Knjiga fraza

bs trebati – htjeti   »   ca necessitar – voler

69 [šezdeset i devet]

trebati – htjeti

trebati – htjeti

69 [seixanta-nou]

necessitar – voler

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski katalonski Igra Više
Ja trebam krevet. (-o)--e----i-- ------t. (--- n-------- u- l---- (-o- n-c-s-i-o u- l-i-. ----------------------- (Jo) necessito un llit. 0
Ja hoću spavati. (Jo- --ll do---r. (--- v--- d------ (-o- v-l- d-r-i-. ----------------- (Jo) vull dormir. 0
Ima li ovdje krevet? H- h- -n -li--a---? H- h- u- l--- a---- H- h- u- l-i- a-u-? ------------------- Hi ha un llit aquí? 0
Ja trebam lampu. (--- ----ss-to -n -lu-. (--- n-------- u- l---- (-o- n-c-s-i-o u- l-u-. ----------------------- (Jo) necessito un llum. 0
Ja hoću čitati. (Jo- --ll l-eg-r. (--- v--- l------ (-o- v-l- l-e-i-. ----------------- (Jo) vull llegir. 0
Ima li ovdje lampa? H- h--u- llum-a--í? H- h- u- l--- a---- H- h- u- l-u- a-u-? ------------------- Hi ha un llum aquí? 0
Ja trebam telefon. N--essito ---t-lèf-n. N-------- u- t------- N-c-s-i-o u- t-l-f-n- --------------------- Necessito un telèfon. 0
Ja hoću telefonirati. V--l---u-a-. V--- t------ V-l- t-u-a-. ------------ Vull trucar. 0
Ima li ovdje telefon? Hi--a un--e----n-aquí? H- h- u- t------ a---- H- h- u- t-l-f-n a-u-? ---------------------- Hi ha un telèfon aquí? 0
Ja trebam jednu kameru. Neces-i-- -n- c-m-ra. N-------- u-- c------ N-c-s-i-o u-a c-m-r-. --------------------- Necessito una càmera. 0
Ja hoću fotografisati. Vull --r -oto-. V--- f-- f----- V-l- f-r f-t-s- --------------- Vull fer fotos. 0
Ima li ovdje kamera? H- ha -n- c----a -q--? H- h- u-- c----- a---- H- h- u-a c-m-r- a-u-? ---------------------- Hi ha una càmera aquí? 0
Ja trebam kompjuter. Nece----- -----dina-or. N-------- u- o--------- N-c-s-i-o u- o-d-n-d-r- ----------------------- Necessito un ordinador. 0
Ja hoću da pošaljem email. V--l -nvia---n c-r-eu -l-ctr-n-c. V--- e----- u- c----- e---------- V-l- e-v-a- u- c-r-e- e-e-t-ò-i-. --------------------------------- Vull enviar un correu electrònic. 0
Ima li ovdje kompjuter? H- h- -n ordin---- aq-í? H- h- u- o-------- a---- H- h- u- o-d-n-d-r a-u-? ------------------------ Hi ha un ordinador aquí? 0
Ja trebam hemijsku olovku. N---s--to-un b-lí-ra-. N-------- u- b-------- N-c-s-i-o u- b-l-g-a-. ---------------------- Necessito un bolígraf. 0
Ja hoću da pišem nešto. V--l-----i-----l-u-----sa. V--- e------- a----- c---- V-l- e-c-i-r- a-g-n- c-s-. -------------------------- Vull escriure alguna cosa. 0
Ima li ovdje list papira i hemijska olovka? Hi ha-u- full-de--a--r-- -n bolí-raf? H- h- u- f--- d- p---- i u- b-------- H- h- u- f-l- d- p-p-r i u- b-l-g-a-? ------------------------------------- Hi ha un full de paper i un bolígraf? 0

Mašinsko prevođenje

Osoba koja želi da joj se prevede tekst mora izdvojiti velike svote novca. Profesionalni tumači ili prevodioci su skupi. A opet postaje sve važnije razumjeti druge jezike. Taj problem želе riješiti informatičari i računarski jezikoslovci. Dugo vremena radе na razvijanju prevodilačkih alata. Danas postoji mnogo različitih programa. Međutim, mašinsko prevođenje obično nije kvalitetno. No za to nisu krivi programeri! Jezici su jako složena struktura. S druge strane, računala se temelje na jednostavnim matematičkim principima. Stoga ne mogu jezik uvijek ispravno obraditi. Prevodilački program bi morao u cijelosti naučiti jedan jezik. Da bi se to desilo, stručnjaci bi ga morali podučiti hiljadama riječi i pravila. To je praktički nemoguće. Jednostavnije je pustiti računar da računa. U tome je dobar! Računar može izračunavati učestale kombinacije. Na primjer, prepoznaje koje riječi često stoje pored drugih. Za to mu se moraju dati tekstovi na različitim jezicima. Na taj način uči tipične karakteristike određenog jezika. Ta statistička metoda će poboljšati automatske prijevode. Međutim, računari ne mogu zamijeniti ljude. Nijedna mašina ne može oponašati ljudski mozak kad se radi o jeziku. Prevodioci i tumači će stoga još dugo vremena imati posla! Računariće u budućnosti zasigurno prevoditi jednostavne tekstove. Pjesme, poezija i književnost naprotiv trebaju živi element. Oni žive od ljudskog osjećaja za jezik. I dobro je da je tako...