Knjiga fraza

bs U restoranu 3   »   te రెస్టారెంట్ వద్ద 3

31 [trideset i jedan]

U restoranu 3

U restoranu 3

31 [ముప్పై ఒకటి]

31 [Muppai okaṭi]

రెస్టారెంట్ వద్ద 3

[Resṭāreṇṭ vadda 3]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski telugu Igra Više
Htio / htjela bih predjelo. న--- -- స్ట--్ట-్----ాలి న--- ఒ- స-------- క----- న-క- ఒ- స-ట-ర-ట-్ క-వ-ల- ------------------------ నాకు ఒక స్టార్టర్ కావాలి 0
Nā-u ----sṭā---r-k-v-li N--- o-- s------ k----- N-k- o-a s-ā-ṭ-r k-v-l- ----------------------- Nāku oka sṭārṭar kāvāli
Htio / htjela bih salatu. నాకు -ల--్ క---లి న--- స---- క----- న-క- స-ా-్ క-వ-ల- ----------------- నాకు సలాడ్ కావాలి 0
N-k---a-ā--kā-āli N--- s---- k----- N-k- s-l-ḍ k-v-l- ----------------- Nāku salāḍ kāvāli
Htio / htjela bih supu. నా-ు--- స-ప్ కా--లి న--- ఒ- స--- క----- న-క- ఒ- స-ప- క-వ-ల- ------------------- నాకు ఒక సూప్ కావాలి 0
Nāk- o-a -ū-------i N--- o-- s-- k----- N-k- o-a s-p k-v-l- ------------------- Nāku oka sūp kāvāli
Htio / htjela bih desert. నాకు -- -ె--స-్ట--కావా-ి న--- ఒ- డ-------- క----- న-క- ఒ- డ-స-స-్-్ క-వ-ల- ------------------------ నాకు ఒక డెస్సర్ట్ కావాలి 0
Nā--------e-'sa---k-v-li N--- o-- ḍ------- k----- N-k- o-a ḍ-s-s-r- k-v-l- ------------------------ Nāku oka ḍes'sarṭ kāvāli
Htio / htjela bih sladoled sa šlagom. న--ు -ిప- ----న-క--ీమ్--ో-ఉన్న --్-క్ర-మ్-కావా-ి న--- వ--- చ---- క----- త- ఉ--- ఐ-- క----- క----- న-క- వ-ప- చ-స-న క-ర-మ- త- ఉ-్- ఐ-్ క-ర-మ- క-వ-ల- ------------------------------------------------ నాకు విప్ చేసిన క్రీమ్ తో ఉన్న ఐస్ క్రీమ్ కావాలి 0
N--u-v-p-c-si-a -----tō-u-n--ais --īm k-v--i N--- v-- c----- k--- t- u--- a-- k--- k----- N-k- v-p c-s-n- k-ī- t- u-n- a-s k-ī- k-v-l- -------------------------------------------- Nāku vip cēsina krīm tō unna ais krīm kāvāli
Htio / htjela bih voće ili sir. న-క--కొ---ి---్ళ- ------ీజ్----ాలి న--- క----- ప---- ల--- చ--- క----- న-క- క-న-న- ప-్-ు ల-ద- చ-జ- క-వ-ల- ---------------------------------- నాకు కొన్ని పళ్ళు లేదా చీజ్ కావాలి 0
Nā-u-----i pa-ḷu lēdā --j kāv-li N--- k---- p---- l--- c-- k----- N-k- k-n-i p-ḷ-u l-d- c-j k-v-l- -------------------------------- Nāku konni paḷḷu lēdā cīj kāvāli
Htjeli / htjele bismo doručkovati. నా-- --రేక్ --స్ట- -ి-ా--- --చ-య--ని ఉ-ది న--- బ----- ఫ----- త------ / చ------ ఉ--- న-క- బ-ర-క- ఫ-స-ట- త-న-ల-ి / చ-య-ల-ి ఉ-ద- ----------------------------------------- నాకు బ్రేక్ ఫాస్ట్ తినాలని / చేయాలని ఉంది 0
Nāku --ēk ph-----i-----i/ -ēy---ni-u--i N--- b--- p---- t-------- c------- u--- N-k- b-ē- p-ā-ṭ t-n-l-n-/ c-y-l-n- u-d- --------------------------------------- Nāku brēk phāsṭ tinālani/ cēyālani undi
Htjeli / htjele bismo ručati. న--ు ---- ---ా--ి - --యాలని-ఉ-ది న--- ల--- త------ / చ------ ఉ--- న-క- ల-చ- త-న-ల-ి / చ-య-ల-ి ఉ-ద- -------------------------------- నాకు లంచ్ తినాలని / చేయాలని ఉంది 0
N------n---tinā----/ ----l-ni -n-i N--- l---- t-------- c------- u--- N-k- l-n-c t-n-l-n-/ c-y-l-n- u-d- ---------------------------------- Nāku lan̄c tinālani/ cēyālani undi
Htjeli / htjele bismo večerati. నాకు డ-న---్-తినా--ి-/ ---ాల-ి ఉ--ి న--- డ------ త------ / చ------ ఉ--- న-క- డ-న-న-్ త-న-ల-ి / చ-య-ల-ి ఉ-ద- ----------------------------------- నాకు డిన్నర్ తినాలని / చేయాలని ఉంది 0
Nāk----n--r t-n---n-/ ---ā-a-- --di N--- ḍ----- t-------- c------- u--- N-k- ḍ-n-a- t-n-l-n-/ c-y-l-n- u-d- ----------------------------------- Nāku ḍinnar tinālani/ cēyālani undi
