Knjiga fraza

bs Genitiv   »   eo Genitivo

99 [devedeset i devet]

Genitiv

Genitiv

99 [naŭdek naŭ]

Genitivo

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski esperanto Igra Više
Mačka moje prijateljice la--a-o -- -----mi---o l- k--- d- m-- a------ l- k-t- d- m-a a-i-i-o ---------------------- la kato de mia amikino 0
Pas mog prijatelja la--u-do d---i---mi-o l- h---- d- m-- a---- l- h-n-o d- m-a a-i-o --------------------- la hundo de mia amiko 0
Igračke moje djece l- -ud--o- d----a---e-i--j l- l------ d- m--- g------ l- l-d-l-j d- m-a- g-f-l-j -------------------------- la ludiloj de miaj gefiloj 0
Ovo je mantil mog kolege. Ti- ----s la m-n--l--de--ia -o-e-o. T-- e---- l- m------ d- m-- k------ T-o e-t-s l- m-n-e-o d- m-a k-l-g-. ----------------------------------- Tio estas la mantelo de mia kolego. 0
Ovo je auto moje kolegice. Ti- est-s-l--aŭto-de--i--k-l-g--o. T-- e---- l- a--- d- m-- k-------- T-o e-t-s l- a-t- d- m-a k-l-g-n-. ---------------------------------- Tio estas la aŭto de mia kolegino. 0
Ovo je posao mojih kolega. T-o----as--a lab------ --a--k-le-oj. T-- e---- l- l----- d- m--- k------- T-o e-t-s l- l-b-r- d- m-a- k-l-g-j- ------------------------------------ Tio estas la laboro de miaj kolegoj. 0
Dugme na košulji je otpalo. La ---o-o -e la-ĉ--izo----k--. L- b----- d- l- ĉ----- m------ L- b-t-n- d- l- ĉ-m-z- m-n-a-. ------------------------------ La butono de la ĉemizo mankas. 0
Ključ od garaže je nestao. La ŝ---i-o de--a-gara---f-r-----. L- ŝ------ d- l- g----- f-------- L- ŝ-o-i-o d- l- g-r-ĝ- f-r-s-a-. --------------------------------- La ŝlosilo de la garaĝo forestas. 0
Šefov kompjuter je pokvaren. L--kom-u---- -- la -s-r--d---kt-ĝ--. L- k-------- d- l- e---- d---------- L- k-m-u-i-o d- l- e-t-o d-f-k-i-i-. ------------------------------------ La komputilo de la estro difektiĝis. 0
Ko su roditelji djevojčice? Kiu- -st-s la --pa-r-- d- -a -----no? K--- e---- l- g------- d- l- k------- K-u- e-t-s l- g-p-t-o- d- l- k-a-i-o- ------------------------------------- Kiuj estas la gepatroj de la knabino? 0
Kako da dođem do kuće njenih roditelja? K--l -i a---g- la ----n--- ŝ-a- ge-a-ro-? K--- m- a----- l- d---- d- ŝ--- g-------- K-e- m- a-i-g- l- d-m-n d- ŝ-a- g-p-t-o-? ----------------------------------------- Kiel mi atingu la domon de ŝiaj gepatroj? 0
Kuća stoji na kraju ulice. La -om- situa- -e l--fi-o--e--a----ato. L- d--- s----- j- l- f--- d- l- s------ L- d-m- s-t-a- j- l- f-n- d- l- s-r-t-. --------------------------------------- La domo situas je la fino de la strato. 0
Kako se zove glavni grad Švicarske? Kie----mi--- l-----u-bo------isl---o? K--- n------ l- ĉ------ d- S--------- K-e- n-m-ĝ-s l- ĉ-f-r-o d- S-i-l-n-o- ------------------------------------- Kiel nomiĝas la ĉefurbo de Svislando? 0
Koji je naslov knjige? K-e--titoliĝas-l- ---ro? K--- t-------- l- l----- K-e- t-t-l-ĝ-s l- l-b-o- ------------------------ Kiel titoliĝas la libro? 0
Kako se zovu djeca od komšije? Kie- no--ĝ-s -- ge-i--j -e la ------oj? K--- n------ l- g------ d- l- n-------- K-e- n-m-ĝ-s l- g-f-l-j d- l- n-j-a-o-? --------------------------------------- Kiel nomiĝas la gefiloj de la najbaroj? 0
Kada je školski raspust djece? K-uj--st-s -- f--i--t-- -e l- ---anoj? K--- e---- l- f-------- d- l- i------- K-u- e-t-s l- f-r-d-t-j d- l- i-f-n-j- -------------------------------------- Kiuj estas la feridatoj de la infanoj? 0
Kada su doktorovi terimini za pacijente? K--j---t-- -- ---s-l--oro--d- ----urac--t-? K--- e---- l- k----------- d- l- k--------- K-u- e-t-s l- k-n-u-t-o-o- d- l- k-r-c-s-o- ------------------------------------------- Kiuj estas la konsulthoroj de la kuracisto? 0
Kada je otvoren muzej? K--j-e-t-- l- --l----h--o- d- la m-z-o? K--- e---- l- m----------- d- l- m----- K-u- e-t-s l- m-l-e-m-o-o- d- l- m-z-o- --------------------------------------- Kiuj estas la malfermhoroj de la muzeo? 0

Bolja koncentracija = bolje učenje

Prilikom učenja moramo da se koncentriramo. Naša cjelokupna pažnja se mora usmjeriti na jednu stvar. Sposobnost koncentracije nije urođena. Prvo moramo naučiti da se koncentriramo. To se obično događa u vrtiću ili školi. Sa šest godina djeca se mogu koncentrirati oko 15 minuta. Četrnaestogodišnjaci se mogu koncentrirati i raditi duplo više od toga. Koncentracijska faza odraslih traje oko 45 minuta. Nakon nekog vremena koncentracija popušta. Učenici tada gube interes za materiju. Takođe nije isključeno da se umore ili postanu nervozni. Učenje tako postaje teže. Memorija ne može toliko učinkovito pohranjivati sadržaj. Međutim, koncentracija se može povećati! Vrlo je važno da se osoba prije učenja dobro naspava. Onaj ko je umoran može se koncentrirati samo na kratko vrijeme. Kad smo umorni naš mozak pravi više grešaka. Naše emocije takođe utječu na našu koncentraciju. Ko želi učinkovito učiti, trebalo bi da bude u neutralnom emotivnom stanju. Previše pozitivnih ili negativnih emocija sprječava uspješno učenje. Naravno da se osjećaji ne mogu uvijek kontrolirati. No može ih se pokušati ignorirati tokom učenja. Onaj ko se želi koncentrirati mora biti motiviran. Kod učenja trebamo uvijek pred sobom imati cilj. Samo tada je naš mozak spreman na koncentraciju. Za dobru koncentraciju takođe je važno mirno okruženje. Takođe: Pri učenju reba piti puno vode; to vas drži budnima... Ko se pridržava ovih savjeta, sigurno ostaje dugo koncentriran!