Knjiga fraza

bs U restoranu 3   »   ko 레스토랑에서 3

31 [trideset i jedan]

U restoranu 3

U restoranu 3

31 [서른하나]

31 [seoleunhana]

레스토랑에서 3

[leseutolang-eseo 3]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski korejski Igra Više
Htio / htjela bih predjelo. 애피타이---주세-. 애----- 주--- 애-타-저- 주-요- ----------- 애피타이저를 주세요. 0
a--it-ij---eul-------. a------------- j------ a-p-t-i-e-l-u- j-s-y-. ---------------------- aepitaijeoleul juseyo.
Htio / htjela bih salatu. 샐--를-주세-. 샐--- 주--- 샐-드- 주-요- --------- 샐러드를 주세요. 0
s------de-le-- j-se--. s------------- j------ s-e-l-o-e-l-u- j-s-y-. ---------------------- saelleodeuleul juseyo.
Htio / htjela bih supu. 수-- 주세-. 수-- 주--- 수-를 주-요- -------- 수프를 주세요. 0
s-pe--eu-------o. s-------- j------ s-p-u-e-l j-s-y-. ----------------- supeuleul juseyo.
Htio / htjela bih desert. 디저-를----. 디--- 주--- 디-트- 주-요- --------- 디저트를 주세요. 0
dij-----l-u- -u----. d----------- j------ d-j-o-e-l-u- j-s-y-. -------------------- dijeoteuleul juseyo.
Htio / htjela bih sladoled sa šlagom. 생크--얹은 아이-크-을-주--. 생-- 얹- 아----- 주--- 생-림 얹- 아-스-림- 주-요- ------------------ 생크림 얹은 아이스크림을 주세요. 0
s-e-g---l-m e---------i--u-eulim-----jus-yo. s---------- e------- a-------------- j------ s-e-g-e-l-m e-n---u- a-s-u-e-l-m-e-l j-s-y-. -------------------------------------------- saengkeulim eonj-eun aiseukeulim-eul juseyo.
Htio / htjela bih voće ili sir. 과--나 ----주--. 과--- 치-- 주--- 과-이- 치-를 주-요- ------------- 과일이나 치즈를 주세요. 0
g---l-ina-ch---u-e-l j-----. g-------- c--------- j------ g-a-l-i-a c-i-e-l-u- j-s-y-. ---------------------------- gwail-ina chijeuleul juseyo.
Htjeli / htjele bismo doručkovati. 우-는 아침-사---고 싶어-. 우-- 아---- 하- 싶--- 우-는 아-식-를 하- 싶-요- ----------------- 우리는 아침식사를 하고 싶어요. 0
u-ine-------m-ig---e-l--------p-eo--. u------ a------------- h--- s-------- u-i-e-n a-h-m-i-s-l-u- h-g- s-p-e-y-. ------------------------------------- ulineun achimsigsaleul hago sip-eoyo.
Htjeli / htjele bismo ručati. 우리는 -심식사--하고 싶--. 우-- 점---- 하- 싶--- 우-는 점-식-를 하- 싶-요- ----------------- 우리는 점심식사를 하고 싶어요. 0
ul-neun-je-m-i-sig-aleu----go sip---yo. u------ j--------------- h--- s-------- u-i-e-n j-o-s-m-i-s-l-u- h-g- s-p-e-y-. --------------------------------------- ulineun jeomsimsigsaleul hago sip-eoyo.
Htjeli / htjele bismo večerati. 우-는 저녁--를 하- -어-. 우-- 저---- 하- 싶--- 우-는 저-식-를 하- 싶-요- ----------------- 우리는 저녁식사를 하고 싶어요. 0
u-in-u- ----yeogsigs--e-l -a-o-s-p-e---. u------ j---------------- h--- s-------- u-i-e-n j-o-y-o-s-g-a-e-l h-g- s-p-e-y-. ---------------------------------------- ulineun jeonyeogsigsaleul hago sip-eoyo.
Šta biste htjeli / htjele za doručak? 아침식-로----하--? 아---- 뭘 원---- 아-식-로 뭘 원-세-? ------------- 아침식사로 뭘 원하세요? 0
a----sigsalo mwo---o-h-s--o? a----------- m--- w--------- a-h-m-i-s-l- m-o- w-n-a-e-o- ---------------------------- achimsigsalo mwol wonhaseyo?
Zemičke s marmeladom i medom? 빵- -- 꿀--드릴-요? 빵- 잼- 꿀- 드---- 빵- 잼- 꿀- 드-까-? -------------- 빵에 잼과 꿀을 드릴까요? 0
p---g-e --em-wa kku---ul-d-u-i-kk--o? p------ j------ k------- d----------- p-a-g-e j-e-g-a k-u---u- d-u-i-k-a-o- ------------------------------------- ppang-e jaemgwa kkul-eul deulilkkayo?
Tost s kobasicom i sirom? 토스-에 --지- 치-를-드-까-? 토--- 소--- 치-- 드---- 토-트- 소-지- 치-를 드-까-? ------------------- 토스트에 소시지와 치즈를 드릴까요? 0
tos--t--e --s-j--a -hi--ul--l de---lk-ay-? t-------- s------- c--------- d----------- t-s-u-e-e s-s-j-w- c-i-e-l-u- d-u-i-k-a-o- ------------------------------------------ toseuteue sosijiwa chijeuleul deulilkkayo?
Kuhano jaje? 삶은----? 삶- 계--- 삶- 계-요- ------- 삶은 계란요? 0
s--m--un gyelan-yo? s------- g--------- s-l---u- g-e-a---o- ------------------- salm-eun gyelan-yo?
Jaje na oko? 계- -라--? 계- 후---- 계- 후-이-? -------- 계란 후라이요? 0
g---a- --l-i-o? g----- h------- g-e-a- h-l-i-o- --------------- gyelan hulaiyo?
Omlet? 오-렛요? 오---- 오-렛-? ----- 오믈렛요? 0
omeu--e--y-? o----------- o-e-l-e---o- ------------ omeulles-yo?
Molim još jedan jogurt. 요-- -나-더-주세요. 요-- 하- 더 주--- 요-레 하- 더 주-요- ------------- 요플레 하나 더 주세요. 0
y-peu-l---a-- de- ------. y------- h--- d-- j------ y-p-u-l- h-n- d-o j-s-y-. ------------------------- yopeulle hana deo juseyo.
Molim još soli i bibera. 소금- 후추도-주--. 소-- 후-- 주--- 소-과 후-도 주-요- ------------ 소금과 후추도 주세요. 0
so-----w- --chu----u-ey-. s-------- h------ j------ s-g-u-g-a h-c-u-o j-s-y-. ------------------------- sogeumgwa huchudo juseyo.
Molim još jednu čašu vode. 물 --잔-- --요. 물 한 잔 더 주--- 물 한 잔 더 주-요- ------------ 물 한 잔 더 주세요. 0
m-l-h-- --n --- jusey-. m-- h-- j-- d-- j------ m-l h-n j-n d-o j-s-y-. ----------------------- mul han jan deo juseyo.