Šta biste htjeli / htjele za doručak? మీ-ు----ేక--ఫ--్--------ి క----ి? మ--- బ----- ఫ----- ల- ఏ-- క------ మ-క- బ-ర-క- ఫ-స-ట- ల- ఏ-ి క-వ-ల-? --------------------------------- మీకు బ్రేక్ ఫాస్ట్ లో ఏమి కావాలి? 0
M-k- brē-----sṭ -ō -mi kā----? M--- b--- p---- l- ē-- k------ M-k- b-ē- p-ā-ṭ l- ē-i k-v-l-? ------------------------------ Mīku brēk phāsṭ lō ēmi kāvāli?
Zemičke s marmeladom i medom? జా-్ మ-ి-- ---ె-తో-త-ార----ిన--ో--స్--ా--లి జ--- మ---- త--- త- త--------- ర----- క----- జ-మ- మ-ి-ు త-న- త- త-ా-ు-ే-ి- ర-ల-స- క-వ-ల- ------------------------------------------- జామ్ మరియు తేనె తో తయారుచేసిన రోల్స్ కావాలి 0
Jā--m-r--u-tēn-----ta----cēsi----ōls kāv--i J-- m----- t--- t- t----------- r--- k----- J-m m-r-y- t-n- t- t-y-r-c-s-n- r-l- k-v-l- ------------------------------------------- Jām mariyu tēne tō tayārucēsina rōls kāvāli
Tost s kobasicom i sirom? సా-ేజ్-మ---ు -ీ-్ -ో--య---చ-స-న---స్ట్ క--ాల-? స----- మ---- చ--- త- త--------- ట----- క------ స-స-జ- మ-ి-ు చ-జ- త- త-ా-ు-ే-ి- ట-స-ట- క-వ-ల-? ---------------------------------------------- సాసేజ్ మరియు చీజ్ తో తయారుచేసిన టోస్ట్ కావాలా? 0
S-s-j -a-iy- -ī- tō t--ā--c-s-na -ō-- kā--l-? S---- m----- c-- t- t----------- ṭ--- k------ S-s-j m-r-y- c-j t- t-y-r-c-s-n- ṭ-s- k-v-l-? --------------------------------------------- Sāsēj mariyu cīj tō tayārucēsina ṭōsṭ kāvālā?
Kuhano jaje? బా-ిల్---స----ుడ్డు---వ-ల-? బ----- చ---- గ----- క------ బ-య-ల- చ-స-న గ-డ-డ- క-వ-ల-? --------------------------- బాయిల్ చేసిన గుడ్డు కావాలా? 0
B-y-l ---i-a-gu--u --vā--? B---- c----- g---- k------ B-y-l c-s-n- g-ḍ-u k-v-l-? -------------------------- Bāyil cēsina guḍḍu kāvālā?
Jaje na oko? ఫ్రై-------గ--్-ు కా---ా? ఫ--- చ---- గ----- క------ ఫ-ర- చ-స-న గ-డ-డ- క-వ-ల-? ------------------------- ఫ్రై చేసిన గుడ్డు కావాలా? 0
Phr-i------a---ḍḍu-kāvāl-? P---- c----- g---- k------ P-r-i c-s-n- g-ḍ-u k-v-l-? -------------------------- Phrai cēsina guḍḍu kāvālā?
Omlet? ఆమ-ల--్ --వాల-? ఆ------ క------ ఆ-్-ె-్ క-వ-ల-? --------------- ఆమ్లెట్ కావాలా? 0
Ā---ṭ-kā-ā--? Ā---- k------ Ā-l-ṭ k-v-l-? ------------- Āmleṭ kāvālā?
Molim još jedan jogurt. ఇంకొక-క---ు-----గు -ా---ి ఇ---- క---- ప----- క----- ఇ-క-క క-్-ు ప-ర-గ- క-వ-ల- ------------------------- ఇంకొక కప్పు పెరుగు కావాలి 0
Iṅ-o-a-ka-----e-ug- -----i I----- k---- p----- k----- I-k-k- k-p-u p-r-g- k-v-l- -------------------------- Iṅkoka kappu perugu kāvāli
Molim još soli i bibera. అ--గే క---ం ఉప-ప---రియు -ి-ి-ా--ప--ి-కూడ- ఇ-్వండి అ---- క---- ఉ---- మ---- మ------ ప--- క--- ఇ------ అ-ా-ే క-ం-ం ఉ-్-ు మ-ి-ు మ-ర-య-ల ప-డ- క-డ- ఇ-్-ం-ి ------------------------------------------------- అలాగే కొంచం ఉప్పు మరియు మిరియాల పొడి కూడా ఇవ్వండి 0
Al-g------caṁ uppu ---i-- -iriyāl--p--i-k-ḍ---vv-ṇ-i A---- k------ u--- m----- m------- p--- k--- i------ A-ā-ē k-n-c-ṁ u-p- m-r-y- m-r-y-l- p-ḍ- k-ḍ- i-v-ṇ-i ---------------------------------------------------- Alāgē kon̄caṁ uppu mariyu miriyāla poḍi kūḍā ivvaṇḍi
Molim još jednu čašu vode. మ-ొక్క-గ్--స్ మంచి-నీ--ళ---వ్---ి మ----- గ----- మ--- న----- ఇ------ మ-ొ-్- గ-ల-స- మ-చ- న-ళ-ళ- ఇ-్-ం-ి --------------------------------- మరొక్క గ్లాస్ మంచి నీళ్ళు ఇవ్వండి 0
M--ok-----ā--man-ci n--ḷu ivva-ḍi M------ g--- m----- n---- i------ M-r-k-a g-ā- m-n-c- n-ḷ-u i-v-ṇ-i --------------------------------- Marokka glās man̄ci nīḷḷu ivvaṇḍi

