a-j-r t-u-i ----------- ahjer tIuri
muškarac хъу-ъ--гъ х________ х-у-ъ-ы-ъ --------- хъулъфыгъ 0
hu-f-g h_____ h-l-y- ------ hulfyg
žena бзыл-ф--ъ б________ б-ы-ъ-ы-ъ --------- бзылъфыгъ 0
bz-lf-g b______ b-y-f-g ------- bzylfyg
dijete с-б-й с____ с-б-й ----- сабый 0
sabyj s____ s-b-j ----- sabyj
jedna porodica унаг-о у_____ у-а-ъ- ------ унагъо 0
un-go u____ u-a-o ----- unago
moja porodica с---аг-о с_______ с-у-а-ъ- -------- сиунагъо 0
si-na-o s______ s-u-a-o ------- siunago
Мoja porodica je ovdje. С-у--г-- -ы- щы-. С_______ м__ щ___ С-у-а-ъ- м-щ щ-I- ----------------- Сиунагъо мыщ щыI. 0
S-u------ysh- s-h--. S______ m____ s_____ S-u-a-o m-s-h s-h-I- -------------------- Siunago myshh shhyI.
Ja sam ovdje. Сэ-мыщ-сы-ыI. С_ м__ с_____ С- м-щ с-щ-I- ------------- Сэ мыщ сыщыI. 0
S---myshh s-sh-yI. S__ m____ s_______ S-e m-s-h s-s-h-I- ------------------ Sje myshh syshhyI.
Ti si ovdje. О--ы-----I. О м__ у____ О м-щ у-ы-. ----------- О мыщ ущыI. 0
O -yshh us-h-I. O m____ u______ O m-s-h u-h-y-. --------------- O myshh ushhyI.
On je ovdje i ona je ovdje. А--(----ъ-ы-ъ- -ыщ -ы- ы----а--(бз-лъф-г-- ----щ--. А_ (__________ м__ щ__ ы___ а_ (__________ м__ щ___ А- (-ъ-л-ф-г-] м-щ щ-I ы-I- а- (-з-л-ф-г-] м-щ щ-I- --------------------------------------------------- Ар (хъулъфыгъ] мыщ щыI ыкIи ар (бзылъфыгъ] мыщ щыI. 0
A--(h--fyg----s-h shh----kIi a- (-z-l-y-----s-- sh-yI. A_ (_______ m____ s____ y___ a_ (________ m____ s_____ A- (-u-f-g- m-s-h s-h-I y-I- a- (-z-l-y-) m-s-h s-h-I- ------------------------------------------------------ Ar (hulfyg) myshh shhyI ykIi ar (bzylfyg) myshh shhyI.
Mi smo ovdje. Т- --щ--ыщы-. Т_ м__ т_____ Т- м-щ т-щ-I- ------------- Тэ мыщ тыщыI. 0
Tj- --shh -y---yI. T__ m____ t_______ T-e m-s-h t-s-h-I- ------------------ Tje myshh tyshhyI.
Vi ste ovdje. Ш-- --щ ш--щыI. Ш__ м__ ш______ Ш-о м-щ ш-у-ы-. --------------- Шъо мыщ шъущыI. 0
Sho m-----s--s----. S__ m____ s________ S-o m-s-h s-u-h-y-. ------------------- Sho myshh shushhyI.
Oni su svi ovdje. Ахэр--э--э--ыщ-щ----. А___ з____ м__ щ_____ А-э- з-к-э м-щ щ-I-х- --------------------- Ахэр зэкIэ мыщ щыIэх. 0
A-je-----k-je--ys-h----y-j-h. A____ z______ m____ s________ A-j-r z-e-I-e m-s-h s-h-I-e-. ----------------------------- Ahjer zjekIje myshh shhyIjeh.

Jezicima protiv Alzheimera

Ko želi ostati oštrouman trebalo bi da uči jezike. Jezikne vještine štite od demencije. Brojne naučne studije su to potvrdile. Starost učenika pritom ne igra nikakvu ulogu. Jedino je važno da se mozak redono vježba. Učenjem riječi aktiviraju se različita područja mozga. Ta područja kontroliraju važne kognitivne procese. Stoga su osobe koje govore više jezika pažljivije. One posjeduju i veću sposobnost koncentracije. No višejezičnost ima još više prednosti. Višejezični govornici donose bolje odluke. Brže dolaze do nekog zaključka. To se dešava zato što je njihov mozak naučio birati. Njihov mozak uvijek zna najmanje dvije riječi za jednu stvar. Svaka od tih riječi predstavlja mogući izbor. Višejezični govornici stoga stalno moraju donositi odluke. Njihov mozak je uvježban da bira između više stvari. Taj trening ne potiče samo centar za govor. Mnoga područja mozga profitiraju od višejezičnosti. Jezičke vještine takođe predstavljaju i bolju kognitivnu kontrolu. Naravno, demencija se ne može spriječiti jezičkim vještinama. Ipak, bolest sporije napreduje kod višejezičkih govornika. Čini se da se njihov mozak bolje nosi s posljedicama. Simptomi demencije se slabije manifestiraju kod onih koji uče jezike. Zbunjenost i zaboravljivost su slabije izražene. Stoga i mladi i stari imaju jednako velike koristi od učenja jezika. I: sa svakim novim jezikom lakše je naučiti sljedeći jezik. Stoga bismo svi trebali posezati za rječnicima umjesto za lijekovima!
Da li ste to znali?
Albanski spada u indogermanske jezike. Ali nije u srodstvu ni s jednim drugim jezikom iz ove jezičke grupe. Još se ne zna kako je tačno albanski nastao. Danas se ovim jezikom uglavnom govori u Albaniji i na Kosovu. Za oko 6 miliona ljudi to je maternji jezik. Albanski se dijeli na dva velika dijalekta. Rijeka Škumbin je linija razdvajanja između sjevernog i južnoj narječja. U nekim tačkama se ova dva dijalekta značajno međusobno razlikuju. Pisani albanski jezik je stvoren tek u 20. vijeku. Albanski jezik koristi latinična slova. Gramatika liči djelimice gramatici grčkog i rumunskog jezika. Mogu se naći i paralele u južnoslavenskim jezicima. Sve ove sličnosti su sigurno rezultat kontakata između govornika ovih jezika. Ko se zanima za jezike, trebalo bi da obavezno uči albanski! To je zaista jedinstven jezik!