Skinuti MP3 (.zip datoteke)

Nije pronađen nijedan video!

Uspješno korištenje jezika se može naučiti!

Govoriti je prilično jednostavno. Uspješno govoriti je, međutim, puno teže. Naime, način na koji nešto kažemo je važniji od onog što kažemo. To su pokazala mnoga istraživanja. Slušaoci nesvjesno obraćaju pažnju na određene karakteristike govornika. Stoga možemo utjecati na to hoće li naš jezik biti dobro prihvaćen. Uvijek moramo samo paziti na to kako govorimo. To takođe uključuje i naš govor tijela. On mora biti autentičan i u skladu s našom ličnosti. Glas takođe igra ulogu jer se uvijek vrednuje. Kod muškaraca je, na primjer, pogodniji dublji glas. Njime govornik djeluje pouzdano i kompetentno. S druge strane, promjene u glasu nemaju nikakvog učinka. Kod govorenja je posebno važna brzina. U eksperimentima se ispitivala uspješnost razgovora. Uspješno govoriti znači imati sposobnost uvjeravanja drugih. Ko želi druge uvjeriti, ne smije prebrzo govoriti. Inače odaje utisak neiskrenosti. Međutim, presporo govorenje također nije korisno. Ljudi koji jako sporo govore djeluju manje inteligentno. Najbolje je stoga govoriti umjerenom brzinom. Idealno je izreći 3,5 riječi u sekundi. Pauze su takođe bitne kod govora. One čine naš govor prirodnim i uvjerljivim. Na taj način nam slušaoci vjeruju. Optimalno je napraviti 4 do 5 pauza u minuti. Stoga pokušajte kontrolirati svoj govor! Zatim može uslijediti sljedeći razgovor za posao...
Da li ste to znali?
Norveški je sjevernogermanski jezik. To je maternji jezik oko 5 miliona ljudi. Posebna odlika norveškog je da se sastoji od dva standardna varijeteta: bokmåla i nynorska. To znači da postoje dva priznata norveška jezika. Oba se ravnopravno koriste u upravi, u školama i u medijima. Zbog razuđenosti zemlje dugo se nije mogao stvoriti standardni jezik. Tako su se održali dijalekti i razvili su se nezavisno jedan od drugog. Ali svaki Norvežanin razumije sve lokalne dijalekte i oba službena jezika. Za izgovor norveškog jezika nema utvrđenih pravila. Razlog tome je što se obje inačice pretežno pišu. Većinom se govori lokalni dijalekt. Norveški je veoma sličan danskom i švedskom. Govornici ovih jezika razumiju se međusobno bez većih problema. Norveški je, znači, interesantan jezik... A svako može odabrati koji norveški želi da uči!