Uspješno korištenje jezika se može naučiti!

Govoriti je prilično jednostavno. Uspješno govoriti je, međutim, puno teže. Naime, način na koji nešto kažemo je važniji od onog što kažemo. To su pokazala mnoga istraživanja. Slušaoci nesvjesno obraćaju pažnju na određene karakteristike govornika. Stoga možemo utjecati na to hoće li naš jezik biti dobro prihvaćen. Uvijek moramo samo paziti na to kako govorimo. To takođe uključuje i naš govor tijela. On mora biti autentičan i u skladu s našom ličnosti. Glas takođe igra ulogu jer se uvijek vrednuje. Kod muškaraca je, na primjer, pogodniji dublji glas. Njime govornik djeluje pouzdano i kompetentno. S druge strane, promjene u glasu nemaju nikakvog učinka. Kod govorenja je posebno važna brzina. U eksperimentima se ispitivala uspješnost razgovora. Uspješno govoriti znači imati sposobnost uvjeravanja drugih. Ko želi druge uvjeriti, ne smije prebrzo govoriti. Inače odaje utisak neiskrenosti. Međutim, presporo govorenje također nije korisno. Ljudi koji jako sporo govore djeluju manje inteligentno. Najbolje je stoga govoriti umjerenom brzinom. Idealno je izreći 3,5 riječi u sekundi. Pauze su takođe bitne kod govora. One čine naš govor prirodnim i uvjerljivim. Na taj način nam slušaoci vjeruju. Optimalno je napraviti 4 do 5 pauza u minuti. Stoga pokušajte kontrolirati svoj govor! Zatim može uslijediti sljedeći razgovor za posao...
Da li ste to znali?
Norveški je sjevernogermanski jezik. To je maternji jezik oko 5 miliona ljudi. Posebna odlika norveškog je da se sastoji od dva standardna varijeteta: bokmåla i nynorska. To znači da postoje dva priznata norveška jezika. Oba se ravnopravno koriste u upravi, u školama i u medijima. Zbog razuđenosti zemlje dugo se nije mogao stvoriti standardni jezik. Tako su se održali dijalekti i razvili su se nezavisno jedan od drugog. Ali svaki Norvežanin razumije sve lokalne dijalekte i oba službena jezika. Za izgovor norveškog jezika nema utvrđenih pravila. Razlog tome je što se obje inačice pretežno pišu. Većinom se govori lokalni dijalekt. Norveški je veoma sličan danskom i švedskom. Govornici ovih jezika razumiju se međusobno bez većih problema. Norveški je, znači, interesantan jezik... A svako može odabrati koji norveški želi da uči!